Krstovdan je veliki praznik koji Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju dva puta u toku godine, 18. januara i 27. septembra.

Jesenji Krstovdan prate brojni običaji i vjerovanja, koja se od davnina poštuju. Poznata vam je ona izreka da “svako selo ima svoj običaj”, pa su i običaji vezani za ovaj praznik raznoliki, jer svako na svoj način poštuje ovaj veliki praznik.

Najvažnije pravilo za Krstovdan, je da bi svaka odrasla osoba ovaj dan trebalo da provede u postu i molitvi.

Na Krstovdan se drži strogi post, na vodi. To je običaj svakakog pravog vernika u Srbiji koji poštuje pravilo:

“Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Jesenji Krstovdan se posti tako što se cijeli dan jedu samo grožđe i hljeb.

Za ljude rođene na ovaj dan vjeruje se da na svojim nejakim plećima nose sjenku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

Prema nekim narodnim običajima, u nekim krajevima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta, da bi se zaštitila od bolesti. U narodu se vjeruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema. U svim selima isplaćuju “poljake”, koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji tjeraju ptice i naplaćuju globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno o Đurđevdanu.

Običaj je da se na Krstovdan osvešta bosiljak, sveta biljka za koju se vjeruje da odnosi negativnu energiju i čisti karmu, pa u domovima mnogih bosiljak zauzima važno mjesto. Osveštani bosiljak čuva se u domu u vidu sredstva za energetsko isceljenje.

Tokom Krstovdana se jede grožđe, kao simbol slatke pobjede, plodnosti i obilja, a vjeruje se da će vas pratiti sreća i uspjeh ako danas uživate u ukusu ovog voća.

Prema običaju, važno je da vratite dugove ili ukoliko imate zaposlene, isplatite plate. Na ovaj način čistite tamnu energiju dugova i ulazite “čisti” i bezbrižni u ovu godinu.

U našem narodu se vjeruje da na Krstovdan – 11. po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru, treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

U mnogim krajevima se tog dana predskazuje i vrijeme.

Ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

Ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime.

Tiha kiša o Krstovdanu predskazuje blagu zimu.

Grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu.

Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snjegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

U subotu, 27. septembra 2025. godine, u Bosni se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, dok će u Hercegovini preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

U većem dijelu zemlje mogući su lokalni pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom. Vjetar će u Bosni biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok će u Hercegovini puhati južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 8 do 14 stepeni, na jugu do 16, a dnevna od 17 do 23, dok će na jugu dosezati i do 27 stepeni Celzijusa.

Ove godine treba očekivati i pad prihoda kod malih preduzeća.

Iako neto dobit privrede Republike Srpske u posljednje dvije godine stagnira, iz statističkih podataka vidljivo je da firmama koje zapošljavaju veliki broj radnika dobit drastično pada, dok onima koje zapošljavaju mali broj ljudi ta dobit značajno raste.

Naime, neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM. Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od sto, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.

– To je posljedica rasta minimalne cijene rada i to je uticalo na smanjenje dobiti. Prošle godine smo imali i ozbiljni pad izvozne aktivnosti s obzirom na situaciju na evropskom tržištu jer te velike kompanije značajan dio prihoda generišu u inostranstvu i to je značajno uticalo na pad dobiti. Takođe, i opšti ambijent na domaćem tržištu je takav da se privredna aktivnost smanjila i nažalost industrijska proizvodnja je u padu i ove godine. Svi sektori industrijske proizvodnje su u padu i sve je to imalo uticaja na pad dobitin – rekao je Milenko Stanić, ekonomista.

Inače, kao i ekonomisti, i privrednici i predstavnici poslovne zajednice su ranije upozoravali da će značajan rast minimalne plate najviše osjetiti oni koji zapošljavaju najveći broj radnika, a što se upravo i desilo.

Zanimljivo, dok dobit velikih preduzeća pada, mikro, mala i srednja preduzeća bilježe rast. Mikro preduzeća koji zapošljavaju do devet zaposlenih u 2023. godini imali su dobit od 687.482.526 KM, a godinu kasnije ta dobit je porasla na 778.002.313 KM, što je rast od oko 90 miliona KM.

Mala preduzeća koja zapošljavaju od 10 do 49 radnika “zaradila” su 120 miliona KM više u 2024. nego u 2023. godini. Dalje, srednja preduzeća koja zapošljavaju od 50 do 249 radnika u 2024. godini u odnosu na godinu ranije dobit su povećala za 87 miliona KM i to sa 816.661.325 KM na 904.630.825 KM.

Zanimljivo, i kada je riječ o prihodima prema veličini poslovnih subjekata, kod velikih preduzeća ti prihodi su najmanje rasli, svega 0,2 odsto, dok su kod mikro, malih i srednjih preduzeća rasli između 7,3 i 9 odsto.

– Mala preduzeća nemaju veliki broj radnika i ona su vezana uglavnom za domaća tržišta i pad izvozne aktivnosti se manje osjetio na domaćem tržištu. Ove godine treba očekivati i pad prihoda kod malih preduzeća jer smo od januara ove godine imali značajno povećanje poreza i doprinosa za preduzetnike, a i proces fiskalizacije. Već imamo veliki broj odjavljenih preduzeća, a to su upravo ta mikro i mala preduzeća – rekao je Stanić.

Koliko su velike kompanije u Republici Srpskoj u nepovoljnom položaju, možda najbolje govori činjenica da od ukupne neto dobiti privrede u Republici Srpskoj koja je u 2024. godini iznosila 3,2 milijarde KM, njihova dobit je “svega” 18,2 odsto, a s druge strane, ako se gledaju ukupni prihodi, velike kompanije u njima učestvuju sa čak 32,1 odsto.