Društvo
Semberska sela ostaju prazna, narod rasprodaje stoku

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustalo okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.
Poljoprivrednici Semberije ovih danas su se posvetili dubokom zimskom oranju s ciljem pripreme zemljišta za proljetnu sezonu, a uz to bave se i rezimiranjem godine na izmaku. Već sada je ocjenjuju veoma lošom, prije svega zbog kukuruza koji je kao osnovna žitarica podbacio u proizvodnji do 80 posto.
– Zbog silnih problema koji su nas zadesili ove, ali i ranijih godina, brojni proizvođači odustaju od proizvodnje, već su počeli rasprodavati i stočna grla. Naša država u cijelosti uskoro će se naći u velikom problemu, jer mi imamo veliku potražnju za mesom, a njega neće sigurno biti. Dovedeni smo do katastrofalne situacije, a sela Semberije ostaju pusta – kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.
Šteta od prekomjernog uvoza
Tamošnji poljoprivrednici prstom upiru u nadležne sa svih nivoa vlasti koju su, kako tvrde, svojim politikama omogućili prekomjeran uvoz svih proizvoda u BiH. To sada, poručuju, dolazi na najveću naplatu.
Dugi niz godina pričamo o problemima koji nas izjedaju, ali nadležni nisu poduzeli nijednu adekvatnu mjeru kojom bi zaštitili domaću proizvodnju. Ona je davno trebala biti stavljena u prvi plan, ali za time se nije marilo. Nadležni nisu razmišljali o seljaku, odnosno proizvođaču i sasvim je normalno da imamo probleme – nastavlja Bakajlić koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Rezimirajući ovu godinu, Bakajlić navodi da su poljoprivrednici znatno više uložili od onoga što su na kraju dobili. Tražili su proglašenje vanredne situacije zbog suše i enormnog povećanja cijena repromaterijala, ali im nadležni nisu udovoljili.
– Poljoprivredni proizvođač ne može izdržati na način da litru mlijeka prodaje po 80 feninga, a da ono košta tri marke u prodavnici. Ovo nema nigdje na svijetu. S druge strane, voćari su ove godine imali prosječnu proizvodnju, dok su u problemu povrtlari koji su svoj uzgoj imali na otvorenom. Sve u svemu, stanje je izuzetno loše – dodaje Bakajlić.
Oni koji su se odlučili zadržati u poljoprivrednoj proizvodnji Semberije, ove jeseni zasijali su pšenicu na parcelama većim za deset posto nego lani. To su uradili zbog njene otpornosti i rentabilnosti, ističući da je i u ovom trenutku imaju dovoljno na zalihama, čime bi mogli zadovoljiti određene potrebe bh. mlinara.
– Poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda u BiH nije opravdano niti jednoga trenutka jer mi u ambarima imamo pšenicu koja može biti dovoljna za dobar dio našeg tržišta. Ljudi su je sačuvali, ali našim mlinarima i pekarima ona ne odgovara. Bolja im je ona iz uvoza, jer je dobijaju po povoljnim uslovina, ne obazirući se na kvalitet koji je znatno lošiji u odnosu na onu domaću. Sada se sve obija o glavu potrošačima o kojima ni država ne razmišlja – potcrtava Bakajlić.
Plavi dizel kao prilika za spas
U selima Semberije 2015. godine egzistiralo je nešto više od 12 hiljada poljoprivrednih proizvođača, dok ih je danas ostalo svega dvije i po hiljade.
– Dakle, kod nas je deset hiljada proizvođača potonulo, jednostavno je nestalo. Ja kao poljoprivredni proizvođač nisam kriv za to. A šta i kako dalje je veoma teško pitanje, nadležni sada pokušavaju povećanjem novca staviti nas na veći nivo. Ali, to je džaba jer veće podsticaje pojest će dalja inflacija. Nekada je hiljadu maraka bila dobra para za nas, ali je ona sada postala ništa, shodno svim cijenama – smatra Bakajlić.
Kao mjera koja bi mogla dati veće i konkretnije rezultate za poljoprivrednike je uvođenje takozvanog plavog dizela, o kojem se duži vremenski period priča, ali nadležne bh. politike se ka tome nisu okrenule.
Riječ je o dokazanoj mjeri kojom se stimuliše razvoj poljoprivrede, jer je plavi dizel oslobođen svih akciza i carina. Njega bi, kao takvog, registrovani poljoprivrednici točili u svoje mašine na klasičnim benzinskim pumpama, a dok ga stručnjaci iz oblasti ekonomije stavljaju na prvo mjesto, nadležne bh. politike ga nijemo zaobilaze.
Društvo
U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.
Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.
“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.
Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.
Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.
“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.
Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.
“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.
U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.
“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.
Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.
Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.
“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.
Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.
U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.
“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.
Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.
“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.
Društvo
FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.
Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.
Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.
Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.
Društvo
SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.
Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.
Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.
Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.
– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.
Glas Srpske
-
Politika3 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM
-
Politika2 dana ago
DODIK PORUČIO “Dok sam ja predsjednik, SRPSKU NEĆE USPJETI OTETI”
-
Banjaluka1 dan ago
“PODMETANJE NOGE” OD STRANE SNSD-a: Iz PDP-a kritikovali odbijanje naplate parkinga u Banjaluci i POVEĆANJE VRIJEDNOSTI nekretnina
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ TAGOVAO TRAMPA I MASKA “Prvi smo vas podržali” (FOTO)
-
Politika1 dan ago
NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a
-
Politika3 dana ago
STANIVUKOVIĆ U PRIJEDORU “PDP će biti još jači i bliži narodu”
-
Politika1 dan ago
DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)