Connect with us

Društvo

ROK ISCURIO, kupci stanova još čekaju povrat PDV-a

Građani BiH, koji su se načekali i napokon dočekali da im se omogući da na prvu kupljenu nekretninu dobiju nazad PDV, ponovo su u neobranom grožđu, jer će do povrata novca morati čekati da budu usvojena i podzakonska akta koja to omogućavaju.

Zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla.

Naime, Upravni odbor (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH bio je dužan da u tom roku donese podzakonske akte za sprovođenje usvojenih izmjena zakona. Dva mjeseca su prošla, posao nije završen.

Ne iznenađuje to Dajanu M. iz Banjaluke, koja već duže vrijeme čeka da kupi stan sa ovom olakšicom. Ali, nikako da dočeka.

“Moja porodica plaća kiriju umjesto da se skućimo napokon. Igraju se sa sudbinom naroda. Ništa se ne zna. Svakako bi nam značilo da dobijemo nazad PDV, ali državi su građani, izgleda, na posljednjem mjestu. Istoj onoj državi koju ovi građani finansiraju”, kaže ova Banjalučanka za “Nezavisne novine”.

U udruženjima za zaštitu potrošača poručuju – institucije su brze kad uvode namete, a trome kada treba rasteretiti građane.

“Kada god državi treba da imaju povećane prihode, sa kojim, na kraju krajeva, i ne znaju šta će i drže ih na računima, bitno je da se uzme od građana i da se građani osiromaše. A njihov rad je nekad stvarno žalost božija. Nemam komentara”, rekla je u izjavi za “Nezavisne novine” Gordana Bulić, predsjednica Saveza udruženja potrošača BiH.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, takođe pita zašto još nije donesen pravilnik o povratu PDV-a na prvu kupovinu nekretnine, iako je istekao zakonski rok.

Kako podsjeća, usvojenim Zakonom o dopunama Zakona o PDV-u, kojim građani BiH ostvaruju pravo na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, zadužen je UO UIO da donese podzakonske akte i definiše ko i na koji način može koristiti ovu zakonsku olakšicu.

“Rok za donošenje tih pravilnika je bio 60 dana. Još uvijek taj posao nije završen, tako da primjena zakona nije ni počela. Pored velikog broja nameta i poskupljenja, jedna olakšica, koja je prvo u Domu naroda čekala četiri mjeseca i koju mnogi mladi ljudi koji kupuju prvu nekretninu čekaju, zbog sporosti administracije ili nedostatka volje ne može da zaživi”, naveo je Milanović, koji je i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

Iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića kažu da je UO UIO na posljednjoj sjednici, 14. aprila ove godine, razmatrao prednacrt pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu.

Kako dodaju, nakon rasprave i iznesenih određenih primjedaba, odlučeno je da u UIO BiH dorade ponuđeni tekst pravilnika te, prema informacijama dostavljenim Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO Srđana Amidžića, ovaj tekst je finaliziran i naći će se na narednoj sjednici UO.

“Očekuje se da termin naredne sjednice bude uskoro zakazan, već ove sedmice”, kažu iz Kancelarije predsjedavajućeg UO UIO u izjavi za “Nezavisne novine”.

Kako podsjećaju, pravo na povrat imaće svi koji su prvu nekretninu kupili nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usvajanje pravilnika neće uticati na ovo pravo.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno