Connect with us

Društvo

Semberska sela ostaju prazna, narod rasprodaje stoku

Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla ostati pusta. Zbog loših prilika u proteklih sedam godina od posla je odustalo okvirno deset hiljada osoba, a ono malo što ih radi već je smanjilo zasijane parcele, a uz to i rasprodaju stočna grla.

Poljoprivrednici Semberije ovih danas su se posvetili dubokom zimskom oranju s ciljem pripreme zemljišta za proljetnu sezonu, a uz to bave se i rezimiranjem godine na izmaku. Već sada je ocjenjuju veoma lošom, prije svega zbog kukuruza koji je kao osnovna žitarica podbacio u proizvodnji do 80 posto.

– Zbog silnih problema koji su nas zadesili ove, ali i ranijih godina, brojni proizvođači odustaju od proizvodnje, već su počeli rasprodavati i stočna grla. Naša država u cijelosti uskoro će se naći u velikom problemu, jer mi imamo veliku potražnju za mesom, a njega neće sigurno biti. Dovedeni smo do katastrofalne situacije, a sela Semberije ostaju pusta – kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

Šteta od prekomjernog uvoza
Tamošnji poljoprivrednici prstom upiru u nadležne sa svih nivoa vlasti koju su, kako tvrde, svojim politikama omogućili prekomjeran uvoz svih proizvoda u BiH. To sada, poručuju, dolazi na najveću naplatu.

Dugi niz godina pričamo o problemima koji nas izjedaju, ali nadležni nisu poduzeli nijednu adekvatnu mjeru kojom bi zaštitili domaću proizvodnju. Ona je davno trebala biti stavljena u prvi plan, ali za time se nije marilo. Nadležni nisu razmišljali o seljaku, odnosno proizvođaču i sasvim je normalno da imamo probleme – nastavlja Bakajlić koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Rezimirajući ovu godinu, Bakajlić navodi da su poljoprivrednici znatno više uložili od onoga što su na kraju dobili. Tražili su proglašenje vanredne situacije zbog suše i enormnog povećanja cijena repromaterijala, ali im nadležni nisu udovoljili.

– Poljoprivredni proizvođač ne može izdržati na način da litru mlijeka prodaje po 80 feninga, a da ono košta tri marke u prodavnici. Ovo nema nigdje na svijetu. S druge strane, voćari su ove godine imali prosječnu proizvodnju, dok su u problemu povrtlari koji su svoj uzgoj imali na otvorenom. Sve u svemu, stanje je izuzetno loše – dodaje Bakajlić.

Oni koji su se odlučili zadržati u poljoprivrednoj proizvodnji Semberije, ove jeseni zasijali su pšenicu na parcelama većim za deset posto nego lani. To su uradili zbog njene otpornosti i rentabilnosti, ističući da je i u ovom trenutku imaju dovoljno na zalihama, čime bi mogli zadovoljiti određene potrebe bh. mlinara.

– Poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda u BiH nije opravdano niti jednoga trenutka jer mi u ambarima imamo pšenicu koja može biti dovoljna za dobar dio našeg tržišta. Ljudi su je sačuvali, ali našim mlinarima i pekarima ona ne odgovara. Bolja im je ona iz uvoza, jer je dobijaju po povoljnim uslovina, ne obazirući se na kvalitet koji je znatno lošiji u odnosu na onu domaću. Sada se sve obija o glavu potrošačima o kojima ni država ne razmišlja – potcrtava Bakajlić.

Plavi dizel kao prilika za spas
U selima Semberije 2015. godine egzistiralo je nešto više od 12 hiljada poljoprivrednih proizvođača, dok ih je danas ostalo svega dvije i po hiljade.

– Dakle, kod nas je deset hiljada proizvođača potonulo, jednostavno je nestalo. Ja kao poljoprivredni proizvođač nisam kriv za to. A šta i kako dalje je veoma teško pitanje, nadležni sada pokušavaju povećanjem novca staviti nas na veći nivo. Ali, to je džaba jer veće podsticaje pojest će dalja inflacija. Nekada je hiljadu maraka bila dobra para za nas, ali je ona sada postala ništa, shodno svim cijenama – smatra Bakajlić.

Kao mjera koja bi mogla dati veće i konkretnije rezultate za poljoprivrednike je uvođenje takozvanog plavog dizela, o kojem se duži vremenski period priča, ali nadležne bh. politike se ka tome nisu okrenule.

Riječ je o dokazanoj mjeri kojom se stimuliše razvoj poljoprivrede, jer je plavi dizel oslobođen svih akciza i carina. Njega bi, kao takvog, registrovani poljoprivrednici točili u svoje mašine na klasičnim benzinskim pumpama, a dok ga stručnjaci iz oblasti ekonomije stavljaju na prvo mjesto, nadležne bh. politike ga nijemo zaobilaze.

Related Topics:

Društvo

NOĆENJE U VAGONU TITA I KRALJICE ELIZABETE: Čuveni Plavi voz ponovo ide ka moru, evo koliko košta karta

Vagoni čuvenog Titovog Plavog voza ponovo idu ka moru. U luksuzu u kom su nekada uživali svjetski lideri danas možete prespavati i vi, jer su salon kola postala dio redovne linije za Bar.

Nekada su u ovim vagonima sjedeli predsjednici, kraljice, diplomate i najmoćniji ljudi 20. vijeka, a danas u njima možete da kupite kartu, legnete u kabinu i probudite se negdje između planina, tunela i mostova na putu prema Jadranu.

Plavi voz, jedan od najprepoznatljivijih simbola nekadašnje Jugoslavije i voz kojim je Josip Broz Tito prešao više od 600.000 kilometara, ponovo je dio putničkog iskustva na pruzi prema Baru.

I to nije samo muzejska vožnja za fotografisanje.

Salon kola iz sastava Plavog voza priključuju se međunarodnim kompozicijama prema Crnoj Gori, pa putnici mogu da rezervišu kabinu i dio puta provedu u enterijeru koji je decenijama bio rezervisan za državni vrh.

Doplata za dvokrevetnu kabinu u salon kolima iznosi 20 evra, dok je doplata za jednokrevetnu 45 evra, uz odgovarajuću voznu kartu.

Koliko zapravo košta putovanje?
Ovdje je važno napraviti razliku između vozne karte i doplate za kabinu.

Karta na relaciji prema Baru zavisi od polazne stanice i razreda, dok se za korišćenje postelje plaća dodatna rezervacija. Za salon kola Plavog voza doplata je trenutno 20 evra za “dubl”, odnosno dvokrevetnu kabinu, i 45 evra za “singl” kabinu.

Jednosmjerna karta od Zemuna do Bara košta 23,80 evra u drugom i 35,60 evra u prvom razredu, dok rezervacija običnog sjedišta iznosi tri evra.

To znači da istorijsko iskustvo nije rezervisano samo za turiste sa velikim budžetom – za cijenu regularne karte i doplatu za kabinu možete provesti noć u vagonima koji su nekada bili dio predsjedničkog voza.

Mahagoni, orah, pliš i svila – unutrašnjost je ostala gotovo netaknuta
Plavi voz nije bio zamišljen samo kao prevozno sredstvo.

Bio je pokretna rezidencija.

Njegovu unutrašnjost projektovali su arhitekte Vladeta Maksimović i Nikola Radanović, a u enterijeru su korišćeni mahagoni, kruška i orah, dok su saloni i hodnici ukrašavani intarzijama.

Vuneni tepisi, pliš, svila i elementi art dekoa činili su prostor dovoljno luksuznim da u njemu mogu da se organizuju državnički razgovori, večere i višednevna putovanja.

U kompoziciji su se nalazili predsjednički salon sa apartmanima, svečana trpezarija, kuhinja, salon za goste, restoran i spavaća kola.

Sve je bilo projektovano tako da Tito tokom putovanja praktično ne mora da prekida svakodnevne obaveze.

Sama pruga prema Baru posebna je priča.

Prolazi kroz planinske predjele, preko mostova i kroz veliki broj tunela, pa mnogi upravo putovanje vozom smatraju jednim od najljepših načina da se stigne do crnogorskog primorja.

A kada tome dodate činjenicu da dio puta možete provesti u vagonu koji izgleda gotovo isto kao prije više od pola vijeka, putovanje dobija potpuno drugačiji karakter.

U kuhinji se moglo pripremiti čak 300 obroka
Jedan od detalja koji možda najbolje pokazuje koliko je voz bio ozbiljno projektovan jeste njegova kuhinja.

U njoj je bilo moguće pripremiti do 300 obroka, a hranu su spremali vrhunski domaći i strani kuvari.

Posebno se vodilo računa i o udobnosti vožnje.

Vagoni su bili tako konstruisani i ogibljeni da se, prema podacima o Plavom vozu, iz čaša tokom putovanja nije prosipalo piće.

Drugim riječima, kada se govorilo o “salonskom vozu”, to nije bila samo zgodna titula.

Njime su putovali kraljica Elizabeta, Hruščov, Brežnjev i Gandi
Tokom decenija u Plavom vozu boravile su neke od najpoznatijih političkih ličnosti 20. vijeka.

Među gostima se navode Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Gamal Abdel Naser, Indira Gandi, ali i britanska kraljica Elizabeta II, princ Filip i princeza Ana, kao i brojni drugi državnici i članovi kraljevskih porodica.

Tito je ovim vozom putovao kroz Jugoslaviju, ali i van njenih granica – prema Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj i tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Procjene govore o više od 600.000 pređenih kilometara.

Plavi voz bio je i posljednji Titov voz
Plavi voz vezan je i za jedan od najsnažnijih prizora jugoslovenske istorije.

Nakon Titove smrti 1980. godine, upravo njime je njegovo tijelo prevezeno iz Ljubljane u Beograd, gdje je potom sahranjen u Kući cvijeća.

Tako je voz koji je decenijama služio za državne posjete, protokol i putovanja postao dio i posljednjeg putovanja čovjeka zbog kojeg je prvobitno i napravljen.

Danas možete i samo da ga obiđete
Ako vam put do Bara nije u planu, Plavi voz moguće je upoznati i drugačije.

Kompozicija se koristi u turističke i komercijalne svrhe, a pojedina kola ili cio voz mogu se iznajmljivati za događaje, snimanja, sastanke i druge prilike.

Postoje i organizovane posjete, pa je ovo danas istovremeno i istorijski eksponat i prostor koji još živi.

I možda je upravo to najzanimljiviji dio priče.

Nekada je običnom čovjeku bilo gotovo nezamislivo da zakorači u vagon kojim su putovali Tito, kraljica Elizabeta i najveći državnici tog vremena.

Danas možete da kupite kartu, rezervišete krevet i provedete noć u njemu dok voz ponovo ide prema moru.

Nastavi čitati

Društvo

NATO STIŽE NA MANJAČU! Hiljadu vojnika, helikopteri…

Na Glavnom poligonu za obuku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) na Manjači od 19. do 23. oktobra biće održana vojna vježba “Trenutni odgovor 26”, u kojoj će učestvovati više od 1.200 pripadnika OSBiH i NATO snaga, saopšteno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih i najkompleksnijih vježbi OSBiH u 2026. godini, čiji je cilj provjera operativnih sposobnosti deklarisanih jedinica i njihove spremnosti za djelovanje u skladu sa NATO standardima.

U samoj vježbi učestvovaće 881 pripadnik deklarisanih jedinica, dok će u Direktorijatu vježbe i ocjenjivačkoj strukturi biti angažovano dodatnih 330 pripadnika OSBiH i NATO Savezničke komande združenih snaga iz Napulja (JFC Naples).

Rukovodilac i direktor vježbe biće brigadni general dr Jasmin Čajić, zamjenik komandanta Komande za podršku OSBiH za operacije.

Tokom petodnevnih aktivnosti na terenu biće korišćeno naoružanje i oprema predviđena formacijom jedinica, uključujući oklopne transportere OT M113 A1, savremena sanitetska vozila, kao i helikoptere Brigade vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane OSBiH.

Nakon faze obuke uz računarske simulacije (JCATS sistem), pripadnici jedinica učestvovaće u terenskoj vježbi (FTX) uz angažovanje protivničkih snaga (OPFOR), čime će se u realističnim uslovima provjeriti sposobnosti komandovanja i izvođenja operacija podrške miru.

U okviru vježbe biće sprovedena i ponovna evaluacija deklarisanih jedinica na nivou NEL-2 (NATO koncept OCC E&F), koja obuhvata ocjenjivanje u sedam ključnih područja sposobnosti.

Eksterno ocjenjivanje sprovodiće mješoviti timovi NATO evaluatora iz Napulja, pod vođstvom višeg NATO mentora Roberta Marčijana, i sertifikovanih ocjenjivača iz sastava OSBiH.

Iz Ministarstva odbrane BiH ističu da vježba “Trenutni odgovor 26” predstavlja jedan od ključnih prioriteta Oružanih snaga BiH u oblasti obuke i međunarodne vojne saradnje u ovoj godini.

(Vijesti.ba) Foto: OSBiH

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, na istoku hladnije

U Bosni i Hercegovini  će biti pretežno sunčano i toplo uz promjenljivu oblačnost, na istoku veći dio dana oblačno i svježije.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, u Hercegovini slab jugozapadni vjetar, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Jutro uglavnom vedro uz prolaznu oblačnost, na istoku oblačnije. Oko rijeka i po kotlinama maglovito.

Minimalna temperatura vazduha od tri do devet stepeni, u višim predjelima od minus jedan stepen Celzijusov.

Maksimalna temperatura vazduha od 17 na istoku do 23 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno