Connect with us

Banjaluka

Savić-Banjac o štrajku “Dep-ota”: Ovo je problem OSAM LOKALNIH ZAJEDNICA, svi zajedno treba da ga rješavamo!

-Važno je reći da je ovaj problem nastao prije 20 godina, dakle puno prije dolaska ove gradske administracije i gradonačelnika Draška Stanivukovića. Dakle, ovaj problem je nastao u vrijeme kada je Skupština grada Banje Luke izuzela zemljište i dodijelila ga preduzeću „Dep-ot“. Godinama nakon toga se ispostavilo da imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni i da je „Čistoća“ polagala pravo na to zemljište, što se i sada ispostavilo i u dosadašnjim sudskim presudama.

Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, koja je još jednom naglasila kako Banja Luka nije jedina lokalna zajednica koja koristi usluge „Dep-ota“.

-U rješavanje ovog problema mi moramo da uključimo i ostalih sedam lokalnih zajednica koje takođe svoj otpad odlažu na regionačnoj deponiji u Ramićima. Dakle, ovo nije lični problem samo Banje Luke.Odgovorili smo „Dep-otu“ i radnicima i tražili smo da nam dostave svu neophodnu pravnu dokumentaciju u vezi sa stupanjem u štrajk, jer je neophodno da se ispoštuju sve zakonske procedure što se tiče rokova i štrajka. Pitali smo ih takođe i da li su obaviještene i sve druge lokalne zajednice, jer smatramo da i one treba da budu informisane i da znaju da ni one neće moći nemsetano da odvoze otpad, nego da će to sada biti u tom izmijenjenom režimu rada – rekla je Savić – Banjac.

Naglasila je i to kako Grad ima i mišljenje nadležnog Ministarstva, koje ističe da je prema Zakonu o komunalnim djelatnostima neophodno da se nesmetano nastavi i odvoz smeća i primanje otpada.

-Stoga, apelujem na oba subjekta da se ovakve stvari ne dešavaju. Nama su radnici svakako bitni i broj jedan, ali moramo imati u vidu da je ovdje riječ i o ugroženom javnom zdravlju,  ne samo Banje Luke nego i velikog dijela Republike Srpske. Podsjećam, osam lokalnih zajednica tu odlaže otpad. Mislimo da je jedino i najbolje rješenje da se svi uključimo i razgovaramo, ali bez radikalnih poteza koji mogu da ugroze zdravlje bilo koga – kazala je ona.

Podsjetila je i na to da predstavnika kapitala „Dep-ota“ bira sama Skupština Grada.

-Stoga, mi smatramo da od predstavnika kapitala treba da dobijemo informaciju o svemu ovome i da se zatraži jedna sjednica Skupštine Grada, na kojoj će biti tačka dnevog reda o samom „Dep-otu“ jer je neophodo da rješenje ne rješava samo Grad, odnosno gradonačelnik, nego je Skupština ta koja je ovlaštena u ovom smislu i oni treba da se uključe u rješavanje ovog problema. Da se na jednom sastanku nešto može riješiti, nešto što traje duže od 20 godina je prosto nemoguće, nažalost, posebno jer imamo niz presuda i napominjem da jedna presuda još nije konačna, odnosno presuda od Vrhovnog suda i da je grad Banja Luka podnio reviziju da se Vrhovni sud izjasni na presudu. Dakle i na to čekamo – istakla je ona.

Istakla je kako je stoga vrlo teško donositi neke korake i odluke s obzirom na to da Vrhovni sud na kraju nije dao svoju glavnu riječ, tj završnu riječ.

-Neozbiljno je da sami donosimo zaključke i odluke, ali svakako treba da razgovaramo da se ne ide u radikalizaciju, jer po zakonu i odgovornosti i jednog i drugog preduzeća smatramo da ne treba ići u štrajk nego da se treba ići u konkretno rješavanje problema – zaključila je Savić – Banjac.

Related Topics:

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno