Connect with us

Politika

SDS – brod koji tone i Šarović u kandžama mafije

Mirko Šarović i njegova SDS su na izdisaju.

SDS se kao velika partija, godinama unazad urušavala, najviše zbog toga što nije mogla da postigne partijsko jedinstvo, a i kako bi, kada su interesi pojedinaca bili iznad ideologije koju je ta partija godinama provodila.

Umjesto da okuplja, SDS od kada je Mirko Šarović na čelu te partije, konstantno se osipa.

Voda polako “guta” SDS brod, posada se razbježala, a i kapetan Šarović bi, ali ga je stig, iako je svjestan da se kormilo odavno istrglo iz ruke.

Okrenuli su leđa Šaroviću Dragan Ćuzulan, Milan Miličević, pokušao je to učiniti i Dragan Mektić koji je prije nekoliko dana izjavio kako SDS vode kriminalizovani pojedinci.

Pokušao je sve to Šarović zataškati zarad mira u kući, ali ga je stvarnost brzo demantovala.

KANDIDATURA ZA PREDSJEDNIŠTVO KAO SLAMKA SPASA

Predsjedniku SDS-a, kandidatura za člana Predsjedništva BiH je posljednji trzaj da spasi, nekada najveću opozicionu partiju u Srpskoj.

Da nisu imali kandidata na izborima u oktobru, stranci bi bio odsviran kraj.

Danas SDS ne živi status utemeljivača Srpske. Ona živi životom stranke taoca Vlade Trišića i Branislava Borenovića.

SDS je jedna ispražnjena ljuštura koja još simbolički stoji, kao politička partija. O tome svjedoči i reakcija PDP-a, koja SDS ne vidi kao najveću opozicionu partiju.

MIRKO ŠAROVIĆ – PREDSJEDNIČKI MANDAT U SJENCI UBISTVA RISTA JUGOVIĆA

Mirko Šarović, 2000. godine zauzeo je fotelju predsjednika Srpske, nakon što je na toj poziciji prethodno smijenjen Nikola Poplašen.

Predsjednički mandat neće pamtiti po dobrom, lider SDS-a, ako uzmemo u obzir da je 10. marta 2002. godine ubijen Risto Jugović, tada direktor “Jahorina osiguranja”, koji je svega tri dana prije likvidacije spominjao prijetnje SDS-a upućene ka njemu.

Jugović je ubijen ispred porodične kuće u Palama. Izrešetan je hicima kalibra 7,65 mm, sa po jednim metkom u lijevu podlakticu, grudni koš i stomak, dok su ga ostali hici pogodili u vrat i noge. Preminuo usljed iskrvarenja.

Pred smrt, odnosno svega tri dana prije ubistva, Jugović je održao konferenciju za novinare u Banjaluci na kojoj je jasno govorio o hajci koja se vodi protiv njega, prijetnjama smrću, kao i političkim pritiscima i zastrašivanjima.

Tada je naveo kako smatra da pojedinci iz SDS-a stoje iza anonimnih prijetnji.

ŠAROVIĆEVA POMILOVANJA

Među prvim predsjedničkim potezima Mirka Šarovića, bili su oni vezani za robijaše.

Tako je, sadašnji lider SDS-a odlučio da izdržavanje kazne oslobodi 18 lica. Među njima, petoricu je oslobodio za ubistvo, jednog za ubistvo iz nehata, dvojicu za krađe te jednog za razbojništvo. On je, takođe, 78 osuđenika pravosnažne zatvorske kazne zamijenio uslovnim, među kojima su kazne za po dva ubistva i ubistva iz nehata, jednu tešku krađu, tri falsifikovanja, jedno učestvovanje u tuči, kao i jedna kazna za prevaru.

Ali, tu nije kraj Mirkovim pomilovanjima.

ŠAROVIĆ I POMILOVANJE UBICE ĐORĐA ŽDRALE

Šarović je 53 osuđenika djelimično oslobodio izdržavanja kazne za ubistvo, među kojima je Đorđe Ždrale, koji je pred Sudom BiH osuđen na 20 godina zatvora za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera. Među djelimično oslobođenim su i četvorica za ubistvo iz nehata i dvojica za ubistvo na mah. Zanimljivo je, takođe, da je jedno lice djelimično oslobođeno kazne za nebrigu o djetetu.

Preostalu kaznu zatvora Šarović je uslovnom kaznom zamijenio dvanaestorici osuđenika, i to trojici za krađe, jednome za utaju poreza i dvojici za saobraćajna djela.

ŽDRALE KAO TJELOHRANITELJ

Ždrale je 2018. godine čuvao Šarovića. Isti taj Ždrale, za kojeg se sumnjalo da je počinio 12 ubistava.

Osim gore navedenog, Ždrale je pred Sud morao i zbog ubistva bračnog para Todorović u Palama. Njegov kum, bio je Darko Elez, osuđen za teška krivična djela počinjena na području BiH, među kojima su ubistva počinjena “metodama mafijaških likvidacija”.

ELEZ – ŽDRALE – ŠAROVIĆ – JUGOVIĆ

Ždralin kum i ljuti protivnik, Darko Elez, 2005. godine je rekao da je upravo Ždrale ubio Jugovića, a po nalogu Mirka Šarovića.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “BANJALUKA PONOVO SVJEDOK INSTITUCIONALNOG CIRKUSA! Odbornici traže rad, SNSD blokira”

Banjaluka ponovo je svjedok institucionalnog cirkusa, poručuje šef kluba odbornika PDP Nebojša Drinić. Prema njegovim riječima, 11 odbornika zvanično je tražilo zakazivanje sjednice Skupštine grada, što prema Poslovniku obavezuje predsjednika Skupštine da sjednicu zakaže. Ipak, kako ističe Drinić, Ljubo Ninković pravila priznaje samo kada to odgovara većini predvođenoj SNSD-om.

„Ne zaboravite da taj čovjek svakog mjeseca prima platu koja, sa naknadama, ide i do 10.000 KM. Za šta? Za blokadu, nerad i ugrožavanje funkcionisanja života u gradu“, rekao je Drinić.

On podsjeća na alarmantne činjenice koje pokazuju nefunkcionisanje Skupštine u prethodnom periodu:

Tokom cijelog mandata održane su samo četiri redovne sjednice.

Budžet za ovu godinu još uvijek nije stigao pred odbornike, iako je trebao biti dostavljen u novembru.

Na republičkom nivou, gdje SNSD kontrolira vlast, u ovoj godini provedena su dva rebalansa budžeta, dok je u Banjaluci – najvećem gradu Srpske – sproveden samo jedan rebalans u posljednjih pet godina.

Nedavno je smijenjen predsjednik GrO SNSD, nakon što su se u javnosti pojavile ozbiljne optužbe koje ga dovode u vezu sa licima iz kriminalnog miljea i narkoticima.

„Nakon smjene iz SNSD-a je rečeno da će stvari promijeniti, ali su odmah pogazili riječ. Ništa novo. I dalje ignorišu 11 potpisa odbornika, ignorišu Poslovnik, ignorišu zakone i građane. Takvi ljudi ne zaslužuju ništa, osim da postanu politička prošlost i to temom slobodnog pada“, zaključio je Drinić.

Situacija dodatno pokazuje napetosti između vlasti i opozicije u Skupštini grada, dok građani Banjaluke čekaju funkcionalnu lokalnu vlast i odgovorno upravljanje gradskim budžetom.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ ŽESTOKO “Mi smo pokazali RAD, ENERGIJU I REZULTATE, a od skupštinske većine tražimo da PRESTANE sa blokadama”

Danas smo uradili ono što je naš posao, a to znači da u ovom trenutku imamo 11 vrijednih odbornika koji hoće da rade. Moja želja kao gradonačelnika jeste da napravimo razliku između odbornika koji hoće da rade i onih koji su neradnici – iz SNSD-a i koalicionih partnera.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je na inicijativu 11 odbornika iz Pokreta Sigurna Srpska, Narodnog fronta i Liste za pravdu i red za danas zakazao sjednicu Skupštine Grada, a na koju nisu došli odbornici iz skupštinske većine.

-Ne znam kako to može da bude normalno da imamo odbornike i rukovodstvo Skupštine Grada koji neće da rade. Republika Srpska i srpski narod mogu da napreduju jedino kada se otarasimo neradnika u svim institucijama. Je li moguće da nemamo redovne sjednice? Pitam predsjedništvo SNSD-a zar je moguće da nema sjednica Skupštine Grada. Kakav je to zaključak sa jučerašnjeg predsjedništva Gradskog odbora SNSD-a da sjednica bude jednom mjesečno. Jeste li onda time priznali da pet godina ne radite i da blokirate grad, pa da sad kao šestu godinu počinjete da radite. Dozlogrdio nam je taj nerad i ovo danas nije performans, nego naše radno mjesto. Pokazali smo odgovornost i 11 odbornika je došlo i trebali su i drugi da dođu da radimo, ali nisu htjeli – kazao je gradonačelnik.

Napoiminje da je Nacrt budžeta Grada već 30 dana u fioci kod predsjednika Skupštine Grada.

-Ako je po njihovom principu potrebno 30 dana da Nacrt budžeta bude u raspravi, znači nećemo imati prijedlog do početka januara. Je li nam time opet najavljujete privremeno finansiranje – upitao je gradonačelnik.

Ističe da se pisalo i reosrnom ministarstvu da se sjednice održavaju.

-Nisu nam odgovorili, iako je njihova nadležnost da ove neradnike natjeraju da rade. Mi se nalazimo u jednom zatočeništvu onih koji neće da rade. A bez budžeta kako da grad funkcioniše – kaže gradonačelnik.

Pozvao je Skupštinu da zakaže redovnu sjednicu i ponovio da je neshvatljivo da se zaključci u vezi sa funkcionisanjem grada donose u salama političkih stranaka.

-Uslovi za rad rukovodstvu Skupštine su obezbijeđeni i pitanje je kada će da zakaže sjednicu – zaključio je gardonačelnik.

U ime Kluba odbornika PDP-a Nebojša Drinić kazao je da se nažalost, od 2020. godine odvija i dalje politika opstrukcija prema Banjaluci i njenim građanima.

-Ovo je klasična politička sabotaža i odluke za grad donose u prostorijama crvenog komiteta. I jule su rekli da će se sjednice Skupštine održavati jednom mjesečno i u tom pravcu ako su imali namjeru da to ispoštuju vjerovali smo da će normalizovati rad i doći danas da rade. Ali i ovo obećanje od juče su pogazli su kao i ona ranije. Iskreno se nadam i da ako postoji namjera da se radi, da predsjednik već danas može da zakaže redovno zasjedanje – kazao je Drinić.

Ističe da su svojim blokadama i neodržavanjem sjednica oštetili budžet Grada za oko 20 miliona KM.

-Takođe, neka objasne građanima zašto neće da donesu odluku za gradnju vodovodne mreže za potkozarska sela, zašto ne kreće izgradnja vrtića koji su obećani iz budžeta predsjednika Republike i dr. – naveo je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

GRUBOR “VLAST MORA PRESTATI DA OBESMIŠLJAVA REFERENDUM i odredi datum izjašnjavanja o Šmitovim odlukama”

Vrijeme je da vladajuća koalicija prestane da obesmišljava i zloupotrebljava instituciju referenduma kao suvereno, ustavno i zakonsko pravo građana Republike Srpske i da, umjesto što o toj temi trguje sa pojedinim političkim krugovima iz Sarajeva i dijelom stranih moćnika, konačno odredi datum za održavanje zakazanog, pa više puta odlaganog referenduma o tzv. „Šmitovim odlukama“ – poručio je potpredsjednik Pokreta Svojim putem i član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska dr Milan Grubor.

On zahtijeva od predsjednika Republike Srpske, ma ko to bio, da iskoristi svoj ustavni kapacitet i politički legitimitet i spriječi dalju praksu opstrukcije referenduma.

Grubor podsjeća da su, među prvima iz opozicije, tražili da se od ideje referenduma — koji je NSRS prvobitno zakazala za 25. oktobar, pa pomjerila na 23. novembar, a zatim najavila 9. januar — ne odustaje, jer bi to, kako kaže, značilo ne samo delegitimizaciju referenduma kao najvišeg oblika neposrednog izjašnjavanja građana, već i poništavanje same Narodne skupštine kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u Srpskoj.

„Zašto je vlast, nakon prihvatanja američkog dogovora, iznenada zaćutala o referendumu koji je do tada nazivala ‘kapitalnim političkim događajem za Srpsku’? Da li se vlast uplašila onoga što bi, prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi, bila obavezna da uradi ako bi na referendum izašla natpolovična većina upisanih birača i većinski izglasala nepriznavanje Šmitovih odluka?“ – upitao je Grubor.

On je naglasio da bi, u tom slučaju, „nadležni organ imao obavezu da, u skladu sa Ustavom i zakonima Srpske, donese odgovarajući akt koji bi odražavao na referendumu izraženu volju naroda“.

Nastavi čitati

Aktuelno