Priča o uvođenju 13. plate i godišnjih bonusa u Republici Srpskoj dobila je svoj zvanični nastavak kroz surove i neumoljive brojke. akon što je Privredna komora RS u analizi za BL portal spustila loptu na zemlju i priznala da dodatnu platu mogu očekivati uglavnom radnici u finansijski stabilnim i uspješnim kompanijama, podaci koje su dobili iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) mnogo toga otkrivaju.

Ove cifre su do kraja ogolile domaće tržište i precizno nacrtale granicu između onih koji plivaju u profitu i onih koji jedva preživljavaju.

Zvanični podaci APIF o prošlogodišnjim finansijskim rezultatima potvrđuju da domaća privreda jeste ostvarila istorijski profit, ali da je on neravnomjerno raspoređen, što automatski znači da će krug radnika koji će vidjeti godišnje nagrade ostati dramatično uzak.

Milijarde na računima, ali i hiljade gubitaša
Prema posljednjem finansijskom skeneru u Republici Srpskoj sa pozitivnim finansijskim rezultatom poslovalo je ukupno 8.424 preduzeća. Ova uspješna privredna društva uspjela su da akumuliraju rekordan iznos ostvarene dobiti od skoro četiri milijarde maraka, tačnije 3.822.363.707 KM.

Ipak, druga strana medalje krije ozbiljan minus koji gasi optimizam. Naime, u istom obračunskom periodu, čak 3.323 preduzeća poslovala su negativno. Kada se ove dvije cifre uporede, postaje jasno da skoro svaka treća firma u Srpskoj tone u gubitke i bori se za goli opstanak. U takvim okolnostima, tražiti od njih isplatu 13. plate ili bilo kakvih stimulacija je potpuno nerealno, što potvrđuje raniji stav Privredne komore da privreda ne posluje pod jednakim uslovima, prenosi BL portal.

Ko su poslodavci koji drže ključ od sefa?
Privredna komora RS ranije je istakla da se stabilni sistemi upravljanja ljudskim resursima i redovni bonusi uglavnom vezuju za srednja i veća izvozno orijentisana preduzeća, IT sektor, finansije i razvijeni dio prerađivačke industrije. Podaci APIF sada daju precizan uvid u to koliko zapravo imamo takvih, ozbiljnih poslodavaca.

U cijeloj Republici Srpskoj registrovano je svega 2.192 preduzeća koja zapošljavaju više od 10 radnika. Upravo u toj grupi srednjih i velikih preduzeća leži najveći potencijal za uvođenje modernih modela nagrađivanja. Preostali dio uspješnih firmi čine mikro-preduzeća i samostalni biznisi koji često nemaju finansijsku kondiciju za isplatu punih trinaestih plata.
Radnici dobijaju novac samo ako država povuče potez
Ova finansijska slika daje jasan putokaz nadležnima. Sa više od 3,8 milijardi maraka čiste dobiti u džepovima uspješnih firmi, novca za nagrađivanje radnika na tržištu očigledno ima. Međutim, da bi se poslodavci motivisali da taj profit podijele sa zaposlenima i tako ih zadrže na domaćem tržištu, hitno je potreban zakonski okvir koji zagovaraju privrednici.

Ukoliko država omogući dobrovoljni model po kojem bi se dodatna godišnja nagrada isplaćivala potpuno oslobođena poreza i doprinosa, radnici u pomenute 8.424 uspješne firme mogli bi se nadati punom iznosu bonusa. U suprotnom, bez poreskog vjetra u leđa, surove brojke APIF-a jasno poručuju – 13. plata za većinu radnika u Srpskoj ostaće samo pusti san na papiru.

Nikada nije bilo upitno hoće li PDP podržati zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali su upitne namjere onih koji su potegli ovo pitanje, jer mi sve liči na neku predizbornu kampanju.

Rekla je ovo Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Tanja Vukomanović nakon sjednice Kolegijuma NSRS na kojem se razgovaralo da bi prije zakazane posebne sjednice parlamenta, koja je zakazana za 7. jul, mogla da bude održana posebna sjednica na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

Na posebnoj sjednici bilo bi riječ o Odluci o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i pokušaju da se u ovu komisiju ponovo postave strani članovi.

-Ne treba sumnjati u PDP i u naše namjere i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Protiv smo dovođenja stranaca u bilo kakve komisije i organe bilo gdje u Republici Srpskoj i BiH. Mada, moram dovesti u vezu i vrijeme pokretanja ovog pitanja, s obzirom na to da se ovakva odluka pojavljivala još u februaru ove godine kada je bilo riječi o dovođenju stranaca i vraćanja u tu Komsiju. Moram da podsjetim da je ova komsija od 2001. do 2016. godine radila sa dva strana člana, ali da je od 2016. godine kada je u Predsjedništvu BiH ispred Republike Srpske bio Mladen Ivanić izglasani i izbačeni stranci iz komisije-istakla je Vukomanović.

Prema njenim riječima podrška PDP je nesumnjiva, ali ističe da sumnja u namjere onih koji su potegnuli ovo pitanje.

-Da li će se od ovog važnog nacionalnog pitanja praviti neki predizborni roštilj, kampanja ili slično? Nemamo još tačno informaciju šta piše u samoj odluci, da li je sporna sama odluka ili imena, to ćemo vidjeti narednih dana, kada dobijemo materijal, ali sve mi ovo miriše na neku prediznornu kampanju i na nacionalne tenzije oko pitanja koje je izuzetno važno i koje ne smije biti dio bilo čije kampanje, niti vlasti, a ni opozicije bilo gdje u Republici Srpskoj ili BiH- izričita je Vukomanović.

Dok smo svi u Republici Srpskoj spremni da podržimo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, izgleda da je neko spreman da nas sve prevari.

Poručio je ovo predsjednik PSS Draško Stanivuković.

On je pozvao srpskog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, da se očituje o sljedećim pitanjima i objasni zašto se o tome nije govorilo onda kada je odluka donesena.

– Zašto je članom 5. Odluke o komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika omogućen povratak stranaca u institucije BiH? Zašto se pristalo na princip odlučivanja prostom većinom? Ako je interes Republike Srpske bio ugrožen u januaru, zašto nije branjen još tada – upitao je Stanivuković.