Connect with us

Politika

SASTANAK U VLADI RS: Hoće li trgovcima biti uveden porez na ekstraprofit?

Predstavnici trgovačkih lanaca u Srpskoj danas bi trebalo da se ponovo sastanu sa resornim ministrom Denisom Šulićem i iznova će razgovarati o cijenama, s tim što ni potrošači ni ekonomisti ne vjeruju da će to donijeti značajnija pojeftinjenja, te sugerišu niz drugih mjera, uključujući i uvođenje poreza na ekstraprofit, što ni ministar ne isključuje kao jednu od otvorenih mogućnosti.

Šulić je sa trgovcima sjedio za stolom i prije nekoliko mjeseci, te dogovorio kampanju “Društveno odgovorni”, ali ćete teško naći kupca koji će reći da je u marketu koji se odazvao kampanji bio prijatno iznenađen novim cjenovnicima.

Štaviše, borci za zaštitu potrošača takođe poručuju da ništa jeftinije nisu pronašli nakon što je ta kampanja počela, ali, uprkos tome, ministar trgovine i turizma Republike Srpske kaže da će da istraje na toj ideji.

Potvrdio je to i kada je u srijedu Milorad Dodik, predsjednik Srpske, na društvenoj mreži X naveo da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, naveo je Dodik, koji nije dugo čekao odgovor Šulića, a koji je napisao da inicijativu podržava, te da će održati sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorni”.

Ekonomisti, međutim, poručuju da je ključni problem to što Vlada moli trgovce da se ponašaju “normalno”, odnosno da formiraju cijene prema stvarnim ulaznim troškovima, a što bi se trebalo podrazumijevati. Zato bi, sugerišu, jedna od mjera mogla biti uvođenje poreza na ekstraprofit.

“Svakako da je to jedna od mogućih mjera i to bi trebalo svakako uvesti za prethodni period. Bez obzira na to šta se desi sa cijenama u narednom periodu, mislim da u svakom slučaju oni koji su zloupotrebljavali situaciju i ostvarivali ekstraprofit bi trebali uvijek biti za to kažnjeni i to nisu samo trgovci, već i drugi u lancu u nekim slučajevima”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

On misli da je Vlada odavno trebalo da utvrdi nepravilnosti koje svi vidimo na tržištu, napravi objektivne kalkulacije i utvrdi realan nivo cijena i onda cijene u skladu s tim ograniči, uz drastične kazne za svako kršenje.

Učestalije kontrole zagovara Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja poručuje da ni oni nisu na rafama uspjeli pronaći ništa od proizvoda koji su sniženi u kampanji “Društveno odgovorno”. Na pitanje da li bi porez na ekstraprofit mogao biti jedno od rješenja, ona odgovara potvrdno.

“Moglo bi da bude, ali mislim da ima jednostavnije rješenje, a to je da država ograniči maržu na svim proizvodima i da se onda rade redovnije kontrole. Krajnje je vrijeme da se nešto uradi, jer mi ulazimo u stopu siromaštva koja nikad nije zabilježena na ovim prostorima”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine”.

Proizvođači upiru prst na trgovce. Kažu proizvođači da su svoju zaradu spustili na minimum, ali prodavci to nisu uradili.

“Što se tiče cijena, mi smo ih vrlo malo dizali, i to zbog porasta cijena sirovina i energenata. Ključnu ulogu u podizanju cijena imaju trgovci, tu nema dileme uopšte. Od veletrgovaca, do trgovačkih lanaca. Svoje se marže ne odriču i drže ih stalno od 25 do 30 odsto. Poneki to radi na 20 odsto. A mi radimo za pet do maksimalno 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, vlasnik jedne mesne industrije u Prnjavoru.

Ministar Šulić, s druge strane, kaže da su na današnji sastanak pozvani predstavnici trgovačkih lanaca, dobavljača i proizvođača. Na naše pitanje da li to ponovo namjerava da moli trgovce da snize cijene, on kaže da to “nije stvar molbe, nego stvar dogovora između institucija i poslovne zajednice”.

Upitali smo ga da li je zadovoljan učinkom dogovorenog na prvom sastanku, a on je odgovorio da je zadovoljan rezultatima kampanje “Društveno odgovorni”, ali u prvom koraku. A potom i priznaje da ima i onih koji su kampanju ignorisali.

“Pokazali smo da imamo ljude koji su društveno odgovorni, ali i one koji ne žele da budu društveno odgovorni. Ja ću kao ministar i član Vlade i u narednom periodu, kada budemo kreirali mjere prema našoj poslovnoj zajednici, tražiti da se poseban fokus stavi prema ljudima koji su društveno odgovorni u ovim trenucima inflacije”, uvjerava Šulić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Želja je, kaže, da u ovom, drugom koraku teret inflacije ne bude usmjeren samo prema trgovačkim lancima, već i prema proizvođačima, ali i dobavljačima, kako bi se i tu vidio prostor da se dodatno snize cijene.

Upitan da li je imao priliku da pročita podatke o prošlogodišnjoj dobiti trgovačkih lanaca koji posluju u Srpskoj, on odgovara da zna da nijedan od njih nije poslovao negativno, te da su im dobiti na nivou iznad prosječnih dobiti većine poslovnih subjekta u Republici Srpskoj. I to nam mnogo toga govori, rekli smo mu, ali…

“Ne bih samo prebacivao lopticu na trgovačke lance”, odgovara Šulić.

Na naše pitanje da li je jedna od otvorenih mogućnosti i uvođenje poreza na ekstraprofit, on je odgovorio – zašto ne razgovarati i o tome.

“Zašto ne razgovarati o tome i u javnom prostoru? Evo, vi ste dali tu ideju. Ja sam uvijek protiv ljudi koji zarađuju ekstraprofit”, poručio je, između ostalog, Šulić.

Treba podsjetiti i da su cijene namirnica globalno pale na najniži nivo u posljednje dvije godine, ali to naši potrošači ne osjete na vlastitim novčanicima, pa zbog toga građani sumnjaju da neko, na njihovu štetu, i te kako kupi kajmak.

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno