Connect with us

Politika

ŠEF DELEGACIJE EU U BIH: OHR nespojiv sa članstvom u EU

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da je OHR nespojiv sa evropskim putem BiH.

– Nikada nije bilo predviđeno da OHR bude trajni element ustavne arhitekture BiH. Opsežna međunarodna supervizija je u principu nespojiva sa članstvom u EU i OHR se mora zatvoriti na određenom nivou evropskog puta BiH. Ciljevi i uslovi za zatvaranje OHR-a su navedeni u Agendi 5+2. Međutim, oni još uvijek nisu ispunjeni – rekao je Soreka za Јuronjuz.

On je rekao da se da bi došlo do zatvaranja OHR-a politički lideri moraju suzdržati od retorike i djelovanja usmjerenih na podjele i uspostaviti mirnu, održivu zemlju koja je nepovratno na putu evropskih integracija.

– Mora se prestati sa dovođenjem u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i moraju se intenzivirati napori na ispunjenju zahtjeva iz Agende 5+2 – istakao je Soreka.

Povodom 29 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Soreka je rekao da je ovaj sporazum izuzetno značajan i da je okončao najdestruktivniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

– Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-1995. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje. Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjećam da je moto “Ujedinjeni u različitosti” i da se uređenja u državama članicama EU i te kako razlikuju – istakao je Soreka.

On je naveo da su uređenja različita i to da su neke zemlje centralizovane, druge više decentralizovane.

– Ono što je najvažnije nije samo uređenje, koliko funkcionisanje sistema. BiH će morati da osigura funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti – naveo je Soreka.

On je rekao i da smatra privilegijom što je imenovan da predstavlja EU baš u BiH. Kaže da je proširenje trenutno visoko na listi prioriteta EU i da su ovo “fascinantna vremena u kojima ponovo radi na Zapadnom Balkanu i u BiH”.

– Naveo bih samo jedan jednostavan primjer u prilog tome koliko je proširenje važno u ovom trenutku. Naime, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen posjetila je BiH pet puta od oktobra 2021. godine. EU i njene države članice su najlojalniji partner ove zemlje i daleko najveći investitor u odnosu na druge – rekao je Soreka.

On je dodao da je decentralizovano uređenje BiH sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali da BiH mora reformisati institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde.

– Kao članica EU, BiH bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU – naveo je on.

Soreka je rekao da BiH, da bi pristupila EU, mora uskladiti ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta “Sejdić-Finci”.

Related Topics:

Politika

ĆORSOKAK U PIK-u: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku

Države članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) nisu uspjele doći do konsenzusa na dvodnevnoj sjednici održanoj u Sarajevu, pa će imenovanje novog visokog predstavnika čekati do kraja juna.

Nakon diskusije koja je počela jutros, države članice Upravnog odbora PIK-a nisu uspjele da se dogovore, nakon što su se profilisala dva kandidata, potvrđeno je za Kliks.

Na kraju je izbor pao na italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija i francuskog diplomatu Renea Trokaza. Landija je predložila Italija uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, dok je Trokaza predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije.

Višesatni pregovori, ali i razgovori prije samog zasjedanja, nisu rezultirali dogovorom, pa će do postizanja konsenzusa ostati Kristijan Šmit, iako je ostavku podnio prije nekoliko sedmica.

Činjenica je da su se formirala dva bloka koja se nisu uspjeli usaglasiti o jednom imenu.

Države članice PIK-a su tokom dvodnevnog zasjedanja raspravljale o brojnim temama, uključujući digitalizaciju, ekonomsku situaciju u BiH te predstojeće opšte izbore.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

NA ŽITNIM MOLITVAMA U AGINOM SELU: Drinić naglasio značaj opstanka sela (VIDEO)

Nebojša Drinić prisustvovao je danas žitnim molitvama u Aginom Selu, gdje se zajedno sa vjernim narodom okupio u znak očuvanja tradicije, identiteta i duhovnih vrijednosti ovog kraja.

Tokom posjete obišao je Crkvu Presvete Bogorodice, koja ove godine obilježava veliki jubilej – 140 godina postojanja. Kako je istakao, ovaj hram kroz generacije predstavlja mjesto molitve, okupljanja i duhovne snage srpskog naroda.

– Ovakva okupljanja podsjećaju nas na identitet i snagu koju smo gradili generacijama. Crkva Presvete Bogorodice svjedok je vremena, stradanja i opstanka našeg naroda i zato je važno da čuvamo ovakva mjesta – poručio je Drinić.

Posebno je naglasio značaj prisustva djece na ovogodišnjem okupljanju, ističući da upravo u njima leži budućnost sela i Republike Srpske.

– Raduje me što su nakon više godina ponovo prisutna djeca. U tome je najveća poruka i najveća obaveza svih nas. Bez djece nema ni sela ni budućnosti – rekao je Drinić.

On je poručio da je zadatak svih odgovornih ljudi da stvaraju uslove za ostanak stanovništva na selu, kako bi ljudi mogli dostojanstveno da žive i rade u svojim mjestima.

– Nastavljamo da čuvamo vjeru, tradiciju i identitet, ali i da se borimo za konkretne stvari koje će omogućiti bolji život u svakom selu i svakom domaćinstvu – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno