Connect with us

Društvo

RODITELJSTVO JE U KRIZI: Autoriteta je sve manje, a zdrave porodične temelje zamijenili su novac i karijera

Roditeljstvo je danas u krizi jer se roditelji sve manje snalaze, a zdrava porodica se temelji na ljubavi i postavljenim jasnim pravilima i granicama kod djece, izjavila je psiholog Mladenka Milanović.

Mladenovićeva, iz Centra za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskog Doma zdravlja, rekla je da se u zdravoj funkcionalnoj porodici autoritet gradi na poštovanju, a ne strahu.

Ona je naglasila da su prve godine života veoma važne u razvoju ličnosti djeteta i da bez jasno definisanih i postavljenih pravila može doći do problema tokom odrastanja i u ponašanju usljed nedostatka poštovanja i gubitka autoriteta roditelja.

“Roditelji se nalaze između onoga kako su oni učili, što je vezano za tradicionalne norme, i društvenih promjena i tehnoloških uticaja”, rekla je Milanovićeva novinarima tokom radionice za članove dobojskog Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos”.

Ukazujući na iskustva iz prakse, Milanovićeva je navela da su se isprofilisala tri stila roditeljstva, prvi je liberalna porodica zaokupljena sticanjem novca i karijerom, u kojima se novac daje djeci kao kompenzacija za nedostatak svakodnevne porodične okupljenosti, koja je najznačajni faktor prevencije od pojave rizičnih ponašanja.

Drugi stil je hiperprotektivna porodica gdje djeca vode glavnu riječ tražeći da se ispunjavaju sve njihove želje, što ih pretvara u osobe sklone manipulacijama.

Kao treći stil roditeljstva, Milanovićeva je navela razorene porodice u kojima su djeca prisiljena da se sama bore tokom odrastanja, što kod njih proizvodi emotivne posljedice i uvodi u rizične poremećaje i ponašanja.

Predsjednik Udruženja “Ponos” Marina Protić ocijenila je korisnim radionice o mentalnom zdravlju porodice s obzirom na to da se roditelji svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

Silvana Mićanović, majka troje djece, smatra da nije izgubila autoritet kao roditelj uprkos tome što je blaga i popustljiva i što se prilikom donošenja odluka rukovodi osjećajima, a ne očekivanjima i savjetima sredine.

Dragana Marić je istakla da se razgovorom bori da joj djeca ne skrenu sa pravog puta ili dohvate lošeg društva, a kao najveći izazov je navela internet i velika dostupnost sadržaja koji on omogućava.

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Društvo

PUNE 32 GODINE OD TRAGEDIJE: Služen parastos za 12 banjalučkih beba

Kod Spomenika “12 beba” na banjalučkom Novom groblju danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 32 godine od stradanja 12 banjalučkih beba.

Cvijeće su položili članovi porodica 12 banjalučkih beba, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Rogić, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te predstavnici Gradske uprave.

Simbolično je položeno 12 bijelih ruža za tragično preminule bebe, kao i jedna crvena ruža za Slađanu Kobaš.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje cvijeća na Spomen-obilježje “Život” u centru grada, a najavljeno je i prisustvo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

U Banjaluci se danas obilježavaju 32 godine od smrti 12 beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Društvo

NA TERENU CIVILNA ZAŠTITA I VATROGASCI: Mještani Ravnica kod Novog Grada sabiraju štetu od nevremena

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izjavio je da je mještanima naselja Ravnice hitno potrebna pomoć u sanaciji štete koju je prouzrokovalo nevrijeme.

Drljača je najavio da će danas biti formirane dvije komisije – jedna za popis štete na objektima, a druga za popis štete u poljoprivredi.

“Poljoprivredne kulture su uništene, mještani Ravnica su ostali bez tog dijela prihoda. Potrudićemo se da se u kratkom periodu nadoknadi bar dio štete kako bi mogli parcele privesti proizvodnji”, rekao je Drljača novinarima.

On je dodao da je potrebno sanirati i štetu na velikom broju objekata, što mještani i ova lokalna zajednica ne mogu uraditi bez pomoći.

Ekipa Civilne zaštite i Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice jutros je u Ravnicama i pomaže mještanima.

Jako nevrijeme juče oko 17.00 časova zahvatilo je naselje Ravnice kod Novog Grada. Uz izuzetno jak vjetar grad je intenzivno padao 20 minuta.

Nevrijeme je uništilo usjeve i pričinilo štetu na stambenim i pratećim objektima.

Problema je bilo i u dijelu naselja Vodićevo, ali manje nego u Ravnicama.

Nastavi čitati

Aktuelno