Connect with us

Društvo

SARAJEVSKE KOLEGE JE PRIJAVILE ZBOG OBJAVE! Teodora progovorila „ZABRANJENO JE BITI SRBIN U SARAJEVU!“

Student treće godine studijskog programa Geodezija i geoinformatika na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Teodora Drinjak sa Pala odlučila je da studiranje nastavi na banjalučkom Univerzitetu nakon što je protiv nje pokrenut disciplinski postupak po prijavi Asocijacije studenata i izvjesnog “Benjamina” zbog objave na njenom nalogu na društvenim mrežama.

Drinjakova je u izjavi za Srnu navela da je na društvenim mrežama objavila stih pjesme “Đenerale” – “Nek’ je tvojoj majci hvala”, ispisan ćirilicom, što je zasmetalo njenim dojučerašnjim kolegama sa Fakulteta, koji su protumačili da je na taj način veličala generala Ratka Mladića i, kako su naveli, “ratnog zločinca”.

Ona je naglasila da pjesma “Đenerale” nije napisana povodom smrti generala Mladića, kako oni tvrde u prijavi, već mnogo ranije i posvećena je potpukovniku srpske policije Veljku Radenoviću, heroju sa Kosova i Metohije, a koju ona doživljava kao dio tradicije srpskog naroda kojem i pripada.

“Nisam znala da bi trebalo da se `stidim` svog naroda ili da krijem svoja osjećanja u zemlji koja se zove BiH, u kojoj žive tri konstitutivna, ravnopravna naroda, kao što nisam znala ni da je `zabranjeno` njegovati tradiciju svog naroda”, navela je Drinjakova.

Ona je rekla da su je prvo kolege nakon te objave blokirale u studentskoj “vajber” grupi, čime je bila uskraćena za mnoge informacije koje su od značaja za svakog studenta.

Drinjakova je naglasila da ne zna kako je ovom objavom ona narušila ugled visokoškolske ustanove, niti zna kakve veze imaju njeni privatni nalozi na društvenim mrežama sa studiranjem i njenim kolegama.

Istakla je da je tokom cijelog studiranja kao jedina Srpkinja u generaciji doživljavala razne neprijatnosti i uvrede na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, te da je pokretanje disiplinskog postupka prevršilo svaku mjeru.

“Od početka studija bila sam izložena svojevrsnom mobingu, uvredama, verbalnim napadima zbog moje nacionalne i vjerske pripadnosti. Još na prvoj godini razmišljala sam da napustim studije, jer sam bila pod stalnim pritiskom, ali sam vremenom shvatila da u Sarajevo idem da studiram, a ne da se bavim politikom. Posvetila sam se učenju i uspješno završila treću godinu. Ono na šta sam posebno ponosna jeste da sam jedan od tri studenta koji su redovno završili treću godinu od nas oko 40 iz moje generacije”, rekla je Drinjakova.

Ona je dodala da mora reći da su profesori imala korektan odnos prema njoj i cijenili njen rad, trud i znanje, te da je čak jedina od svih studenata dobila poziv jednog od profesora da, ukoliko projekat Univerziteta u Sarajevu iz njene struke prođe na konkursu Uneska, bude uključena u njegovu realizaciju i pomogne u radu.

U pisanom izjašnjenju na odluku o pokretanju disciplinskog postupka, Drinjakova je navela da je njen osnovni cilj bio da studira, radi na sebi, stiče znanje i završi fakultet koji je željela, da sa kolegama bude u drugarskim odnosima, da se pomažu, što je ona i činila, ali kao odgovor na to sve, kaže, dobila je pokretanje disciplinskog postupka zbog objave na ličnom profilu kojim nije nanijela štetu ni fakultetu, ni profesorima, ni kolegama.

 

“Moje glavno interesovanje je studiranje, a ne kako ko tumači koju pjesmu i da li će je koristiti u političke svrhe ili ne. Imala sam potrebu da napišem taj stih i ne kajem se”, istakla je ona i navela da je njen stav da niko od kolega ne bi trebalo da utiče na privatne objave studenata.

Ona je rekla da je i sama mogla još na početku studiranja da se obrati profesorima, policiji i drugim nadležnim institucijama zbog uvreda koje je trpjela od prve godine, ali nije željela jer zna zbog čega je tu – zbog učenja.

Drinjakova je uz izjašnjenje disciplinskoj komisiji uputila i zahtjev visokoškolskoj ustanovi da joj dostave kompletnu dokumentaciju, sa upisanim ocjenama poštanskim putem na kućnu adresu, jer, kako je naglasila, iz straha za bezbjednost više ne želi da ulazi u zgradu Fakulteta.

Iako je redovno i uspješno završila treću godinu studijskog programa Geodezija i geoinfromatika, Drinjakova je odlučila da, poslije svega što je doživjela tokom studiranja u Sarajevu, obrazovanje i profesionalno usavršavanje nastavi u Banjaluci.

Željela je, kaže, da nastavi master studije u Sarajevu, ali za nju je to sada završena priča.

“Poslije svega, ne vidim sebe među kolegama koji mi broje krvna zrnca i bave se politikom. Očigledno da mi tu nije mjesto, i uprkos dodatnim troškovima zbog nastavka studija u Banjaluci, što će biti udar na naš kućni budžet, zajedno sa roditeljima, odlučila sam da obrazovanje nastavim u Republici Srpskoj, u Banjaluci gdje neću doživljavati poniženja i uvrede ove vrste”, zaključila je Drinjakova.

 

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za sunčan i topao dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH)  će biti sunčano, uz lokalno malu oblačnost i toplije.

Lokalno duž rijeka može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha od 24 do 30 stepeni Celzijusovih. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. U Hercegovini će ujutro duvati umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Aktuelno