Nove satelitske snimke, zabilježene juče, pokazuju intenzivnu gradnju i iskopavanja u iranskom nuklearnom postrojenju Fordo, samo nekoliko dana nakon što su američki nevidljivi bombarderi B-2 bacili bombe na ovaj podzemni kompleks. Najnovije fotografije, koje je objavila kompanija Maxar Technologies, prikazuju tešku mehanizaciju na terenu, dodatne građevinske radove i moguće zatvorene tunele koji vode u postrojenje – potencijalno zatvorene namjerno, uoči napada, prenosi Newsweek.

Postrojenje Fordo nalazi se duboko ispod planine, oko 100 kilometara južno od Teherana, i jedno je od tri iranska nuklearna objekta koja su bila meta američke operacije pod nazivom Midnight Hammer, pokrenute u noći između 21. i 22. juna. Na snimcima se jasno uočavaju nove pristupne ceste i niz kratera u blizini ključnih ulaza u kompleks.

Iako su prve američke procjene ukazivale na “izuzetno tešku štetu”, nove slike sugerišu da je Iran možda prethodno preduzeo mjere zaštite najvažnije opreme. Državni mediji u Iranu navode da su ključni dijelovi nuklearnog programa bili evakuisani, a obogaćeni uranijum premješten “na sigurno mjesto” prije samog napada.

Međunarodni nadzornici već duže vrijeme izražavaju zabrinutost zbog iranskog obogaćivanja uranijuma u Fordou, naročito jer se radi o materijalu visoke čistoće. Međutim, nije poznato kolika količina obogaćenog uranijuma se nalazila u postrojenju u trenutku napada.

Analitičari ističu da zatrpavanje tunela zemljom može imati dvostruku svrhu – zaštitu opreme od udara, ali i otežavanje procjene štete i špijunskih analiza nakon napada.

Na najsvježijim snimcima vidi se i teška mehanizacija u pogonu – buldožeri koji premještaju zemlju i nova infrastruktura koja se pojavljuje u blizini sjevernog ulaza u tunelski kompleks.

Dok se napetosti između Irana i Zapada dodatno produbljuju, ostaje da se vidi da li će Fordo postati nova tačka preokreta u nuklearnom nadmetanju na Bliskom istoku.

Njemački vojnici će još najmanje godinu dana biti dio misije EUFOR “Althea” u BiH, zaključio je Bundestag većinom glasova, a kao glavni razlog za ovu odluku navedena je politička situacija u BiH, posebno u Republici Srpskoj.

Njemačka vlada smatra, a sa čim se saglasio i Bundestag, da vlasti Republike Srpske sprovode secesionističku politiku koja izaziva ustavnopravni poredak BiH. Dok su stranke koje čine njemačku vladu i Zeleni uglavnom saglasni s mišljenjem zvaničnog Berlina, ovo mišljenje ne dijele poslanici ljevice i desnice, koji su s jedne strane kritikovali međunarodni intervencionizam i zahtijevali više domaćeg upliva u rješavanje krize u BiH, a s druge strane smatraju da se previše novca daje za vojna pitanja.

Predstavnici vlasti i ostalih parlamentarnih stranaka smatraju da akcije vlasti Srpske mogu dovesti do šire destabilizacije zapadnog Balkana, a osim toga, njemačka vlada smatra da Njemačka angažovanjem u BiH na simboličan način doprinosi jačanju bezbjednosti evropskog kontinenta.

Kao osnova za ovo angažovanje naveden je član 24, stav II Ustava Njemačke, u kojem je istaknuto da se Njemačka može pridružiti sistemu kolektivne bezbjednosti radi očuvanja mira u Evropi i među svjetskim narodima.

Kada je riječ o djelovanju Republike Srpske, u materijalima Vlade Njemačke naglašeno je da težnje ka većoj autonomiji njenog rukovodstva dovode do potkopavanja funkcionalnog integriteta zajedničke države.

“Nedavno usvajanje zakona u RS dovelo je do najteže ustavne krize u zemlji u posljednjih 30 godina. Situacija je dodatno otežana političkim sistemom u BiH koji omogućava podjele i koji značajno ograničava mogućnosti djelovanja i oblikovanja politike kroz razne mogućnosti veta na nivou zajedničke države i entiteta”, istaknuto je. U ovom dokumentu Vlada je Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku čiji legitimitet osporavaju u RS, pružila punu podršku.

“Angažman Savezne vlade Njemačke vidljiv je u BiH i kroz podršku radu visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita”, naglašeno je u dokumentu.

Rusija je navedena kao značajan razlog za njemački angažman u BiH, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

“Usljed ruske agresije protiv Ukrajine povećan je rizik destabilišućeg djelovanja usmjeren protiv BiH, kandidata za članstvo u EU. Angažman Njemačke i EU u BiH usmjeren je i na jačanje rezilijentnosti zemlje u odnosu na pokušaje destabilizacije od stane trećih država”, pojašnjeno je.

U svjetlu treće uloge, koja se odnosi na jačanje učešća Njemačke u evropskoj bezbjednosnoj politici, navedena je i važnost saradnje s NATO alijansom.

Njemačkim vojnicima dozvoljeno je korištenje oružja u odbrani osoblja EUFOR-a i u samoodbrani.

“Osnovna misija operacije EUFOR ‘Althea’ je podrška BiH u stvaranju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Za to je neophodno vojno prisustvo u zemlji. Iako se sigurno i stabilno okruženje održivo i dugoročno može stvoriti samo kroz političku aktivnost i saradnju civilnog društva, vojno prisustvo i odgovarajuća sposobnost djelovanja su od ključne važnosti”, naglasili su.

Nova šefica britanske tajne obavještajne službe MI6 je Blejz Metreveli, a kako prenose britanski mediji, njen djed je bio nacistički špijun poznat kao “Mesar”.

Daily Mail, koji je prvi otkrio tu porodičnu vezu, izvještava da je pronašao stotine stranica dokumenata u arhivu u Frajburgu u Njemačkoj, koji pokazuju da je njen djed bio poznat kao “Mesar” ili “Agent broj 30”. Navodno je pisma svojim nacističkim nadređenima potpisivao s “Heil Hitler” i govorio da je “lično” sudjelovao u “istrebljenju Židova”.

Uz malo poznatu širu pozadinu njene prošlosti, dokumenti pokazuju da joj je djed bio Konstantin Dobrovolski (Dobrowolski), koji je prebjegao iz sovjetske Crvene armije i postao glavni nacistički doušnik u Černihivu u Ukrajini.

Metreveli se pridružila obavještajnoj službi 1999

Međutim, ministarstvo inostranih poslova, koje govori u ime MI6, navelo je da Metreveli “nije poznavala niti upoznala svog djeda po ocu”.

– Njeno porijeklo karakterišu sukobi i podjele i, kao što je slučaj s mnogima s istočnoevropskim nasljeđem, samo djelomično shvaćeno – dodao je portparol ministarstva.

#MI6’s new chief Blaise Metreweli has a dark family past: her grandfather was a Nazi collaborator nicknamed “The Butcher”, accused of massacres and looting Holocaust victims.

History has a long shadow, even in intelligence pic.twitter.com/WejxVk2mRk

— Russian Embassy in Kenya/Посольство России в Кении (@russembkenya) June 27, 2025

Metreveli je prva žena na čelu ove špijunske agencije. Obavještajnoj službi se pridružila 1999. godine i veći dio karijere provela na operativnim pozicijama na Bliskom istoku i u Evropi. Ričard Mur, sadašnji šef MI6, odstupiće s dužnosti na jesen nakon petogodišnjeg mandata.

Premijer Kir Starmer naglasio je da imenovanje Metreveli dolazi u trenutku kada se Britanija “suočava s prijetnjama neviđenih razmjera”.

– Znam da će Blejz nastaviti pružati izvrsno vođstvo potrebno za odbranu naše zemlje – poručio je, prenosi Avaz.