Connect with us

Politika

ŠAROVIĆ ŠOKIRAO IZJAVOM “Zatvor me učinio boljim čovjekom”

Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke govorio je o svom trenutnom političkom angažmanu, stanju u stranci, mogućem povratku u politiku te o aktuelnim političkim pitanjima u BiH.

Na pitanje o trenutnim aktivnostima, Šarović je istakao kako nije politički neaktivan, ali da se više posvetio privatnim projektima.

“Nisam bez angažmana, ali je to sada više na privatnom nivou. Politiku pratim, ali smatram da je važno pružiti priliku novim ljudima u SDS-u”, rekao je u današnjem izdanju Kliks studija.

Govoreći o mogućem povratku u politiku, Šarović je naveo da nije donio konačnu odluku.

“Vidjećemo kako će se okolnosti razvijati, ali nisam stavio tačku na svoju političku karijeru. Sve zavisi od situacije i potrebe”, kazao je.

Šarović je oštro komentarisao rad trenutne vlasti na državnom nivou, naglasivši podjele koje karakterišu njen rad.

“Ovaj saziv vlasti obilježavaju klasične podjele bez jasne vizije i zajedničkog djelovanja. Stiče se utisak da je primarni cilj bio ulazak u vlast radi raspodjele pozicija, a ne postizanje suštinskih dogovora o ključnim pitanjima”, rekao je Šarović.

Na pitanje o pregovorima prilikom formiranja vlasti, Šarović je potvrdio da je bilo razgovora s predstavnicima opozicije i vladajućih stranaka, ali da je SDS tada bio fokusiran na unutrašnje probleme.

“Naš loš rezultat na izborima i unutrašnje turbulencije otežali su pregovore. Smatrao sam da opozicija ne treba dozvoliti da jedna stranka dobije preveliku kontrolu, posebno u Domu naroda, jer to vodi ka političkoj dominaciji i blokadama”, dodao je.

O razlikama između opozicije i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj, Šarović je istakao:

“Opozicija nikada ne bi izdala Bosnu i Hercegovinu. Smatram da se trebamo fokusirati na razvoj unutar postojećeg okvira, umjesto otvaranja velikih pitanja koja mogu dodatno podijeliti zemlju”.

Šarović je zaključio da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za uspjeh unutar dejtonskog okvira, ali da je za to potrebna bolja koordinacija i fokus na zajedničke prioritete.

Šarović je istakao da Evropski put BiH vidi kao ključnu tačku oko koje bi svi politički akteri mogli pronaći zajednički jezik, naglašavajući da, iako se ovaj proces može činiti teškim, on ipak ima prohodne puteve i nudi priliku za napredak.

Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Šarović je kazao da BiH nažalost prednjači u Evropi po nivou javne korupcije, koja, prema njegovim riječima, predstavlja glavni teret za napredak zemlje.

“Borba protiv korupcije i ekonomski razvoj su dva najvažnija pitanja za BiH, a ja trećeg pitanja koje je toliko značajno ne vidim,” izjavio je Šarović, dodajući da su javni resursi često zloupotrebljavani od strane vlasti.

Govoreći o nedavnim hapšenjima, uključujući pritvor Nenada Nešića, Šarović je rekao da ne bi sve posmatrao kroz prizmu političkih obračuna.

“Iako se često tvrdi da su procesi politički motivisani, vjerujem da se u nekim slučajevima radi o borbi protiv kriminala,” kazao je on.

Na pitanje o korupciji u različitim dijelovima BiH, Šarović je naglasio da je kriminal prisutan svugdje gdje postoje javni resursi, odbacujući ideju da u određenim dijelovima zemlje stvari funkcionišu besprekorno.

Osvrnuvši se na političku scenu, Šarović je komentarisao ulogu Dragana Čovića i njegovu saradnju s Miloradom Dodikom, te potencijalne promjene u političkim odnosima. Takođe, osudio je Dodikovu dugogodišnju retoriku o secesiji, ističući da ta ideja više nije realna niti atraktivna.

Šarović je zaključio da BiH treba ozbiljnije političke promjene i odlučniju borbu protiv korupcije kako bi se omogućio napredak.

“Vjerujem da će pritisak na vlasti da djeluju u ovom smjeru biti sve jači,” kazao je.

Šarović je istakao da su pojedine političke odluke unaprijed osuđene na neuspjeh jer ne odražavaju stvarnost na terenu. Prema njegovim riječima, ideje o nezavisnosti Republike Srpske su “potpuno nerealne” i predstavljaju potencijalni izvor haosa i novih žrtava.

“U ovoj zemlji se za jednu među izbija rat, a ne da se neka nezavisnost proglasi bez posljedica. Trebamo se okrenuti prijateljima i raditi na stvarima koje su od koristi za građane. Republika Srpska je ostvarila mnogo toga što treba čuvati i razvijati, umjesto da se ulazi u opasne političke avanture,” naglasio je Šarović.

Govoreći o sankcijama, Šarović je istakao da one, iako formalno pogađaju pojedince, imaju razoran uticaj na Republiku Srpsku i njenu ekonomiju.

“Sankcije komplikuju život svakom čovjeku, a posebno otežavaju međunarodnu saradnju i ekonomski napredak. Pojedinci koji ih dobiju možda to pokušavaju prikazati nevažnim, ali stvarnost je sasvim drugačija. One stvaraju izolaciju i dodatno usložnjavaju situaciju u zemlji,” rekao je.

Šarović se osvrnuo i na svoje iskustvo sa sankcijama i boravak u zatvoru, kazavši da ga je to učinilo boljim čovjekom.

“Godina provedena u zatvoru nije bila laka, ali iz tog iskustva izašao sam jači i sa osjećajem da mogu raditi za dobrobit ovog društva. To iskustvo me naučilo strpljenju i otpornosti,” istakao je.

Related Topics:

Politika

DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.

Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.

Odbija da govoriti o svom obrazovanju.

Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.

Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.

Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?

Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.

Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.

Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.

Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati

Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.

– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.

Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.

– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.

Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.

Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.

U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.

Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH

Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.

Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.

U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.

-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.

Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.

Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.

– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.

Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.

Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Aktuelno