Connect with us

Svijet

Rusija u SB UN! “Priština sprema PREUZIMANJE škola i BOLNICA na Kosovu”

Izvještaj o radu UNIMK-a jasno odražava trend ka značajnom pogoršavanju krize na Kosovu, a glavni razlozi su ostali nepromnjeni i uključuju politiku mržnje Prištine prema srpskoj zajednici i njenu želju da nametne potpunu kontrolu nad sjeverom pokrajine u dosluhu sa brojnim zapadnim zemljama, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

Kao primjere toga, Nebenzja je podsjetio na novu rundu prištinskih racija sa, kako je rekao, namjerom da se eliminišu srpske strukture u pokrajini, na uzurpaciju komunalnih preduzeća i objekata socijalnih usluga i kulturnih i sportskih objekata.

– Postoje naznake da su u toku pripreme za zauzimanje obrazovnih institucija i bolnica. Masovno protjerivanje Srba iz socijalnih stanova na sjeveru Kosova je u toku. Planovi za eksproprijaciju srpskih crkava i manastira uključuju pokušaje osnivanja sopstvenih pravoslavnih crkava. Tempo erozije granica oko gusto naseljenog srpskog stanovništva na sjeveru pokrajine je porastao – rekao je Nebenzja, ocijenivši da je cilj Prištine “podsticanje etničke ekspanzije kosovskih Albanaca”. On je istakao da se tzv. kosovske bezbjednosne snage slobodno kreću u oklopnim vozilima u sjevernim opštinama zastrašujući lokalno stanovništvo.

Naveo je da su izgrađena da nova prelaza preko Ibra bez saglasnosti Srba i da planovi vlade u Prištini uključuju zvanično proglašenje kosovskih Srba strancima.

– Kao rezultat toga, ljudi koji su vjekovima živjeli na njihovoj zemlji, na kojoj se nalaze grobovi mnogih generacija njihovih predaka, moraće da zatraže dokumenta o privremenom boravku – rekao je ruski predstavnik.

Prema njegovim riječima, Priština pokušava da primora Srbe da se prijave za lokalno pseudo-državljanstvo.

– Ovo je pokušaj pod lažnim izgovorom da se spriječi učešće na opštinskim izborima koji će se održati 12. oktobra za vodeću stranku kosovskih Srba, Srpsku listu – rekao je Nebenzja i istakao da je ta stranka nanedavnim izborima pobijedila u devet od deset nealbanskih opština.

Nebenzja je naveo da Priština nije pokazala napredak u sprovođenju onoga na šta se obavezala Briselskim sporazumom, što uključuje osnivanje Zajednice srpskih opština.

– Brisel ovdje nastavlja da cijelom svijetu demonstrira svoju neadekvatnost kada je u pitanju spoljna politika. Nije bilo napretka ni u istrazi o napadu na člana osoblja UNMIK-a, Mihaila Krasnaščukova, 28. maja 2019. godine, niti je dato bilo kakvo objašnjenje u vezi sa nelegitimnom izjavom člana osoblja misije, Andreja Antonova, 31. decembra 2021. godine. Umjesto da se dužno trude da smanje haos Prištine, zapadne prestonice samo nastavljaju da ugađaju svojim štićenicima dok nastoje da nametnu rješenja za probleme na Kosovu pod njihovim uslovima, zaobilazeći međunarodno pravo, ignorišući legitimna prava i interese Srba koji tamo žive – naveo je Nebenzja. On je ocijenio da Priština dobija pomoć u izgradnji sopstvene vojske.

– Priština dobija pomoć u izgradnji sopstvene vojske. Dobro je poznato da, ako Aljbin Kurti zadrži vlast, namjerava da poveća vojne rashode kako bi stvorio zajedničku vojnu jedinicu sa Albanijom i pokrenuo plan proizvodnje municije, kao i da sprovede veliku obuku dobrovoljnih rezervista kako bi im obezbijedio oružje u slučaju mobilizacije. Prijetnja koju takvi planovi predstavljaju za bezbjednost u regionu je jasna – zaključio je Nebezja.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno