Politika
SASTANAK U VLADI RS: Hoće li trgovcima biti uveden porez na ekstraprofit?
Predstavnici trgovačkih lanaca u Srpskoj danas bi trebalo da se ponovo sastanu sa resornim ministrom Denisom Šulićem i iznova će razgovarati o cijenama, s tim što ni potrošači ni ekonomisti ne vjeruju da će to donijeti značajnija pojeftinjenja, te sugerišu niz drugih mjera, uključujući i uvođenje poreza na ekstraprofit, što ni ministar ne isključuje kao jednu od otvorenih mogućnosti.
Šulić je sa trgovcima sjedio za stolom i prije nekoliko mjeseci, te dogovorio kampanju “Društveno odgovorni”, ali ćete teško naći kupca koji će reći da je u marketu koji se odazvao kampanji bio prijatno iznenađen novim cjenovnicima.
Štaviše, borci za zaštitu potrošača takođe poručuju da ništa jeftinije nisu pronašli nakon što je ta kampanja počela, ali, uprkos tome, ministar trgovine i turizma Republike Srpske kaže da će da istraje na toj ideji.
Potvrdio je to i kada je u srijedu Milorad Dodik, predsjednik Srpske, na društvenoj mreži X naveo da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.
“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, naveo je Dodik, koji nije dugo čekao odgovor Šulića, a koji je napisao da inicijativu podržava, te da će održati sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorni”.
Ekonomisti, međutim, poručuju da je ključni problem to što Vlada moli trgovce da se ponašaju “normalno”, odnosno da formiraju cijene prema stvarnim ulaznim troškovima, a što bi se trebalo podrazumijevati. Zato bi, sugerišu, jedna od mjera mogla biti uvođenje poreza na ekstraprofit.
“Svakako da je to jedna od mogućih mjera i to bi trebalo svakako uvesti za prethodni period. Bez obzira na to šta se desi sa cijenama u narednom periodu, mislim da u svakom slučaju oni koji su zloupotrebljavali situaciju i ostvarivali ekstraprofit bi trebali uvijek biti za to kažnjeni i to nisu samo trgovci, već i drugi u lancu u nekim slučajevima”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.
On misli da je Vlada odavno trebalo da utvrdi nepravilnosti koje svi vidimo na tržištu, napravi objektivne kalkulacije i utvrdi realan nivo cijena i onda cijene u skladu s tim ograniči, uz drastične kazne za svako kršenje.
Učestalije kontrole zagovara Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja poručuje da ni oni nisu na rafama uspjeli pronaći ništa od proizvoda koji su sniženi u kampanji “Društveno odgovorno”. Na pitanje da li bi porez na ekstraprofit mogao biti jedno od rješenja, ona odgovara potvrdno.
“Moglo bi da bude, ali mislim da ima jednostavnije rješenje, a to je da država ograniči maržu na svim proizvodima i da se onda rade redovnije kontrole. Krajnje je vrijeme da se nešto uradi, jer mi ulazimo u stopu siromaštva koja nikad nije zabilježena na ovim prostorima”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine”.
Proizvođači upiru prst na trgovce. Kažu proizvođači da su svoju zaradu spustili na minimum, ali prodavci to nisu uradili.
“Što se tiče cijena, mi smo ih vrlo malo dizali, i to zbog porasta cijena sirovina i energenata. Ključnu ulogu u podizanju cijena imaju trgovci, tu nema dileme uopšte. Od veletrgovaca, do trgovačkih lanaca. Svoje se marže ne odriču i drže ih stalno od 25 do 30 odsto. Poneki to radi na 20 odsto. A mi radimo za pet do maksimalno 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, vlasnik jedne mesne industrije u Prnjavoru.
Ministar Šulić, s druge strane, kaže da su na današnji sastanak pozvani predstavnici trgovačkih lanaca, dobavljača i proizvođača. Na naše pitanje da li to ponovo namjerava da moli trgovce da snize cijene, on kaže da to “nije stvar molbe, nego stvar dogovora između institucija i poslovne zajednice”.
Upitali smo ga da li je zadovoljan učinkom dogovorenog na prvom sastanku, a on je odgovorio da je zadovoljan rezultatima kampanje “Društveno odgovorni”, ali u prvom koraku. A potom i priznaje da ima i onih koji su kampanju ignorisali.
“Pokazali smo da imamo ljude koji su društveno odgovorni, ali i one koji ne žele da budu društveno odgovorni. Ja ću kao ministar i član Vlade i u narednom periodu, kada budemo kreirali mjere prema našoj poslovnoj zajednici, tražiti da se poseban fokus stavi prema ljudima koji su društveno odgovorni u ovim trenucima inflacije”, uvjerava Šulić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Želja je, kaže, da u ovom, drugom koraku teret inflacije ne bude usmjeren samo prema trgovačkim lancima, već i prema proizvođačima, ali i dobavljačima, kako bi se i tu vidio prostor da se dodatno snize cijene.
Upitan da li je imao priliku da pročita podatke o prošlogodišnjoj dobiti trgovačkih lanaca koji posluju u Srpskoj, on odgovara da zna da nijedan od njih nije poslovao negativno, te da su im dobiti na nivou iznad prosječnih dobiti većine poslovnih subjekta u Republici Srpskoj. I to nam mnogo toga govori, rekli smo mu, ali…
“Ne bih samo prebacivao lopticu na trgovačke lance”, odgovara Šulić.
Na naše pitanje da li je jedna od otvorenih mogućnosti i uvođenje poreza na ekstraprofit, on je odgovorio – zašto ne razgovarati i o tome.
“Zašto ne razgovarati o tome i u javnom prostoru? Evo, vi ste dali tu ideju. Ja sam uvijek protiv ljudi koji zarađuju ekstraprofit”, poručio je, između ostalog, Šulić.
Treba podsjetiti i da su cijene namirnica globalno pale na najniži nivo u posljednje dvije godine, ali to naši potrošači ne osjete na vlastitim novčanicima, pa zbog toga građani sumnjaju da neko, na njihovu štetu, i te kako kupi kajmak.
Politika
UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE
Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.
On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.
“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.
“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.
Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.
“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne
Politika
IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora
Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.
Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.
U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.
“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.
Politika
EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći
Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.
Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.
– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.
Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.
Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.
Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
