Poslanik PDP-a i Pokreta Sigurna Srpska u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je nakon javne tribine posvećene demografskoj politici da porodica mora ostati u središtu svih društvenih i političkih mjera, te najavio nove inicijative usmjerene ka podršci roditeljima i povećanju nataliteta.

Kresojević je istakao da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pokazao opredijeljenost ka pronatalitetnoj politici formiranjem prvog Odjeljenja za brigu o porodici u Republici Srpskoj, dok je Pokret Sigurna Srpska organizovao javnu tribinu na kojoj se razgovaralo o povećanju materinskog dodatka i naknade za majke sa četvoro i više djece.

Prema njegovim riječima, već nakon same najave tribine Vlada Republike Srpske povećala je materinski dodatak sa 405 na 750 KM, dok je naknada za majke sa četvoro i više djece povećana sa 750 na 800 KM.

– Roditelji koji su prisustvovali tribini smatraju da je povećanje sa 750 na 800 KM nedovoljno i da ne predstavlja stvarnu podršku višečlanim porodicama. Potrebno je obezbijediti sistemska rješenja koja će majkama omogućiti dostojanstven život i rad – naveo je Kresojević.

Jedan od zaključaka tribine jeste potreba uvođenja skraćenog radnog vremena za majke sa četvoro i više djece, kako bi mogle da rade u prilagođenim uslovima, a ne da budu prepuštene socijalnim davanjima.

Kresojević je ukazao i na problem dječijeg dodatka, za koji smatra da je obesmišljen postojećim cenzusom.

– Danas porodica sa troje djece ne može ostvariti pravo na dječiji dodatak ukoliko ukupna primanja prelaze 945 KM za petočlanu porodicu, što je manje od minimalne plate. Takvi kriterijumi ne odgovaraju stvarnim životnim uslovima – rekao je on.

Dodao je da svaka majka za svako dijete treba da dobije podršku države, te da je neophodno donijeti Zakon o majci koji bi sistemski uredio ovu oblast.

– Ovo nije tema za političke sukobe i podjele. Demografska pitanja su pitanje opstanka društva i moramo ih rješavati zajedno – poručio je Kresojević.

On je najavio da će se obratiti ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kako bi predstavio konkretne zaključke i prijedloge proistekle sa javne tribine.

Odbornici Skupštine grada Gradiška danas su imenovali Stanu Balaban za direktoricu Centra za socijalni rad Gradiška na mandat od četiri godine, na čijem čelu je do sada bila kao V. D.

Međutim, ovo imenovanje izazvalo je pažnju javnosti zbog činjenice da je Balaban istovremeno odbornica u Skupštini grada Gradiška i da je učestvovala u glasanju o tački dnevnog reda koja se odnosila na njeno imenovanje.

Naime, odbornici su najprije glasali o razrješenju vršioca dužnosti direktora Centra za socijalni rad, nakon čega je uslijedilo glasanje o imenovanju novog direktora. Među odbornicima koji su podržali obje odluke bila je i sama Stana Balaban, koja je tako glasala i za razrješenje prethodnog rukovodstva (sebe) i za vlastito imenovanje na četvorogodišnji mandat.

Tokom skupštinske rasprave gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, istakao je da je rad Gradske uprave i skupštinske većine prepoznat kao primjer transparentnosti, navodeći da je takvu praksu pohvalio i Transparency International.

Ipak, drugačije viđenje situacije iznio je Srđan Traljić iz Transparency International Bosne i Hercegovine. On je ranije za Micro mrežu rekao da je najveći problem zapravo sam Zakon o sukobu interesa, koji omogućava da političari istovremeno budu odbornici i direktori javnih ustanova ili preduzeća.

Prema njegovim riječima, političari iz Gradiške formalno nisu u sukobu interesa prema važećim zakonskim rješenjima. Međutim, oni bi trebali da se izuzmu iz glasanja o izvještajima i drugim pitanjima koja se odnose na ustanove kojima rukovode, prenosi Mikro Mreža.

Centralna izborna komisija BiH nije ovjerila prijavu za opšte izbore stranke Snaga naroda Rame Isaka zbog nedovoljnog broja prikupljenih potpisa i neizmirenih obaveza po osnovu kazni, dok PDP Igora Crnatka nije skupio dovoljan broj potpisa za Predstavnički dom PS BiH, a za nivo Republike Srpske prijava je prihvaćena.

Izborni zakon BiH propisuje da političke stranke koje nemaju parlamentarni status moraju prije ovjere kandidature prikupiti propisani broj podrške birača.

Zakonski rečeno, stranka koja u trenutku prijave za ovjeru nema osvojen mandat u organu za koji se kandiduje, dužna je uz prijavu dostaviti zakonom propisan broj potpisa birača.

Za Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom PS BiH je potrebno 5.000 potpisa. Za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom FBiH je potrebno 3.000.

Stranka Rame Isaka Snaga naroda nema dovoljan broj potpisa za najviši prijavljen organ vlasti i imaju neizmirene obaveze po osnovu novčanih kazni koje je izrekla Centralna izborna komisija. S obzirom da je u FBiH Snaga naroda parlamentarna, riječ je o broju potpisa koji se odnosi na Predstavnički dom PS BiH. Prostije, ministar u Vladi FBiH nije uspio prikupiti 5.000 glasova za učešće na opštim izborima.

Kada je u pitanju novoformirani PDP Republike Srpske Igora Crnatka, skupili su dovoljno potpisa za učešće na izborima za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske. To znači da je Crnadak obezbijedio više od 3.000 glasova, ali ne i 5.000 koliko je potrebno za Predstavnički dom PSBiH, piše ATV.