Connect with us

Banjaluka

Savić-Banjac o štrajku “Dep-ota”: Ovo je problem OSAM LOKALNIH ZAJEDNICA, svi zajedno treba da ga rješavamo!

-Važno je reći da je ovaj problem nastao prije 20 godina, dakle puno prije dolaska ove gradske administracije i gradonačelnika Draška Stanivukovića. Dakle, ovaj problem je nastao u vrijeme kada je Skupština grada Banje Luke izuzela zemljište i dodijelila ga preduzeću „Dep-ot“. Godinama nakon toga se ispostavilo da imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni i da je „Čistoća“ polagala pravo na to zemljište, što se i sada ispostavilo i u dosadašnjim sudskim presudama.

Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, koja je još jednom naglasila kako Banja Luka nije jedina lokalna zajednica koja koristi usluge „Dep-ota“.

-U rješavanje ovog problema mi moramo da uključimo i ostalih sedam lokalnih zajednica koje takođe svoj otpad odlažu na regionačnoj deponiji u Ramićima. Dakle, ovo nije lični problem samo Banje Luke.Odgovorili smo „Dep-otu“ i radnicima i tražili smo da nam dostave svu neophodnu pravnu dokumentaciju u vezi sa stupanjem u štrajk, jer je neophodno da se ispoštuju sve zakonske procedure što se tiče rokova i štrajka. Pitali smo ih takođe i da li su obaviještene i sve druge lokalne zajednice, jer smatramo da i one treba da budu informisane i da znaju da ni one neće moći nemsetano da odvoze otpad, nego da će to sada biti u tom izmijenjenom režimu rada – rekla je Savić – Banjac.

Naglasila je i to kako Grad ima i mišljenje nadležnog Ministarstva, koje ističe da je prema Zakonu o komunalnim djelatnostima neophodno da se nesmetano nastavi i odvoz smeća i primanje otpada.

-Stoga, apelujem na oba subjekta da se ovakve stvari ne dešavaju. Nama su radnici svakako bitni i broj jedan, ali moramo imati u vidu da je ovdje riječ i o ugroženom javnom zdravlju,  ne samo Banje Luke nego i velikog dijela Republike Srpske. Podsjećam, osam lokalnih zajednica tu odlaže otpad. Mislimo da je jedino i najbolje rješenje da se svi uključimo i razgovaramo, ali bez radikalnih poteza koji mogu da ugroze zdravlje bilo koga – kazala je ona.

Podsjetila je i na to da predstavnika kapitala „Dep-ota“ bira sama Skupština Grada.

-Stoga, mi smatramo da od predstavnika kapitala treba da dobijemo informaciju o svemu ovome i da se zatraži jedna sjednica Skupštine Grada, na kojoj će biti tačka dnevog reda o samom „Dep-otu“ jer je neophodo da rješenje ne rješava samo Grad, odnosno gradonačelnik, nego je Skupština ta koja je ovlaštena u ovom smislu i oni treba da se uključe u rješavanje ovog problema. Da se na jednom sastanku nešto može riješiti, nešto što traje duže od 20 godina je prosto nemoguće, nažalost, posebno jer imamo niz presuda i napominjem da jedna presuda još nije konačna, odnosno presuda od Vrhovnog suda i da je grad Banja Luka podnio reviziju da se Vrhovni sud izjasni na presudu. Dakle i na to čekamo – istakla je ona.

Istakla je kako je stoga vrlo teško donositi neke korake i odluke s obzirom na to da Vrhovni sud na kraju nije dao svoju glavnu riječ, tj završnu riječ.

-Neozbiljno je da sami donosimo zaključke i odluke, ali svakako treba da razgovaramo da se ne ide u radikalizaciju, jer po zakonu i odgovornosti i jednog i drugog preduzeća smatramo da ne treba ići u štrajk nego da se treba ići u konkretno rješavanje problema – zaključila je Savić – Banjac.

Banjaluka

ŠUKALO TRAŽI ODGOVORE: “Da li je droga sa snimka ZAVRŠAVALA NA ŽURKAMA u multimedijalnoj sali SNSD-a?”

Nakon što se pojavio snimak koji dokazuje da je čovjek koji je godinama organizovao žurke za mlade, imao dodira sa ljudima iz kriminalnog miljea i pristup narkoticima, postavlja se pitanje šta se stvarno dešavalo u Multimedijalnoj sali SNSD u Banjaluci i da li je bilo ikakvog nadzora?

Upitala je ovo član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Milada Šukalo, nakon što je javnost zemlje, ali i regiona ostala zaprepaštena snimkom u kojem direktor UKC-a i predsjednik GrO SNSD Banjaluka, Vlado Đajić, u prostorijama gdje ljudi treba da se liječe razmjenjuje veće količine narkotika.

– Od mnogo pitanja koja se postavljaju, dva su najvažnija. Prvo je zašto Vladu Đajića poslije snimka jutros umjesto ostavki sa funkcija nije sačekala policija sa nalogom za hapšenje? Drugo, koje je možda i najvažnije, je da li je droga koja se nalazi na snimku dijeljena na žurkama koje je Vlado Đajić organizovao za našu omladinu u Multimedijalnoj sali SNSD-a? – upitala je Šukalo.

Ona je i ranije pozivala na odgovornost i ukazivala na moguće zloupotrebe djece na ovakvim zabavama.

– Godinama upozoravamo na suludu politiku Vlade Đajića u Banjaluci i njegov loš uticaj na omladinu kojoj je pod krinkom lake zabave možda servirao i druge nedozvoljene supstance. Scene kao u serijama o latinoameričkim kartelima, koje smo jutros vidjeli na snimku sa UKC-a, zadnja su šansa da kažemo da je dosta – navodi ona.

Dodaje da “predati našu mladost monstrumima koji se kriju iza mantila ili političke funkcije znači osuditi ovu zemlju na propast.”

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Centralno spomen-obilježje biće osveštano 9. januara

U toku je testiranje osvjetljenja na ovom monumentalnom zdanju, rekao je Stanivuković.

Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno – otadžbinskog rata prvi put zasijalo je sinoć.

-U toku je testiranje osvjetljenja na ovom monumentalnom zdanju koje gradimo u čast preko 24.000 heroja koji su svoj život utkali u temelje Republike Srpske – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je kazao – radovi se privode kraju.

-Radovi ulaze u završnu fazu i, ako Bog da, 9. januara 2026. godine otvorićemo i osveštati ovo zdanje – na najveći praznik naše Republike – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRŽAVNI PRAZNIK! Ko može da radi 21. novembra u Banjaluci?

Na dan praznika Republike u petak, 21. novembra, ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Iz Gradske uprave su naveli da na dan republičkog praznika 21. novembra, u Banjaluci mogu da rade samo sljedeći subjekti:

– u vremenu od nula do 24 časa pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih;

– trgovinski objekti tipa “dragstor”;

– trgovinski objekti u autobuskoj i željezničkoj stanici i na benzinskim pumpnim stanicama;

– u vremenu od osam do 21 čas trgovine na malo pogrebnom opremom.

Nastavi čitati

Aktuelno