Connect with us

Svijet

Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o Ukrajini – RUSIJA, KINA I SAD NA ISTOJ STRANI!

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je u ponedjeljak rezoluciju o Ukrajini koju su predložile SAD u orginalnoj formi, javljaju agencije.

Za rezoluciju je glasalo 10 zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Sjedinjene Američke Države, dok je pet zemalja, uključujući Francusku i Veliku Britaniju bilo uzdržano.

Nijedna članica Savjeta bezbednosti nije glasala protiv.

Autori rezolucije “izražavaju tugu zbog tragičnog gubitka života tokom sukoba između Rusije i Ukrajine”, navode da je primarna svrha UN “održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti i mirno rješavanje sporova”, “snažno zahtjevaju” hitan prekid sukoba i podstiču na “uspostavljanje trajnog mira između Ukrajine i Rusije”.

SB UN odbacio je amandmane evropskih zemalja, tako da je dokument  usvojen u originalnoj formi.

Generalna skupština UN usvojila je prethodno rezoluciju SAD povodom obilježavanja treće godišnjice rata u Ukrajini, ali uz amandmane koje su predložile evropske države, zbog čega su SAD tokom glasanja 193-članog tijela bile uzdržane.

Amandmani unijeti u rezoluciju SAD uključivali su dodavanje formulacije “invazija” Rusije na Ukrajinu u punom obimu i pravedan, trajan i sveobuhvatan mir u skladu sa osnivačkom Poveljom UN i reafirmisanje podrške UN suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, prenio je Rojters.

Na treću godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu, SAD, kako je ocijenio AP, nisu uspjele da natjeraju Generalnu skupštinu UN da odobri njihovu verziju rezoluciju kojom se poziva na prekid rata bez pominjanja agresije Moskve.

SAD su, kako još navodi AP, pokušale da izvrše pritisak na Ukrajince da povuku svoju rezoluciju u korist njenog prijedloga, rekli su američki zvaničnik i evropski diplomata koji nisu željeli da budu imenovani.

Oni su to odbili, a onda je skupština dodala formulaciju američkom prijedlogu, jasno stavljajući do znanja da je Rusija izvršila “invaziju” na svog manjeg susjeda kršeći Povelju UN.

Za izmijenjenu američku rezoluciju glasalo je 93 država, osam je bilo protiv, a 73 su bile uzdržane, pri čemu je Ukrajina glasala “za”, SAD su bile uzdržane, a Rusija je bila “protiv”.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je i rezoluciju koju su izradile Ukrajina i njeni evropski saveznici povodom obilježavanja treće godišnjice od ruskog napada na Ukrajinu sa 93 glasa “za”, 65 uzdržanih i 18 glasova “protiv”, javlja Rojters.

Rezoluciju je pripremila Ukrajina u saradnji sa više od 50 zemalja, prenijele su RIA Novosti.

SAD su bile uzdržane, a Vašington je zauzvrat pripremio svoju, neutralnu rezoluciju o kojoj će, takođe, danas glasati Generalna skupština.

U rezoluciji se zahtijeva da Moskva “odmah, potpuno i bezuslovno” povuče sve svoje oružane snage sa ukrajinske teritorije.

Takođe rezolucija sadrži jednostrani poziv Ruskoj Federaciji da prekine neprijateljstva, navela je ruska agencija.

Istovremeno, kako navode RIA Novosti, ”teroristički napadi Kijeva na mirne građane Ruske Federacije, kao i prisustvo Oružanih snaga Ukrajine u regionu Kursk”, ni na koji način se ne osuđuju niti pominju u nacrtu rezolucije.

U tekstu se takođe ne pominje pravo naroda na samoopredjeljenje, kako je sadržano u Povelji UN, dodaje ruska agencija.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno