Connect with us

Politika

SASTANAK U VLADI RS: Hoće li trgovcima biti uveden porez na ekstraprofit?

Predstavnici trgovačkih lanaca u Srpskoj danas bi trebalo da se ponovo sastanu sa resornim ministrom Denisom Šulićem i iznova će razgovarati o cijenama, s tim što ni potrošači ni ekonomisti ne vjeruju da će to donijeti značajnija pojeftinjenja, te sugerišu niz drugih mjera, uključujući i uvođenje poreza na ekstraprofit, što ni ministar ne isključuje kao jednu od otvorenih mogućnosti.

Šulić je sa trgovcima sjedio za stolom i prije nekoliko mjeseci, te dogovorio kampanju “Društveno odgovorni”, ali ćete teško naći kupca koji će reći da je u marketu koji se odazvao kampanji bio prijatno iznenađen novim cjenovnicima.

Štaviše, borci za zaštitu potrošača takođe poručuju da ništa jeftinije nisu pronašli nakon što je ta kampanja počela, ali, uprkos tome, ministar trgovine i turizma Republike Srpske kaže da će da istraje na toj ideji.

Potvrdio je to i kada je u srijedu Milorad Dodik, predsjednik Srpske, na društvenoj mreži X naveo da bi akcija snižavanja cijena domaćih proizvoda, kao vid pomoći stanovništvu, dobro došla i u Republici Srpskoj.

“Zato ću zatražiti od ministra trgovine i turizma u Vladi Srpske da u narednim danima održi sastanke sa domaćim trgovačkim lancima kako bi pronašli mogućnosti da se takva akcija sprovede i u Republici Srpskoj”, naveo je Dodik, koji nije dugo čekao odgovor Šulića, a koji je napisao da inicijativu podržava, te da će održati sastanke sa predstavnicima trgovaca, dobavljača i domaćih proizvođača o mogućnostima proširenja obuhvata kampanje “Društveno odgovorni”.

Ekonomisti, međutim, poručuju da je ključni problem to što Vlada moli trgovce da se ponašaju “normalno”, odnosno da formiraju cijene prema stvarnim ulaznim troškovima, a što bi se trebalo podrazumijevati. Zato bi, sugerišu, jedna od mjera mogla biti uvođenje poreza na ekstraprofit.

“Svakako da je to jedna od mogućih mjera i to bi trebalo svakako uvesti za prethodni period. Bez obzira na to šta se desi sa cijenama u narednom periodu, mislim da u svakom slučaju oni koji su zloupotrebljavali situaciju i ostvarivali ekstraprofit bi trebali uvijek biti za to kažnjeni i to nisu samo trgovci, već i drugi u lancu u nekim slučajevima”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomista Igor Gavran.

On misli da je Vlada odavno trebalo da utvrdi nepravilnosti koje svi vidimo na tržištu, napravi objektivne kalkulacije i utvrdi realan nivo cijena i onda cijene u skladu s tim ograniči, uz drastične kazne za svako kršenje.

Učestalije kontrole zagovara Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, koja poručuje da ni oni nisu na rafama uspjeli pronaći ništa od proizvoda koji su sniženi u kampanji “Društveno odgovorno”. Na pitanje da li bi porez na ekstraprofit mogao biti jedno od rješenja, ona odgovara potvrdno.

“Moglo bi da bude, ali mislim da ima jednostavnije rješenje, a to je da država ograniči maržu na svim proizvodima i da se onda rade redovnije kontrole. Krajnje je vrijeme da se nešto uradi, jer mi ulazimo u stopu siromaštva koja nikad nije zabilježena na ovim prostorima”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine”.

Proizvođači upiru prst na trgovce. Kažu proizvođači da su svoju zaradu spustili na minimum, ali prodavci to nisu uradili.

“Što se tiče cijena, mi smo ih vrlo malo dizali, i to zbog porasta cijena sirovina i energenata. Ključnu ulogu u podizanju cijena imaju trgovci, tu nema dileme uopšte. Od veletrgovaca, do trgovačkih lanaca. Svoje se marže ne odriču i drže ih stalno od 25 do 30 odsto. Poneki to radi na 20 odsto. A mi radimo za pet do maksimalno 10 odsto”, kaže za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, vlasnik jedne mesne industrije u Prnjavoru.

Ministar Šulić, s druge strane, kaže da su na današnji sastanak pozvani predstavnici trgovačkih lanaca, dobavljača i proizvođača. Na naše pitanje da li to ponovo namjerava da moli trgovce da snize cijene, on kaže da to “nije stvar molbe, nego stvar dogovora između institucija i poslovne zajednice”.

Upitali smo ga da li je zadovoljan učinkom dogovorenog na prvom sastanku, a on je odgovorio da je zadovoljan rezultatima kampanje “Društveno odgovorni”, ali u prvom koraku. A potom i priznaje da ima i onih koji su kampanju ignorisali.

“Pokazali smo da imamo ljude koji su društveno odgovorni, ali i one koji ne žele da budu društveno odgovorni. Ja ću kao ministar i član Vlade i u narednom periodu, kada budemo kreirali mjere prema našoj poslovnoj zajednici, tražiti da se poseban fokus stavi prema ljudima koji su društveno odgovorni u ovim trenucima inflacije”, uvjerava Šulić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Želja je, kaže, da u ovom, drugom koraku teret inflacije ne bude usmjeren samo prema trgovačkim lancima, već i prema proizvođačima, ali i dobavljačima, kako bi se i tu vidio prostor da se dodatno snize cijene.

Upitan da li je imao priliku da pročita podatke o prošlogodišnjoj dobiti trgovačkih lanaca koji posluju u Srpskoj, on odgovara da zna da nijedan od njih nije poslovao negativno, te da su im dobiti na nivou iznad prosječnih dobiti većine poslovnih subjekta u Republici Srpskoj. I to nam mnogo toga govori, rekli smo mu, ali…

“Ne bih samo prebacivao lopticu na trgovačke lance”, odgovara Šulić.

Na naše pitanje da li je jedna od otvorenih mogućnosti i uvođenje poreza na ekstraprofit, on je odgovorio – zašto ne razgovarati i o tome.

“Zašto ne razgovarati o tome i u javnom prostoru? Evo, vi ste dali tu ideju. Ja sam uvijek protiv ljudi koji zarađuju ekstraprofit”, poručio je, između ostalog, Šulić.

Treba podsjetiti i da su cijene namirnica globalno pale na najniži nivo u posljednje dvije godine, ali to naši potrošači ne osjete na vlastitim novčanicima, pa zbog toga građani sumnjaju da neko, na njihovu štetu, i te kako kupi kajmak.

Related Topics:

Politika

“ZASLUŽIO TRI ORDENA BANA JELAČIĆA” Vukanović uputio oštru poruku Dodiku (VIDEO)

Dodik je odradio toliko stvari za Hrvatsku da može da dobije orden Bana Jelačića. Trebaju mu tri takva ordena.

Ovo je izjavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović. On je, gostujući u programu Fejs televizije, između ostalog, ustvrdio da je Branko Blanuša pobijedio na nedavnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, kao i da lider SNSD Milorad Dodik to zna.

– Zna šta će se desiti ako se otvore vreće. Već prijete nestabilnostima ako se ponove izbori – izjavio je Vukanović.

Dodao je da se on iz Trebinja ne može boriti za BiH ako to neće da rade političari iz Sarajeva.

– Mi smo nosili težak krst. Kad je Dodik prijetio sukobima, kad se osjetila napetost, upalio sam auto došao u Sarajevo i rekao: “Sve je mirno, ne brinite”. Mi smo tad odigrali časnu ulogu. Da je neki ludak zapucao sa Trebevića u tom periodu, nastao bi haos! To što smo mi pristojni i nismo mafijaši kao Dodik, oni to vide kao slabost – naveo je Vukanović.

Na pitanje zašto je Dodiku bitno da Hrvati dobiju treći entitet, Vukanović je odgovorio da je lider SNSD “sluga i Beograda i Zagreba”.

– Čović će preko Milanovića i Plenkovića krenuti po svijetu i reći: “Došli su iz SDP blaži Bošnjaci koji govore da smo “ustaška kopilad”. Morate nam dati treći entitet”. Iskoristiće veze i diplomatiju da sebe predstave kao žrtve. Čović i HDZ nemaju šta da rade u Savjetu ministara. Platiće cijenu Dodik govori šta Čović misli. To je za Srbe suicidno – tvrdi Vukanović.

On je govorio i o izbornim krađama na prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

– Ima još većih krađa na drugim biračkim mjesta za koje CIK nije tražio da se otvore kutije. Šta je Dodiku da da po milion evra svakom članu CIK? Za njega je novac neograničen resurs. Mi se borimo kopljima protiv tenkova! Bošnjaci, koje je Dodik najgore izvrijeđao, kažu da nema razlike između Dodika i Vukana – rekao je Vukanović.

Na pitanje da će on li biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2026, Vukanović je odgovorio: “Duga je godina, vidjećemo“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Manje društvenih mreža u djetinjstvu – BOLJA BUDUĆNOST ZA NAŠU DJECU”

Član Pokreta Sigurna Srpska i narodni poslanik Bojan Kresojević ponovio je pitanje regulisanja upotrebe društvenih mreža među djecom, ističući da je stroža kontrola neophodna radi zaštite njihovog mentalnog i fizičkog razvoja.

Kresojević podsjeća da je još prije više od godinu dana u intervjuu za „Glas Srpske“ predložio da se u Republici Srpskoj zabrani korišćenje društvenih mreža mlađima od 14 godina, te dodaje da su nedavne međunarodne prakse pokazale da je takav pristup opravdan.

– „Manje društvenih mreža u djetinjstvu – bolja budućnost za našu djecu! U intervjuu za ‘Glas Srpske’ prije nešto više od godinu dana izjavio sam da je u Republici Srpskoj potrebno zabraniti društvene mreže mlađima od 14 godina. Prije nekoliko dana smo vidjeli da je Australija usvojila zakon po kojem je zabranjeno korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, što je još radikalniji pristup.“ – naveo je Kresojević.

On podsjeća da je i struka stala iza ovakvih stavova, naglašavajući da djeca nisu spremna da se nose s negativnim stranama digitalnog prostora.

– „Sociolog Jadranka Berić, gostujući u jutarnjem programu RTRS-a, izrazila je bezrezervnu stručnu podršku ovakvom pristupu.“ – istakao je on.

Kresojević postavlja i ključno pitanje – da li je zabrana društvenih mreža zapravo ograničenje slobode?

– „Da je u životu važna samo sloboda, bez obzira na rizike – vožnja automobila bi bila dozvoljena i djeci. Prema tome, rizici od internet nasilja, bolesti zavisnosti, nepravilnog fizičkog i mentalnog razvoja su mnogo veći od koristi korištenja društvenih mreža za djecu.“ – poručuje Kresojević.

Na kraju, upućuje jasan apel institucijama.

– „Pozivam Vladu Srpske da razmotri ovu inicijativu, djeca će nam biti zahvalna!“ – naglasio je poslanik PSS-a.

Kresojevićeva inicijativa ponovo otvara društvenu raspravu o zaštiti djece u digitalnom dobu, a očekuje se da će tema dobiti dodatnu težinu u predstojećem periodu.

Nastavi čitati

Politika

I mrtvi “glasaju” u BiH! “NAŠLA SAM IME POKOJNOG SUPRUGA NA BIRAČKOM SPISKU”

Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno