Connect with us

Svijet

RUBIO TVRDI “SAD nisu tražile od NATO pomoć oko Ormuskog moreuza”

– Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas nakon sastanka ministara NATO-a u Švedskoj da na sastanku nije bilo konkretnog zahteva Sjedinjenih Američkih Država upućenog NATO-u za pomoć oko Ormuskog moreuza, ali da je potreban “plan B” ukoliko Iran odbije da ponovo otvori taj pomorski pravac. Rubio je rekao da Iran pokušava da uspostavi sistem naplate za prolaz kroz Ormuski moreuz, prenosi Rojters.

“Oni, takođe, pokušavaju da ubede Oman da im se pridruži u ovom sistemu naplate na međunarodnom plovnom putu. Ne postoji nijedna zemlja na svetu koja bi to trebalo da prihvati. Ne znam nijednu zemlju na svetu koja je za to osim Irana”, kazao je Rubio. On je zahvalio švedskim domaćinima, istakavši da su uzorni saveznici.

“Očigledno smo ovde da postavimo temelje za ono što mislim da će verovatno biti jedan od najvažnijih samita lidera u istoriji NATO-a. Stavovi predsednika Trampa, i njegovo razočaranje – u vezi sa nekim od naših NATO saveznika i njihovim odgovorom na naše operacije na Bliskom istoku, dobro su dokumentovani. To će morati da se reši”, poručio je on.

Prema njegovim rečima, to se neće rešiti niti razmotriti danas, već je to nešto o čemu treba da razgovaraju lideri.

“U međuvremenu, postoje i druge oblasti u kojima nastavljamo saradnju. Videli ste predsednikovu izjavu sinoć u vezi sa Poljskom i raspoređivanjem snaga. Očigledno je da SAD i dalje imaju globalne obaveze koje moraju da ispune u pogledu raspoređivanja naših snaga, a to stalno zahteva od nas da preispitujemo gde raspoređujemo trupe”, ukazao je američki zvaničnik.

On je dodao da je to nešto što je u toku, i postojalo je već ranije, kao i da je to proces koji će se nastaviti na veoma pozitivan i produktivan način u saradnji sa saveznicima kako bi se donele odluke.

“Kao i kod svakog saveza, to mora da bude dobro za sve koji su uključeni. Mora da postoji jasno razumevanje gde su očekivanja, i zato ćemo svakako pokušati da postavimo temelje za to”, rekao je Rubio.

Kako je naveo, jedna od oblasti u kojoj definitivno može da postoji saradnja jeste baza odbrambene industrije.

“Jasno je svetu, svima nama u Alijansi i šire, da jednostavno nismo u mogućnosti da danas proizvodimo municiju brzinom koja je neophodna za buduće potrebe. To je nešto što mora biti rešeno i na čemu možemo zajedno da radimo”, poručio je Rubio.

On se osvrnuo na pitanje Irana, rekavši da se čekaju informacije o tim razgovorima koji su u toku.

“Došlo je do malog napretka. Ne želim da preterujem, ali bilo je malo pomaka, i to je dobro. Osnove ostaju iste, a to je da Iran nikada ne može da ima nuklearno oružje, i da bismo to postigli, moraćemo da se pozabavimo pitanjem obogaćivanja uranijuma”, ukazao je on.

Prema njegovim rečima, trenutno je u Ujedinjenim nacijama rezolucija koju je sponzorisao Bahrein i u koju su SAD bile veoma uključene.

“Rezolucija ima najveći broj kosponzora od bilo koje rezolucije ikada pred Savetom bezbednosti. Nažalost, nekoliko zemalja u SB razmišlja o stavljanju veta, što bi bilo žalosno. Međutim, činimo sve što možemo da postignemo globalni konsenzus koji je neophodan da se ovo spreči i pokušavamo da koristimo Ujedinjene nacije”, kazao je američki zvaničnik.

Prema njegovim rečima, to se čini u UN da bi se videlo da li i dalje funkcionišu.

“To je mesto na kojem ćemo pokušati da postignemo ishod, i mislim da je skoro svaka zemlja predstavljena ovde danas podržala rezoluciju. A ako nisu, siguran sam da uskoro hoće, jer ne znam nikoga na svetu ko bi trebalo da bude za sistem naplate prolaza na međunarodnom plovnom putu”, kazao je on.

Rubio je zaključio da to jednostavno nije prihvatljivo, jer ako se to desi u Ormuskom moreuzu, desiće se i na pet drugih mesta širom sveta, podsetivši još jednom na ključni značaj ovog plovnog puta.

(Tanjug)

Related Topics:

Svijet

POLITIČKI POTRES U MAĐARSKOJ: Parlament smijenio predsjednika

Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.

Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.

Reforma donosi velike promjene u pravosuđu

Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.

Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.

Predsjednik ima rok od pet dana

Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.

Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO PROTIV HAGA: Amerika pokrenula kampanju za ukidanje Međunarodnog krivičnog suda

Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list “Gardijan”.

– Ako budemo stajali po strani, svi oni će biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora, zbog takozvanog zločina prilikom odbrane sopstvene zemlje – poručio je Rubio u video-poruci objavljenoj na “Iksu”.

Prema navodima Si-En-Ena, plan Stejt departmenta za raspuštanje Međunarodnog krivičnog suda podrazumijevaće vršenje pritiska na druge države da istupe iz tog suda.

– Države koje odbiju da odbace lažni autoritet tog suda, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć, vjerovatno će biti izložene pojačanom nadzoru – naveo je Rubio, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI AGENT ICE USMRTIO MUŠKARCA: Senatori traže istragu zbog sumnje da je ubijena pogrešna osoba

Američki senatori i kongresmeni iz Mejna zatražili su transparentnu istragu nakon što je agent Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmrtio muškarca tokom operacije u Bidfordu, uz tvrdnje pojedinih zvaničnika da žrtva možda nije bila osoba koju su federalni agenti prvobitno tražili.

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD (DHS) saopštilo je da su agenti ICE u ponedeljak ujutru sprovodili nadzor na adresi osobe za koju je postojala konačna naredba za deportaciju, kada su naišli na muškarca koji je, prema navodima ministarstva, pokušao da pobegne vozilom.

DHS tvrdi da je agent otvorio vatru zbog zabrinutosti za javnu bezbednost, nakon čega je muškarac preminuo od zadobijenih povreda.

Američki mediji navode da je stradali Džoan Sebastijan Gerera, za koga organizacije za prava imigranata tvrde da je bio državljanin Kolumbije, prenosi CBS news.

Foto: Tanjug/AP/Gregory Rec/Portland Press Herald

Nezavisni senator iz Mejna Angus King izjavio je da je od zvaničnika dobio informaciju da ubijeni muškarac možda nije bio osoba koju su federalni agenti prvobitno pokušavali da privedu.

“Osoba koja je ubijena nije bila osoba koju su tražili”, rekao je King, navodeći da je kasnije dobio dodatne informacije od rukovodstva Ministarstva za unutrašnju bezbednost.

Slične tvrdnje iznela je i demokratska kongresmenka iz Mejna Čeli Pingri, koja je rekla da je iz pouzdanih izvora čula da postoji mogućnost da je ubijena pogrešna osoba. Ona je zatražila dodatna objašnjenja od DHS.

King je pozvao na “potpuno transparentnu istragu”, navodeći da za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi pokazali da su agent ili drugi ljudi bili neposredno ugroženi. Dodao je i da agenti koji su učestvovali u intervenciji nisu nosili kamere na telu.

Kancelarija državnog tužioca Mejna, koja vodi istragu zajedno sa federalnim vlastima, saopštila je da preliminarni iskazi ukazuju na to da je muškarac pokušao da vozilom krene ka agentu ICE, ali da će sve okolnosti incidenta biti dodatno ispitane.

Sličan slučaj Hjustonu

Agent koji je pucao biće privremeno udaljen sa dužnosti.

Američki mediji objavili su snimke nadzornih kamera na kojima se vidi vozilo koje se kreće malom brzinom i kruži pre nego što se zaustavilo, nakon čega nekoliko osoba prilazi automobilu i izvlači vozača.

Foto: Tanjug/AP/Patrick Whittle

Organizacije za zaštitu prava imigranata navele su da je Gerera imao dozvolu za rad u SAD i porodicu u Mejnu. Lokalni aktivisti najavili su skup podrške i bdenje u njegovu čast.

Senatorka iz Mejna Suzan Kolins saopštila je da će istragu voditi kancelarija generalnog inspektora DHS uz podršku Federalnog istražnog biroa (FBI).

Incident u Mejnu dogodio se nekoliko dana nakon sličnog slučaja u Hjustonu, gde je agent ICE-a usmrtio državljanina Meksika tokom sprovođenja imigracionih propisa. I u tom slučaju okolnosti upotrebe smrtonosne sile predmet su federalne istrage.

Nastavi čitati

Aktuelno