Connect with us

Svijet

SANKCIJE KAO DA NE POSTOJE! Evropa prošle godine kupila REKORDNU KOLIČINU RUSKE NAFTE

Indija ima koristi od uvoza ruske nafte po sniženim cenama usred evropskih sankcija i prodaje tu istu naftu tržištima EU po punoj cijeni nakon što je preradi.
Uvoz rafinisane nafte u EU iz Indije porastao je na rekordne nivoe 2023. godine, dok se uvoz ruske sirove nafte u Nju Delhi više nego udvostručio na godišnjem nivou.

To znači da su potrošači u Evropi vjerovatno dobili ogromne količine benzina, dizela, kerozina i drugih naftnih proizvoda koji potiču iz Rusije preko Indije prošle godine, uprkos sankcijama uvedenim Rusiji.

Indija je prošle godine postala vodeći svjetski uvoznik ruske sirove nafte, prema tržišnim podacima kompanije “Kpler” koje je analizirao “Independent”, uvozeći u proseku 1,75 miliona barela dnevno što je povećanje od 140 odsto u odnosu na 2022.

Istovremeno, uvoz rafiniranih proizvoda u Evropsku uniju iz Indije porastao je za 115 odsto, sa 111.000 barela dnevno u 2022. na 231.800 barela dnevno u 2023. godini, što je najviše u poslednjih sedam godina koje je analizirao “Kpler” i najverovatnije najviši ikada.

“To je dvosmjerna ulica – Indija je bila u mogućnosti da kupi jeftinu naftu za svoje rafinerije, zatim je uspela da preradi tu naftu i proda rafinisane proizvode po punoj cijeni, i na tržište (Evropu) koje je spremno da plati za njih jer očajnički treba da nadoknadi gubitak sankcionisane ruske nafte”, rekao je za “Independent” analitičar “Kplera” Met Smit.

Prihodi od nafte su oslonac ruske ekonomije, zbog čega su evropske zemlje, G7 i Australija uvele sankcije na naftu i derivate Moskvi i pokušale da ograniče cijene od 60 dolara po barelu.

Činjenica da bareli nafte poreklom iz Rusije još uvijek ulaze u Evropu preko trećeg tržišta naglašava koliko taj plan nije uspio.

Kompanije za praćenje trgovine naftom kažu da je nemoguće razlikovati koji rafinisani proizvodi potiču od ruskih materijala nakon što su prerađeni u drugoj zemlji. Ali praćenje uvoza sirove nafte i izvoznih odredišta rafinisanih proizvoda iz određenih objekata može da pruži neku ideju.

Jedan takav primer je rafinerija “Džamnagar” na zapadnoj obali Indije, koja je vodeća destinacija za rusku naftu koja stiže u Indiju, prema “Kpleru”.

Sirova ruska nafta činila je 34 odsto uvoza rafinerije (400.000 barela dnevno), dok je 770.000 barela dnevno stizalo iz drugih zemalja. A od izvoza rafinerije 2023. godine, oko 30 odsto je išlo u Evropu.

“Nemoguće je izvući rusku naftu ili proizvode napravljene od ruskog materijala sa globalnog tržišta. Rusija je takođe toliko bitan igrač da je nemoguće u potpunosti da iskorijeniti rusku ponudu sa globalnog tržišta jer bi to izazvalo skok cijena”, objasnio je Smit.

Oko 20 od 27 zemalja EU uvezlo je rafinisane proizvode iz Indije prošle godine, pri čemu je Holandija činila 24 odsto ukupnog obima. Slede Francuska sa 23 odsto, Rumunija sa 12 odsto i Italija i Španija sa po 11 odsto. Indija je takođe izvozila rafinisane proizvode poput benzina, mlaznog goriva i dizela u Njemačku i Belgiju sa po 7 odsto.

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno