Zemlja u kojoj vojni službenici tuku ljude do smrti tokom prisilne mobilizacije ne može da se pridruži EU, rekao je mađarski premijer Viktor Orban, komentarišući smrt Mađara iz Zakarpatja u Ukrajini.

“Osim što se molimo i činimo sve za porodicu preminulog, ovo je upozorenje Mađarskoj”, rekao je Orban za Košut radio.

Na pitanje da prokomentariše saopštenje ukrajinske vojske u kojem se tvrdi da je Šebestjen navodno regrutovan u ukrajinsku vojsku na zakonitim osnovama i da nije bio podvrgnut okrutnom postupanju zaposlenih u regrutnom centru, Orban je rekao da to ne zadovoljava Mađarsku jer pouzdano zna da se u Ukrajini odvija prisilna mobilizacija.

“Jedini način da se okonča rat koji su Ukrajina i Evropa izgubile jeste diplomatija, ali niko nema hrabrosti da to prizna. Umjesto toga, Ukrajinci se ponašaju kao da se može dobiti”, napomenuo je Orban.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da ukrajinske vlasti godinama nisu reagovale na optužbe za uznemiravanje zakarpatskih Mađara i da se sada mnogi od njih mobilišu grubom silom u ukrajinske trupe. “Prisilna mobilizacija etničkih Mađara u ukrajinsku vojsku predstavlja kršenje ljudskih prava”, rekao je Sijarto.

Četrdesetpetogodišnji Jožef Šebestjen preminuo je u bolnici tri sedmice nakon što su ga zaposleni ukrajinskog teritorijalnog centra za regrutaciju zgrabili na ulici u Ukrajini, ugurali u minibus, odvezli do regrutnog punkta i tukli metalnim šipkama, objavio je juče list “Mađar nemzet”, pozivajući se na njegove rođake.

Sestra preminulog objavila je snimak na kojem ukrajinski vojnik zlostavlja njenog brata. Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je ukrajinskog ambasadora u Budimpešti Fedora Šandora zbog ovog incidenta.

Ukrajina je proglasila vojno stanje i opštu mobilizaciju nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine. Zakon zabranjuje ukrajinskim muškarcima između 18 i 60 godina da napuste zemlju. Izbjegavanje vojne službe tokom mobilizacije kažnjivo je krivičnom odgovornošću u vidu zatvora do pet godina.

Radni odnosi predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Kine Si Đinpinga su pozitivni i obojica su zainteresovani za to da se lično sastanu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

Osim toga, Rubio je i svoj sastanak sa kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Jiem u Kuali Lumpuru opisao kao “veoma pozitivnu interakciju”.

Rubio je naveo da su velike šanse za održavanje sastanka Trampa i Sija, ali da nije razgovarano o konkretnim datumima.

On je naglasio da ne može da govori sa sigurnošću o želji predsjednika Kine, ali da “zna Trampa” i da može da kaže da američki predsjednik želi da se taj sastanak održi.

Rubio je naveo da je siguran da će se postići dogovor oko datuma sastanka, te da će to biti prihvatljivo za obje strane.

On je istakao potrebu da kanali za bilateralnu komunikaciju ostanu otvoreni, a Vang je izrazio nadu da će Vašington biti “objektivan, racionalan i pragmatičan prema Pekingu”, te da će SAD usvojiti politiku o Kini usmjerenu na mirnu koegzistenciju i obostrano korisnu saradnju.

“Mi smo dvije velike zemlje i uvijek će biti pitanja oko kojih nismo saglasni, ali mislim da postoje područja gdje je moguća saradnja”, dodao je Rubio.

Sve je manje od vaše bruto plate, a sve više ide u državnu kasu. Njemačka se suočava sa ozbiljnim izazovima kada je riječ o finansiranju socijalnog sistema, a prema riječima uglednog ekonomiste, radnici bi uskoro mogli da izdvajaju čak polovinu svojih bruto primanja samo za socijalno osiguranje.

“Pitanje više nije da li će doprinosi dostići 50 odsto, već kada” upozorava profesor socijalne politike i javnih finansija sa Univerziteta Rur u Bohumu.

Trenutno, radnici i poslodavci zajedno uplaćuju oko 42 odsto bruto zarade, ali već tokom ove godine očekuje se rast na 43 odsto. I to je tek početak – kako populacija stari, a troškovi rastu, prognoze do 2030-ih ne ostavljaju prostor za optimizam bez velikih reformi.

Zdravstveno osiguranje već je probijeno – prosječna stopa doprinosa sada iznosi oko 17.5 odsto, a mnoga osiguravajuća društva su dodatno povećala svoje tarife. Naredno povećanje očekuje se već 2026. godine.

Ni penzije ne ostaju po strani. Doskora stabilna stopa doprinosa od 18.6 odsto trebalo bi da skoči na gotovo 20 odsto do 2027. ili najkasnije 2028. godine. U kombinaciji sa ostalim davanjima, to bi moglo da dovede do ukupnog poreskog opterećenja od 45 odsto – i to do kraja trenutnog zakonodavnog mandata.

“Bez ozbiljnih i dalekosežnih reformi, sistem postaje neodrživ” poručuje stručnjak.

Međutim, mjere koje se trenutno razmatraju – poput uključivanja državnih službenika u sistem socijalnog osiguranja – nisu dovoljne. Štaviše, one bi mogle da naprave dodatne rupe u budžetima saveznih država koje zapošljavaju najveći broj službenika.

Stručnjaci zato pozivaju na ozbiljnu debatu o tome kako se troši novac, kome i u kom obliku se dodjeljuju naknade, kao i da se preispitaju aktuelni planovi. Na stolu je sve – od majčinskih penzija do cjelokupne efikasnosti zdravstvenog i sistema za dugotrajnu njegu.

Jer ako nešto uskoro ne bude promijenjeno – građani će plaćati, a sistem i dalje neće funkcionisati, prenosi “Telegraf”.