Connect with us

Svijet

RUSIJA BEZ MILOSTI! Četvorica Jehovinih svjedoka osuđena na po SEDAM GODINA ZATVORA!

– Ruski sud osudio je četvoricu Jehovinih svjedoka na po sedam godina zatvora nakon što ih je proglasio krivim za koordinaciju ekstremističkih aktivnosti, saopštio je portparol te vjerske grupe.

Ruski Vrhovni sud proglasio je Jehovine svjedoke “ekstremistima” još 2017. godine, zabranivši tu grupu i likvidirajući njenih skoro 400 ogranaka širom zemlje.

Evropski sud za ljudska prava presudio je 2022. da je zabrana nezakonita, prenosi Rojters.

Od tada su se racije, ispitivanja i zatvaranja sljedbenika redovno dešavali u Rusiji, koja je brojala oko 175.000 aktivnih vernika u vrijeme zabrane, navodi se na ruskom sajtu grupe.

“Rusija nastavlja da besramno koristi svoje antiekstremističko zakonodavstvo kako bi zabranila, zatvorila, a povremeno tukla i mučila Jehovine svedoke”, rekao je portparol Jarod Lopes za Rojters putem e-pošte.

Oko 790 članova grupe je krivično optuženo ili je pod istragom zbog svoje vjere, a 147 ih je osuđeno prošle godine, rekao je Lopes.

“Pravni sistem Rusije postao je katedrala ekstremizma”, rekao je on.

Vjerskim životom u Rusiji dominira pravoslavna crkva, koju podržava predsjednik Vladimir Putin. Neki pravoslavni autoriteti smatraju Jehovine svjedoke za “totalitarnu sektu”, navodi britanska agencija.

Šestomjesečno suđenje četvorici muškaraca u Samari, gradu na jugozapadu Rusije završeno je osuđujućim presudama na po sedam godina zatvora za svakog optuženog.

Muškarci, Aram Danijelijan, Denis Kuzjanin, Sergej Polosenko i Nikolaj Vasiljev, optuženi su na osnovu skrivenih snimaka bogosluženja i ličnih razgovora o njihovoj vjeri, kao i elektronskih dokaza za koje je Lopes rekao da su ih ubacili u kompjuter koji pripada optuženom od strane “tehničkih specijalista FSB” prilikom pretresa.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno