Connect with us

Politika

SAMO KOD NAS: Zašto u BiH ministri i načelnici ne gube fotelje ni nakon hapšenja?

Sjećate li se da je u bližoj prošlosti neki ministar u BiH izgubio fotelju nakon što se našao u središtu afere? Ne, jer se nije ni desilo.

U međuvremenu, u Hrvatskoj je ekspresno smijenjen ministar zdravstva Vili Beroš, koji je uhapšen u petak. U petak je uhapšen i Bojan Bošnjak, ministar u Vladi Kantona Sarajevo (KS), koja je saopštila da vjeruje u njegovu “čast i nevinost”.

Ali, zašto bi se takvom stavu Vlade KS, uopšte, iko čudio, kada su građani Ibri Berilu, dok je bio u pritvoru, dali 1.441 glas, a njegovom protivkandidatu Bajri Lindovu 401, pa je tako pritvorenik osvojio još jedan, šesti po redu mandat na čelu opštine Trnovo?

Iz tog slučaja, kao i činjenice da, nakon svakog skandala na političkoj sceni, izostane snažan bunt javnosti, proističe legitimno pitanje – da li građani uopšte zaslužuju bolje političare.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da naši političari koriste opštu letargiju, odnosno nezainteresovanost većeg dijela javnosti za ono što se dešava oko njih, a pogotovo za ono što funkcioneri rade.

“Ta bahatost funkcionera i pojedinih političara, rekla bih, svakim danom raste, iz prostog razloga što vide da oni zapravo nikome ni za šta ne moraju da odgovaraju. Znači, mi ne poznajemo, kao društvo, kao država, kao sistem, niti jedan oblik odgovornosti”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da kod nas, zapravo, ne postoji ni pravna, niti politička odgovornost.

“Oni mogu unedogled i da budu korumpirani, da se bave organizovanim kriminalnim radnjama i sve to jednostavno prolazi u ovom društvu bez ikakvih posljedica. I na kraju se ozbiljno zapitam kakva je to greška u kodu, u glavama građana, kada su bili u stanju da tokom proteklih izbora glasaju za ljude koji su se kandidovali za gradonačelničke funkcije i cijelu kampanju proveli u istražnom zatvoru. I tu se priča završava”, poručuje Topićeva.

Govoreći o slučaju ministra Bošnjaka, politikolog Nikolina Lozo ističe da mi vidimo da stranački šefovi, ali i institucije, odmah staju u odbranu kadrova.

“Smatram da ovo nije dobra poruka građanima jer znamo da ovakva hapšenja imaju osnova”, poručuje Lozo.

Građanima je, smatra ona, na ovaj način poručeno da institucije čuvaju leđa funkcionerima koji su osumnjičeni da su radili u suprotnosti sa slovom zakona.

“Svjedoci smo da pravosuđe ne reaguje na afere i slučajeve koji se odnose na visoku korupciju, dok na dosta blaže prekršaje ekspresno reaguju. Naravno, zakon treba da se primjenjuje na sve jednako, ali treba da postoji i red, tj. šta su prioriteti”, kaže Lozo u izjavi za “Nezavisne novine”.

Novinarka Snježana Karić pita “šta očekivati od društva u kojem se ne cijeni znanje i kvalitet već poltronstvo, kritično mišljenje se smatra izdajom ‘naroda’ ili ‘Republike’, a uski partijski i klijentelistički porivi stavljaju iznad opštih interesa društva i temeljnih moralnih principa”. Kod nas je, dodaje Karićeva, politika postala kaljuga u kojoj preovladavaju primitivizam i osionost.

“Zašto je to tako? Gotovo niko od onih koji su na vlasti već skoro dvije decenije nije odgovarao ni krivično, ni moralno, a ni politički, ni za jedan propust. Oni su i dalje aktivni na političkoj sceni i obavljaju značajne javne i političke funkcije, bez straha od bilo kakvih sankcija. Jedino je bitno da budu lojalni, ne narodu, ne entitetu ili državi, već partiji”, navodi Karićeva.

Imamo, dodaje, brojne primjere javnih preduzeća koja posluju sa gubitkom, a direktori se ne smjenjuju već se nagrađuju ministarskim ili nekim drugim foteljama.

“Ne bih ja tu krivila samo političare, već društvo u cjelini. Građani imaju mogućnost da kazne takve političare na izborima, ali to ne čine već kažu ‘pa ni ovi drugi nisu ništa bolji’. I tako se vrtimo u začaranom krugu iz kojeg ćemo teško izaći”, kaže Karićeva za “Nezavisne novine”.

Novinarka Rubina Čengić kaže da, prije svega, treba cijeniti pretpostavku nevinosti, a sve drugo je pitanje lične odgovornosti i interesa pojedinca ili grupe kojoj pripada osoba pod sumnjom.

“Ko se sjeća Sulejmana Tihića – on je govorio da potvrđena optužnica povlači isključenje iz stranke i to bi trebao biti princip za stranke, a sve drugo bi moglo biti pitanje lične odgovornosti, no kod nas u BiH na javnoj sceni toga nema”, kaže Čengićeva za “Nezavisne novine”.

Ministar Bojan Bošnjak u međuvremenu je pritvoren, a Tužilaštvo KS ga sumnjiči da je dao pozitivno mišljenje na izvještaj o strategijskoj procjeni uticaja na životnu sredinu kojim je htio, zapravo, legalizovati nezakonite projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenim Ibri Berilu i Nađi Milišić.

Premijer Nihad Uk ovlastio je sekretaricu Ministarstva Vildanu Smajović da preuzme njegove dužnosti, ne pominjući ministrovu smjenu.

Za pojedine zastupnike sporno je što je sekretarica Ministarstva bila sekretarica i Ibri Berilu, te poručuju da je Uk u najmanju ruku trebalo da pokrene smjenu Bošnjaka.

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

“BESMISLENO JE!” Bodiroga komentarisao održavanje referenduma i SNSD nove planove

Održavanje referenduma i referendumsko pitanje je besmisleno iz nekoliko razloga, naveo je šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS, Ognjen Bodiroga.

Prvi razlog je, smatra on, zato što je Milorad Dodik prihvatio presudu Suda BiH jer je kaznu od godinu dana zatvora zamijenio novčanom.

Dugi razlog je dodaje Bodiroga, što Sud BiH nije Dejtonska kategorija, ali SNSD je sa hrvatskim i bošnjačkim partijama osnovao Sud BiH tako što je u Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdio nametnuti Zakon o Sudu BiH od strane visokog predstavnika.

– Krajem juna 2002. i početkom jula 2002. godine SNSD je glasao i u Domu naroda i u Predstavničkom domu za osnivanje Suda BiH. SDS ni u jednom od ova dva doma nije glasao za osnivanje Suda BiH.

Sviđalo se to nama ili ne, zahvaljujući SNSD-u, od tog momenta Sud BiH postao sastavni dio Ustava BiH i osudio je npr.pripadnike Vojske Republike Srpske na preko 2 000 godine zatvora”, istakao je Bodiroga i dodao:

– I na kraju, sam CIK je opet formirao SNSD 2001. godine sa bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama, SDS nije u tome učestvovao.”

Bodiroga je naglasio i to da će sam referendum koštati građane Republike Srpske nekoliko miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

PESKOV UPOZORAVA! “Situacija u BiH NAPETA, ključno riješiti pitanje NJEMAČKOG DRŽAVLJANINA”

Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

“Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum. “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

Nastavi čitati

Aktuelno