Connect with us

Svijet

RUSKA GAZETA PITA “Zašto se anglosaksonci igraju vatrom na Balkanu”

Amerikanci i Britanci krenuli su na još jednu opasnu provokaciju u BiH – pokrenuli su krivično gonjenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše “Ruska gazeta”.

Ovaj ruski dnevnik navodi da je, po nalogu ambasadora Sjedinjenih Država Majkla Marfija i Velike Britanije Džulijana Rajlija, Tužilaštvo BiH optužilo je predsjednika Srpske za “nepostupanje po odlukama visokog predstavnika”.

“Ruska gazeta” u tekstu ističe da se može doći do nedvosmislenog zaključka da Vašington i London, na pozadini događaja u Ukrajini, namjerno potpiruju vatru na Balkanu.

“Za šta? Cilj Anglosaksonaca je jačanje destruktivnih procesa u Evropi, sprečavanje približavanja EU i Rusije, konsolidacija ruskih resursa i evropskih tehnologija i formiranje novih subjekata globalne konkurencije”, navodi se u tekstu “Ruske gazete”.

Ruski dnevnik navodi da je povodom podizanja optužnice protiv predsjednika Republike Srpske reagovala javnost, ne samo u Srpskoj i Srbiji, već i u pojedinim članicama EU, posebno u Mađarskoj i Hrvatskoj.

“Ruska gazeta” podsjeća da je Dodik skrenuo pažnju da je BiH zemlja pod protektoratom i primjer antisuvereniteta.

“I ubuduće ćemo nastaviti da donosimo zakone u interesu Republike Srpske u okviru Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Dodik.

“Gazeta” navodi da je Dodik ranije otvoreno izjavio da su SAD i Velika Britanija potpuno pogrešne u svojoj politici.

“Trideset godina ovde vrše razne prevare i ne mogu ništa. Jedino što im preostaje jeste da tako paranoični i osvetoljubivi Marfi natjera CIA i njihove timove da eliminišu političke predstavnike Republike Srpske. Sve ćemo ovo prevazići i krenuti dalje”, rekao je Dodik.

“Ruska gazeta” navodi da su pisma podrške Dodiku uputili ambasadori i generalni konzuli BiH iz reda srpskog naroda i da su u svojoj poruci istakli da “koraci koje preduzimaju SAD, Velika Britanija i pojedine zemlje EU podrivaju ustavni poredak BiH”.

“U odbranu predsjednika Srpske oglasio se i svjetski poznati reditelj Emir Kusturica, koji je istakao da je žBiH dugogodišnji klijent Njemačke i Austrije, pa je njena sudbina određena receptom Henrija Kisindžera – zapravo neoaustrougarska kolonijaž”, navodi “Ruska gazeta”.

Ovaj dnevnik prenosi izjavu Kusturice da “nam hrabrost Milorada Dodika otvara novu stranicu istorije”.

“Ruska gazeta” piše da je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović napomenuo da je Kristijan Šmit u svom interesu promijenio zakonodavstvo BiH, čime je legitimno djelovanje predsjednika Srpske Milorada Dodika pripisano krivičnom djelu i istakao da se to zove kolonijalna uprava i uništava BiH.

Ruski dnevnik navodi da je i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao da na globalnom nivou postoji lov na političare koji se otvoreno suprotstavljaju međunarodnom liberalnom mejnstrimu i hrabro zastupaju nacionalne interese, a među njima je pomenuo i demokratski izbranog lidera Srba u BiH.

Podsjeća se da je šef Predstavništva Srpske u Ruskoj Federaciji Duško Perović u intervjuu
“Ruskoj gazeti” u junu upozorio da “Marfi i Džulijan Rajli, uz podršku samozvanca Kristijana Šmita, pripremaju scenario sile da ukloni sa vlasti Milorad Dodik”.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno