Connect with us

Politika

SASTANAK SA ČLANICAMA PIC-a BEZ REZULTATA: Sve dublji jaz između vlasti i opozicije

Sastanak lidera stranaka dvije “trojke” (SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP i Lista Za pravdu i red), HDZ-a i HDZ 1990 sa članicama PIC-a i Kristijanom Šmitom nije dao očekivane rezultate u pogledu razrješenja političke krize u BiH i samo je još više napravio jaz među političarima, posebno između vlasti i opozicije u Republici Srpskoj.

I prije, a posebno nakon sastanka i izjava za medije, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj optužili su lidere opozicionih partija iz Srpske da su “izdajnici i da zajedno sa Šmitom rade na rušenju institucija Republike Srpske”. Opoziciji se i spočitavalo da nema kapacitet da pregovara sa bilo kim jer su izborni gubitnici, te da su odlaskom kod Šmita i na sastanak sa ambasadorima PIC-a pokazali svoje pravo lice.

S druge strane, u opoziciji su istakli da su branili interese Republike Srpske jer se njen glas mora čuti, a ne da bude izolovana od svih dešavanja kao što je sada slučaj, i za šta krivicu najviše snosi aktuelna vlast.

“Dobro je da ih je Šmit okupio da narod u Republici Srpskoj vidi i čuje ko su, šta su i šta stvarno misle. Nesrećnici su pomislili da niko neće saznati šta pričaju. A ono što su pričali izaziva samo gađenje kod svakog Srbina i nije dostojno komentara”, napisao je odmah nakon sastanka Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

I nakon samog sastanka, učesnici su rekli da nije bilo ništa što bi dovelo do razrješenja političke situacije i ništa “istorijski”, a zajednički stav svih učesnika je da se radi na “evropskom putu” i da je potrebno doći do dogovora kako dalje. Nakon sastanka većina lidera političkih partija optužila je Dodika za trenutnu blokadu i političku situaciju u BiH, a i među samim učesnicima bilo je “teških riječi”.

Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, optužio je Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, da čuva Dodika i SNSD u vlasti, ističući da je to jasno rekao na samom sastanku i da je to i sam Čović jasno čuo.

Čović je na sastanku govorio o neravnopravnom položaju Hrvata, insistirajući na tome da se usvoji Izborni zakon BiH koji će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva BiH, međutim od toga neće biti ništa, ako je suditi po izjavama Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a, i Elmedina Konakovića, predsjednika NiP-a.

“Nije fer da se gura vruć krompir opoziciji iz Republike Srpske da isporuči Izborni zakon BiH. Naravno, spremni smo razgovarati i o Izbornom zakonu i tražiti kompromis, ali kompromis nije sigurno da se odreknemo onih principa za koje se borimo”, rekao je Nikšić, dodajući da ne misli da su nakon sastanka bliže rješavanju situacije, već su samo potvrdili svoje stavove.

Slično kaže i Konaković, navodeći da je sastanak bio dobar, ali da ne očekuje nikakve “istorijske odluke”, te da su članice PIC-a imale priliku iz prve ruke čuti kako političari koji su prisustvovali vide situaciju u BiH.

“Dijagnoza problema je bila u 95 posto izlaganja ista, da je problem u Miloradu Dodiku”, rekao je juče Konaković, dodajući da razumije Čovića i da nije fer da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH, ali da “pored njega sjedi Forto (Edin Forto, predsjednik Naše stranke) koji se ne može kandidovati za tu poziciju”.

Ipak, nakon sastanka Čović je jasno ponovio da neće prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovo bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH.

Pojedini učesnici sastanka rekli su i da nisu osjetili mogućnost da Šmit djeluje, što je na kraju potvrdio i on sam, ističući da se očekuje da domaći lideri naprave kompromis.

Za mnoge, posebno iznenađenje bilo je to što na sastanku predstavnici Ambasade SAD se uopšte nisu javljali za riječ niti bilo šta diskutovali na temu situacije u Bosni i Hercegovini.

Kada je riječ o opozicionim partijama iz Republike Srpske i liderima tih partija koji su bili na sastanku, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, rekao je da je njegova dužnost bila da se čuje stav Republike Srpske.

“Srpski interes je da se institucije deblokiraju, interes je da se zakoni usvajaju, da se usvoji Plan rasta, RS ne smije da bude izolovana i odbačena”, rekao je Stanivuković.

I Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da je sastanak bio prilika da se na visokom nivou iznese drugi stav i mišljenje iz Republike Srpske te da stanovnici Republike Srpske ne smiju biti taoci sankcija.

“SDS pokazuje da nismo opstrukcija, već napredak koji želimo i RS i FBiH”, rekao je Miličević.

Šmit: Osigurati sredstva za izbore
Kristijan Šmit, nakon sastanka političkih partija dvije trojke i HDZ-a sa članicama PIC-a, rekao je da je BiH suverena država i da se moraju osigurati sredstva za izbore.

“Dejtonski sporazum potvrđuje da BiH postoji kao nezavisna država i da je njena upravna struktura modifikovana kako bi se BiH sastojala od dva entiteta. BiH je suverena država, a entiteti postoje u okviru države”, rekao je juče Šmit nakon sastanka koji je održan dan ranije.

On je rekao da su osuđeni postupci vlasti u Republici Srpsku kojima se dovodi u pitanje ustavni okvir BiH, navodeći da, ukoliko je došlo do prenosa nadležnosti, to znači da nadležnosti ostaju na državnom nivou i da država odlučuje da li će se te nadležnosti vratiti.

On je rekao da su se političke partije koje su bile prisutne iz Republike Srpske i članice PIC-a složile da pitanje sankcionisanja nije usmjereno protiv građana Republike Srpske.

Šmit je naglasio da država mora osigurati sredstva za izbore za sva biračka mjesta i međunarodna zajednica i dalje ima bojazni u tom pogledu jer izbori treba da se održe u skladu sa preporukama OEBS-a.

Politika

Borenović “REŽIM U PANICI, zbog jačanja opozicije – PDP se ne gasi, GASI SE DODIKOV SISTEM!”

Još jedna u nizu sjednica Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) bila je posvećena aktuelnim političkim temama i procesu ukrupnjavanja opozicione scene u Republici Srpskoj, poručio je poslanik PDP-a u Parlamentu BiH Branislav Borenović.

– Jasno je da vladajuća Dodikova SNSD struktura nastavlja sa urušavanjem i ponižavanjem institucija Republike Srpske na najružniji mogući, prevarantski način – lažnim referendumima, pogaženim odlukama, otimačinom, degradiranjem i slabljenjem našeg najvišeg zakonodavnog tijela, Narodne skupštine Republike Srpske, sve zarad svojih ličnih, bolesno sebičnih interesa – istakao je Borenović.

On je poručio da režimski strah od ukrupnjavanja opozicije nikada nije bio izraženiji, što, kako kaže, najbolje pokazuje njihova javna nervoza i licemjerno “plakanje” za PDP-om.

– PDP nastavlja da radi punim kapacitetom, kroz svoje organe – Predsjedništvo, Glavni i lokalne odbore, ali i kao jedan od ključnih aktera velikog opozicionog okupljanja kroz pokret Sigurna Srpska. Time šaljemo jasnu poruku uoči važnih izbornih procesa: došao je kraj SNSD režimu – poručio je Borenović.

Kako dodaje, svi pokušaji vlasti da unesu razdor i podjele unutar opozicije osuđeni su na propast.

– I naravno, da se ne gasi PDP! Neka slobodno nastave da plaču i histerišu, jer jedino što se gasi – to je njihov nenarodni Dodikov režim – zaključio je Borenović.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Dodik je NAJVEĆI POSLUŠNIK ZAPADA, da je takav bio ranije, ne bi dobio sankcije”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković, izjavio je da je Milorad Dodik danas „najveći poslušnik Zapada“, te poručio da da je takav bio prije godinu ili dvije, nikada vjerovatno ne bi bio sankcionisan.

–Ni administracija Marfija ni Bajdena ne bi ga dovele u ovu situaciju da je bio ovako ponizan i poslušan ranije. Niko nije ovako ponizio ovaj narod, pristao na sve i potpisao reformske agende i kapitulaciju kao što je on to uradio – poručio je Stanivuković gostujući na N1.

Lider Sigurne Srpske podsjetio je da se, u protekle dvije godine, Dodik igrao s narodom dovodeći cijelu naciju u jedno opšte rastrojstvo.

–Prvo je radnicima koji odu na posao rekao da su izdajnici, zabranjivao rad SIPI i Tužilaštvu na teritoriji Srpske, povlačio poteze koji su nas uveli u međunarodnu izolaciju. Pravio je diplomatske skandale, protjerivao diplomate, govorio da neće na Sud BiH, a onda ipak odlazio. Svaku svoju odluku je pogazio – rekao je Stanivuković.

On je dodao da je Dodik „poslije nekoliko mjeseci odustajao od svega što je obećavao“ – od borbe za Ustav, od najavljenih referenduma, pa sve do poništavanja zakona koje je sama Narodna skupština usvajala.

–Lagao je da je predsjednik, pa predložio v.d. predsjednika, i na kraju izašao na izbore koje je sam najavio da će bojkotovati. Umjesto da se povuče dostojanstveno, pogazio je svaku svoju riječ, promašio je istorijsku priliku i pokazao da nema karakter. Mogao je da se povuče dostojanstveno ili da se žrtvuje do kraja – poručio je Stanivuković.

On je postavio i pitanje zašto unutar SNSD-a niko nije reagovao na izjavu senatora u Srpskoj Aleksandra Vulina, koji je javno rekao da „nijedno skidanje sankcija nije vrijedno ovakvog ponižavanja i omalovažavanja srpskog naroda i Republike Srpske“.

Nastavi čitati

Politika

IMA SE, MOŽE SE: Za hranu i piće institucije u BiH troše 5,5 miliona KM

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i FBIH pored izdašnih plata i više nego pristojnog dodatka za topli obrok, odlučili su da i dalje značajan dio javnog novca usmjere na – hranu i piće.

Prema dostupnim podacima, iz budžeta će se u narednom periodu za ove namjene izdvojiti višemilionski iznos.

Naime, planovi javnih nabavki Službe za zajedničke poslove institucija BiH, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH, te Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske pokazuju da zbirna potrošnja ovih institucija na hranu i piće dostiže gotovo 5,5 miliona konvertibilnih maraka.

Primjera radi, samo Služba za zajedničke poslove institucija BiH planira da u periodu od dvije godine za te namjene izdvoji čak 1.480.997 KM.

I dok građani svakodnevno prate rast cijena osnovnih životnih namirnica i smanjuju troškove, državni aparat očigledno ne planira štednju – naprotiv, luksuz i komfor ostaju prioritet.

Ovi podaci, bez sumnje, ukazuju na rastrošan i prenapuhan državni aparat, jedan od masovnijih u svijetu ako se uzme u obzir broj zaposlenih u odnosu na ukupnu populaciju zemlje.

Umjesto racionalizacije i reforme javne uprave, vlast i dalje pokazuje da se komfor budžetskih korisnika često stavlja ispred interesa građana koji taj sistem finansiraju.

Nastavi čitati

Aktuelno