Connect with us

Svijet

SAD TVRDE DA SU UNIŠTILE IRANSKI RAKETNI ARSENAL: Neprijatelj demantovao, odakle im moć i kapaciteti?

Iran i dalje ispaljuje rakete i dronove prema susjednim zemljama, uprkos tvrdnjama SAD i Izraela da su razorili njegove raketne kapacitete, dok region ostaje u napetosti, a globalna tržišta nafte pod pritiskom.

Uprkos smanjenim sposobnostima lansiranja, Iran ima dovoljno raketa da puca strateški i drži region u napetosti, kažu stručnjaci. Zajednički napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ozbiljno su smanjili iranski kapacitet za lansiranje raketa i dronova, ali Iran i dalje poseduje dovoljno sposobnosti da nanese značajnu štetu.

“Kapacitet Irana za balističke rakete je funkcionalno uništen. Njihova mornarica je procijenjena kao borbeno neefikasna. Potpuna i totalna vazdušna dominacija nad Iranom. Operacija Epik Fjuri daje masivne rezultate“, saopštila je Bijela kuća .

Donald Tramp rekao je da su američke snage razorile iranski kapacitet za proizvodnju dronova.

Ipak, Katar je objavio da je presreo najnoviju u nizu raketa ispaljenih iz Irana ka toj zemlji. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein takođe su izrekli uzbune. Raketa je pala na automobil u Abu Dabiju, pri čemu je jedna osoba stradala. Dakle, da li su iranske raketne sposobnosti ozbiljno smanjene? I kako Iran i dalje ispaljuje projektile prema svojim susjedima i Izraelu?

Da li Iran sada ispaljuje manje raketa?
Zaista, broj odmazdnih raketa i dronova koje Iran ispaljuje prema zemljama Zaliva, Izraelu i drugim državama u regionu značajno je opao od početka rata.

U prvih 24 sata sukoba, Iran je ispalio 167 raketa (balističkih i krstarećih) i 541 dron prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nasuprot tome, 15. dana sukoba, ispaljeno je četiri rakete i šest dronova, prema evidenciji koju je sastavio Al Džazira na osnovu izjava Ministarstva odbrane Emirata. Napadi na Izrael su takođe opali, sa skoro 100 projektila u prva dva dana sukoba na broj jednominutnih projektila u poslednjim danima, prema Institutu za nacionalnu bezbjednost Izraela.

Prošle sedmice, Pentagon je saopštio da su lansiranja raketa opala za 90 odsto u odnosu na prvi dan borbi, dok su napadi dronovima opali za 86 odsto.

Koliki je iranski arsenal raketa i koliko je pogođen?

Iran posjeduje najveći inventar balističkih raketa u regionu, procenio je američki Kancelar za direktora nacionalne obaveštajne službe 2022. godine. Iako ne postoje zvanični podaci o tačnom broju raketa, izveštaji izraelske obaveštajne službe sugerišu da je brojio oko 3.000 raketa, što je smanjeno na 2.500 nakon dvanaestodnevnog rata prošlog juna. Ključna strategija SAD i Izraela bila je lov na iranske lansere. Svako lansiranje rakete generiše potpis, poput velike eksplozije, koji mogu detektovati sateliti i radarski sistemi.

Prema višem izraelskom vojnom zvaničniku koji je citiran od strane Instituta za proučavanje rata, Izrael je stavio van funkcije do 290 lansera od procijenjenih 410 do 440 lansera.

“Iran je ogromna zemlja, i bez kopnenih snaga biće teško potpuno eliminisati kapacitet Irana za ispaljivanje raketa, uprkos tome što SAD i Izrael imaju skoro potpunu kontrolu nad vazdušnim prostorom zemlje”, rekao je Dejvid Des Roš, vanredni profesor na Nacionalnom univerzitetu za odbranu u Vašingtonu.

“Nije očigledno identifikovati lansere. Ono što vidimo su rakete koje su stavljene na skrivena mjesta ili mjesta koja ranije nisu bila povezana sa vojskom, kada je bilo manje nadzora”, rekao je Des Roš za Al Džaziru.

Prema Des Rošu, usporavanje lansiranja je rezultat toga što su iranske snage izgubile kapacitet da lansiraju velike serije. Kao rezultat, Iran ispaljuje jednu ili dve rakete u isto vrijeme prema civilnoj i komercijalnoj infrastrukturi, posebno u zemljama Zaliva, umjesto da puca serijama na vojne ciljeve. Iran insistira da cilja samo američke interese u regionu.

“Sa vojne tačke gledišta, to nije značajno – ovo se smatra ‘uznemirujućom vatrom’, kojom se iscrpljuju sistemi uzbune u susednim zemljama i zastrašuju ljudi”, rekao je Des Roš.

Koja je strategija Irana?

Prema Hamidrezi Aziziju, stručnjaku za Iran i gostujućem istraživaču u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove (SWB), centralna računica Teherana je da Zaliv i Izrael mogu da ostanu bez svojih odbrambenih sposobnosti pre nego što Iran ostane bez raketa.

“Može postojati interes da se ovo pretvori u rat iscrpljivanja”, rekao je on, ukazujući na manji, ali konstantan broj oružja koje Iran lansira svakog dana i dodao:

“Iako su SAD i Izrael uspeli da unište neke lansere i glavne raketne baze, Iranci su decentralizovali raketne baze i komandovanje raketama i sve više se oslanjaju na mobilne lansere, što otežava drugoj strani da ih otkrije i pogodi. Ovo je trka protiv vremena”, rekao je Azizi.

I u toj trci, Iran veruje da ima šanse, kažu stručnjaci.

“Nije važno koliko lansiraš, sve dok održavaš kredibilnu pretnju. Dovoljno je da jedan uspješan dron naruši osjećaj bezbjednosti”, rekao je Muhanad Selum, vanredni profesor kritičkih bezbednosnih studija na Doha institutu za postdiplomske studije, za Al Džaziru.

Iran ima dugo iskustvo u proizvodnji jeftinih, ali i efikasnih dronova. Šahed 136 može se brzo i u velikom broju proizvesti u relativno jednostavnim fabrikama, i više njih se može ispaliti odjednom, preplavljujući odbranu. Takođe, ne zahtijeva složene lansere koji mogu biti meta vazdušnih udara. Sa brzinom od samo 185 km/h, Šahedi se mogu oboriti helikopterima. Ipak, mnogi su uspjeli da prođu kroz američke i zalivske sisteme vazdušne odbrane.

Samo u ponedjeljak, požar je izbio u blizini Međunarodnog aerodroma u Dubaiju u incidentu sa dronom, što je privremeno poremetilo letove, još jedan napad dronom izazvao je požar u industrijskoj zoni u Fudžairi, takođe u UAE.

Vazdušne sirene su se oglasile u centralnom Izraelu zbog rakete ispaljene iz Irana, a u Hormuškom moreuzu – ključnom plovnom putu kroz koji se transportuje 20 odsto globalnih energetskih zaliha – stotine brodova ostaju paralizovane zbog straha od udara, iako je malo napada na brodove. Od početka rata, pomorski traker je zabilježio 20 incidenata vezanih za plovila.

Ovo, kažu stručnjaci, dio je iranske odbrambene doktrine asimetričnog ratovanja protiv vojno superiornih sila, poput SAD i Izraela. Slabija strana, u ovom slučaju Iran, pribjegava nekonvencionalnim metodama ratovanja, iscrpljujući neprijatelja ciljanjem ključne infrastrukture da nanese ekonomske štete.

Panika zbog veće cijene nafte
Teheran je već podigao cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu i izazvao paniku na globalnim tržištima. Drugi najveći izvoznik prirodnog gasa, Katar, nastavlja da obustavlja proizvodnju. Državna naftna kompanija Bahreina proglasila je ‘force majeure’ – vanredne okolnosti koje sprečavaju isporuke, dok je proizvodnja nafte na glavnim južnim naftnim poljima Iraka pala za 70 odsto.

“Ako Iran nastavi da podiže globalne cene nafte, to će nanijeti jednaku ili veću štetu SAD nego američke bombe u Iranu”, rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa i studija Bliskog istoka na Džons Hopkins univerzitetu.

Related Topics:

Svijet

Od obične oluje do kategorije 5 za samo 24 sata: El NINJO NAPRAVIO “ČUDOVIŠTE”

Nova studija otkriva kako su klimatske promjene i El Ninjo doprinijeli jačanju uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije na Pacifiku.

Nova studija pokazuje da su klimatske promjene i El Ninjou kombinaciji doprinijeli eksplozivnom jačanju prošlomjesečnog uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije ikada zabilježena na Pacifiku.

Globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i gasa bilo je veći od dva krivca, dodavši skoro 10 km/h njegovoj već zastrašujućoj snazi, navodi se u zajedničkoj studiji koju su 14. oktobra objavili naučnici iz organizacija World Weather Attribution i Climate Central. El Ninjo je doprinio nešto manje, oko 8 km/h, izjavio je koautor studije, piše Euronews.

Klimatske promjene učinile su uslove koji su podstakli uragan 23 puta vjerovatnijim, dok ih je El Ninjo, prirodno i privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika, učinio 14 puta vjerovatnijim, pokazalo je istraživanje. Sve to povezano je s temperaturom okeana od 31,2 stepena, što je i do 2 stepena toplije od prosjeka, navodi se u studiji.

Ova godina, sa izuzetno snažnim El Ninjom, oborila je rekorde po jačini i dugotrajnosti pacifičkih oluja. Polo je postavio rekord po vremenu provedenom u 5. kategoriji na Pacifiku – čak dva i po dana.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore”

“I El Ninjo i klimatske promjene učinili su ovaj uragan jačim nego što bi inače bio, ali efekat klimatskih promjena je još veći od uticaja El Ninja”, kaže klimatska naučnica i koautorka studije Friderike Oto.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore. To znači da sada svaki uragan koji se pojavi u istočnom Pacifiku nosi barem ovaj potpis klimatskih promjena koji ga čini jačim. I sve dok nastavimo da sagorijevamo fosilna goriva, taj uticaj će samo rasti”, dodaje Oto.

Istraživači su zaključili da bi i bez klimatskih promjena i El Ninja Polo svakako bio razorna oluja. Međutim, svaki djelić dodatne brzine vjetra može dramatično povećati štetu.

Dešifrovanje naglog jačanja Pola

Iako je uragan Polo na kraju znatno oslabio prije nego što je stigao do slabo naseljenog dijela Meksika, naučnici su i dalje fascinirani činjenicom da je u roku od oko 24 sata od tropske oluje prerastao u uragan maksimalne, 5. kategorije.

Studija stavlja različite atmosferske opasnosti u pravu perspektivu, navodi Kristina Dal (*Kristina Dahl*), klimatska naučnica i potpredsjednica za nauku u neprofitnoj organizaciji Climate Central iz Nju Džersija.

“To je snažan podsjetnik da, iako El Ninjo trenutno premješta opasnosti širom svijeta i mijenja raspored poplava i suša, dominantan faktor iza svega ovoga i dalje ostaju klimatske promjene”, kaže ona.

Istraživanje se bavilo toplom vodom koja hrani oluje, koristeći je kao mjerilo maksimalne snage koju one mogu dostići. Međutim, studija se nije fokusirala na smicanje vjetra na višim nivoima atmosfere, gdje El Ninjo ima ogroman uticaj. El Ninjo obično na Atlantiku pojačava te visinske vjetrove koji razbijaju oluje. Ipak, na Pacifiku, usljed promjena u obrascima strujanja vazduha, El Ninjo zapravo smanjuje vjetrove koji bi inače oslabili oluje.

Dvije grupe istraživača mjerile su uslove na donekle različite načine i koristile različite tehnike, ali su došle do istog opšteg zaključka, što im uliva dodatno povjerenje u rezultate. Ipak, ova brza studija još nije prošla stručnu recenziju, koja predstavlja zlatni standard u nauci.

Kako bi izračunala uticaj klimatskih promjena na Pola, oba tima su koristila naučno prihvaćenu metodu poređenja onoga što se dogodilo u našem toplijem, stvarnom svijetu sa hipotetičkim svijetom koji se nije zagrijao za 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Međusobni uticaj El Ninja i klimatskih promjena

Koautor studije Denijel Gilford, naučnik iz organizacije *Climate Central*, kaže da je proces koji su posmatrali sličan automobilima na putu. Smicanje vjetra izazvano El Ninjom može biti crveno svjetlo, kao na Atlantiku, ili zeleno svjetlo, kao na Pacifiku. Na Pacifiku to zeleno svjetlo daje slobodan prolaz, a voda, zagrijana i klimatskim promjenama i El Ninjom, djeluje poput vozača koji stisne gas do daske.

Atmosferski naučnik sa Univerziteta u Olbaniju Brajan Tang, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je u početku bio iznenađen time što je istraživanje pokazalo da su klimatske promjene imale veći uticaj na Pola, “s obzirom na to koliko je ovaj El Ninjo ekstreman; ipak, sa dugoročnog stanovišta, rezultat možda i nije toliko iznenađujući koliko djeluje na prvi pogled”.

Međutim, još trojica nezavisnih naučnika – Džef Masters, Majkl Man i Karl Šrek navode da vjeruju kako studija potcjenjuje udio klimatskih promjena u snazi uragana Polo. Masters ukazuje na Gilfordovu studiju iz 2024. godine koja je utvrdila da su klimatske promjene dodale 30 km/h brzini uragana na Atlantiku u periodu od 2019. do 2023. godine.

Gilford priznaje da bi izvještaj mogao donekle potcijeniti uticaj klimatskih promjena, ali objašnjava da je uzeo u obzir i druge uslove i opredijelio se za konzervativniji pristup u procjenama.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE IZMEĐU TRAMPA I ZELENSKOG: Ukrajinski predsjednik prepreka miru

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski prepreka za okončanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je za američku medijsku kuću “Njuzmaks” rekao da će mirovni sporazum biti jedino moguć bez Zelenskog koji, kako kaže, “nije dobar momak za pregovore”.

“On ne želi dogovor. Tvrdi da hoće, ali to ne želi. Nisam veliki obožavalac Zelenskog”, istakao je Tramp i izrazio je očekivanje da će sukob u Ukrajini uskoro biti završen.

Njemačka novinska agencija DPA navodi da su se Tramp i Zelenski više puta sporili.
Zelenski je početkom sedmice izrazio žaljenje nakon što je Tramp postigao saglasnost sa Moskvom da Rusija isporuči više od 300.000 tona dizela Americi i na globalno tržište a zauzvrat je ublažio sankcije.

Zelenski je u razgovorima sa britanskim novinarom Pirsom Morganom izrazio žaljenje što Ukrajina “gubi snažnog partnera”.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI PREOKRET U SRCU EVROPE! Fico prekida izolaciju Kremlja, obnavljaju se pregovori s Rusijom!

Slovačka postepeno obnavlja vojne i diplomatske kontakte s Rusijom i priprema se za nastavak zajedničkih sastanaka vlada, obustavljenih nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, prema izvještajima slovačkih medija i istraživanju Politica. Opozicija kritikuje poteze vlade Roberta Fica, upozoravajući na bezbjednosne rizike i ranije slučajeve ruske špijunaže.

Prema navodima slovačkih medija, dva slovačka vojna predstavnika već rade u Moskvi. Rusija je, istovremeno, akreditovala iskusnog oficira za službu u Bratislavi, ali on još nije stigao u Slovačku.

Zašto opozicija kritikuje obnavljanje kontakata?

Kritičari upozoravaju da će slovački predstavnici u Moskvi biti pod strogim nadzorom i smatraju da će Rusija imati najveću korist od ponovnog uspostavljanja vojnih kontakata.

Tomaš Valašek, stručnjak za bezbjednost iz opozicione stranke Progresivna Slovačka, ocijenio je da je premijer Robert Fico popustio pod ruskim pritiskom.

“Imamo gorko iskustvo s ruskom špijunažom. Prethodni vojni ataše u Bratislavi zloupotrijebio je diplomatsko pokriće kako bi vrbovao Slovake koji su imali zadatak da Rusiji dostavljaju tajne”, rekao je Valašek.

Na koji raniji slučaj špijunaže upozoravaju?

U izvještaju se navodi da je ruski obavještajac 2021. godine uhvaćen kako predaje novac saradniku jednog prokremljovskog dezinformacionog sajta.

Tadašnja proevropska vlada protjerala je desetine zaposlenih u ruskoj ambasadi u Bratislavi.

Opozicija se na to iskustvo poziva kao na razlog za oprez pri obnavljanju kontakata s ruskim vojnim predstavnicima.

Kako ministar odbrane opravdava odluku?

Aktuelni slovački ministar odbrane obnavljanje vojnih kontakata obrazložio je time da i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska imaju oficire stacionirane u Rusiji.

Prema tom obrazloženju, prisustvo vojnih predstavnika u Moskvi nije praksa ograničena na Slovačku.

Njegov prethodnik, međutim, upozorio je da bi obnova kontakata mogla donijeti šire bezbjednosne posljedice, navodi Novinite.

Kakve rizike pominje bivši ministar?

Bivši ministar odbrane upozorio je da bi Moskva mogla koristiti Slovačku kao bazu za podršku radikalnim strankama i internet platformama širom Evrope koje podrivaju povjerenje u Evropsku uniju i NATO.

Prema njegovoj ocjeni, Slovačka bi mogla postati i uporište za hibridne operacije.

Riječ je o upozorenjima o mogućim rizicima, dok dostavljeni izvještaj ne navodi da su takve aktivnosti povezane s obnovljenim kontaktima već utvrđene.

Nastavi čitati

Aktuelno