Connect with us

Društvo

RTRS da isplati 2.500 KM novinaru Vladimiru Kovačeviću zbog teksta da je “strani plaćenik”

Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovanu apelaciju RTRS-a i bivšeg urednika Siniše Mihailovića, a sada konzula BiH u Istanbulu, protiv presude Okružnog suda kojom im je naloženo da isplate 2.500 KM novinaru Vladimiru Kovačeviću zbog insinuacija da je strani plaćenik.

Na Kovačevića je 26. avgusta 2018. godine izvršen pokušaj ubistva ispred ulaza u zgradu u kojoj živi u Banjaluci, a za šta su pravosnažno osuđene dvije osobe. U to vrijeme Kovačević je radio na BN televiziji.

Neposredno nakon pokušaja ubistva, 31. avgusta 2018. godine Kovačević kada je pušten na kućno liječenje, sa internet portala novina Informer, RTRS je na svoj portal prenio tekst pod naslovom „Puzajući državni udar u Republici Srpskoj! Ne žele izbore, ruše vlast na ulici!“.

U spornom tekstu je, između ostalog, navedeno: „Posljednja dešavanja u vezi napada na novinara opoziciji naklonjene BN televizije i spontano okupljanje novinara pred Palatom Republike u Banjaluci dodatno podgrijavaju tvrdnje da je na sceni puzajući državni udar, da posljednji slučaj napada na novinara naklonjenog opoziciji služi u svrhu da se animiraju širi društveni slojevi i da se pozove na odbranu od navodne diktature Dodika i njegove stranke (…) da se za navedenog novinara zna da je nedavno od USAID-a dobio 80.000 dolara za nekakav internet portal i da ti portali otkad su te pare upumpane niču kao pečurke poslije kiše…“.

Kovačević je zbog toga pred Osnovnim sudom Banjaluka tužio RTRS za povredu časti i ugleda pričinjene klevetom, a sud je donio presudu da mu RTRS i tadašnji urednik Mihailović na ime naknade štete solidarno isplate ukupno 5.000 KM.

Kovačević je u svojoj izjavi pred banjalučkim Osnovnim sudom izjavio „da je doživio šok pored svega što se izdešavalo, jer ga je nakon izlaska iz bolnice dočekala jedna apsolutno lažna informacija gdje se tvrdi da je on na neki način strani plaćenik koji je primio 80.000 dolara i da se sve dešavalo u predvečerje Opštih izbora kada je atmosfera bila naelektrisana”.

Dodao je i “da mu je najmanje trebala lažna optužba u tom period, te da je to kod njega i njegove uže porodice proizvelo strah što je rezultiralo prijetnjama i vrijeđanjem na društvenim mrežama”.

Ocijenio je da je objavljivanje spornog članka na njega uticalo toliko da je bio užasnut, što se manifestovalo pojavom straha, da je izbjegavao odlaske u grad sa djecom i suprugom, da se bojao nepristojne verbalne komunikacije i drugo.

Na presudu Osnovnog suda Banjaluka, RTRS i Mihailović su podnijeli žalbu Okružnom sudu Banjaluka koji ju je djelimično usvojio i preinačio, na način da ih je obavezao da Kovačeviću na ime naknade štete zbog klevete solidarno isplate iznos od 2.500 KM umjesto 5.000 KM.

Okružni sud je zaključio da je Kovačević dokazao da nije primio 80.000 dolara od USAID-a, a prema mišljenju Okružnog suda u spornom članku u cijelosti su objavljene neistine koje ga prikazuju u negativnom svjetlu – da je naklonjen opoziciji i da je primio navedeni novac, što je narušilo njegov ugled, a da pri tom “nije dokazana nijedna od ‘negativnosti’ koje mu pripisuju”.

Zbog ovakve presude, RTRS i Siniša Mihailović su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da im se krši sloboda izražavanja, kao i da u spornom tekstu nigdje nije imenovan novinar.

U obrazloženju svoje odluke, kojom odbacuju apelaciju RTRS i Siniše Mihailovića, Ustavni sud BiH, između ostalog, smatra da su sudovi u Banjaluci pravilno zaključili da je i bez navođenja imena i prezimena novinara, javnosti bilo sasvim jasno o kome se radi, te da je on javnosti prikazan u negativnom svjetlu, kao „strani plaćenik“.

Zaključuju i da se prenošenje spornog teksta “može okarakterisati kao zlonamjerno i huškačko”.
“Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće”, stoji na krajui odluke koja je donesena na juče održanoj sjednici Ustavnog suda BiH.

(Mondo)

Društvo

OVO ĆE VAS OSTAVITI BEZ TEKSTA! Evo koliko su porodice u BiH trošile na hranu u bivšoj Jugoslaviji

Prosječna porodica u BiH poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.

Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.

Prema posljednjim statističkim podacima (januar) prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.508 maraka, broj zaposlenih je 860.041, i preko 50 odsto zaposlenih prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, januaru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 3.149,80 KM i od prosječne plate je veća za 1641.8 KM.

Samo na prehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 44,49 odsto!

Poređenja radi prije 15 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do januara ove godine plata porasla za 718 KM, a potrošačka korpa za čak 1753.8 KM!

Zanimljive podatke za Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.

Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.

Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.

Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Linker
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih decenija, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnje decenije je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.

Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 odsto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a podaci za Bosnu i Hercegovu kažu da je gotovo 50 odsto troškova, preciznije 49,6 odsto otpadalo na ishranu. I dok je ekonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 odsto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 odsto.

Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovine 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 odsto, a domaćinstvo u BiH 42,04 odsto.

Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 odsto, a u BiH na 44,7 odsto.

Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI I PRVOMAJSKI PRAZNICI! Ovo su neradni dani u Srpskoj

Povodom obilježavanja Vaskrsa neradni dani u Republici Srpskoj biće Veliki petak i Vaskršnji ponedjeljak.

Neradni dani povodom proslave Vaskrsa su 18. i 21. april 2025. godine.

Povodom obilježavanja 1. maja neradni dani biće 1. i 2. maj.
Povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom neradni dan u Srpskoj biže 9. maj.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Proljeće u punom sjaju

U Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupni porast oblačnosti. Tokom noći u većem dijelu Bosne je moguća slaba kiša. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 14 do 20, na sjeverozapadu Bosne do 23 stepena.

Nastavi čitati

Aktuelno