Pred Upravom za indirektno oporezivanje BiH trenutno se vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka u kojima uvoznici automobila traže oko tri miliona maraka depozita koje su platili UIO na ime uvezenih vozila, otkriva CAPITAL.

Iako je Sud BiH u nizu presuda zauzeo praksu po kojoj su depoziti nezakonito naplaćivani, UIO se na to ne obazire i odbija da vrati tražene depozite, zbog čega će na kraju pored povrata depozita morati da plati i zakonske zatezne kamate.

Ukoliko svih 813 predmeta završi pred Sudom BiH i sud nastavi sa praksom donošenja presuda u korist uvoznika, UIO će, a time ustvari građani BiH, morati da plate sudske i troškove advokata koji će premašiti milion maraka.

Iz UIO su za CAPITAL potvrdili samo da se pred ovom institucijom vodi 813 drugostepenih upravnih postupaka zbog neblagovremenog povrata depozita.

„Podatke o vrijednosti sporova nismo u mogućnosti dostaviti s obzirom na to da se isti ne evidentiraju u upisniku drugostepenih predmeta“, navodi se u odgovoru UIO.

Uvoznici od UIO BiH potražuju više od tri miliona KM

Ipak, naši odlično upućeni sagovornici kažu da je prosječna visina depozita koje potražuju uvoznici u ovih 813 predmeta kreće oko 3.000 KM po vozilu, što praktično znači da će UIO u konačnici uvoznicima morati da vrati oko 2,5 miliona KM.

„To su pare koje je UIO nezakonito naplatila od uvoznika i koje će po svim prilikama i u skladu sa sudskom praksom morati da vrati. Ali tome treba dodati zakonske zatezne kamate koje potražuju uvoznici, a znamo da kamate mogu dostići glavnicu. Da zlo bude veće, ukoliko sve završi pred sudom, UIO će morati da plati i sudske i troškove advokata“, objašnjava naš odlično upućeni sagovornik.

On dodaje da advokatska tarifa po svakom predmetu iznosi 1.300 KM plus PDV, što iznosi oko 1.520 KM.

„To praktično znači da će UIO zbog nezakonitog postupanja svojih službenika samo advokatima morati da plati više od 1,2 miliona KM“, objašnjava naš sagovornik.

Dobojski advokat Damir Sprečo koji je zastupao uvoznika automobila iz Tešnja kaže da su svi predmeti okončani u korist njegovog klijenta, precizirajući da je od UIO potraživao između 70.000 KM i 80.000 KM za period od 2018.-2019. godine.

„Svi predmeti su okončani u korist mog klijenta koji je pored potraživanja glavnice dobio još nekoliko desetina hiljada maraka na ime zatezne kamate. Kada se dodaju sudski troškovi i advokatske takse, to je još nekoliko desetina hiljada maraka“, kaže Sprečo za CAPITAL.

Herbez: UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete

Advokat iz Banjaluke Predrag Herbez koji se kao bivši radnik Republičke uprave carina specijalizovao za „carinsko pravo“ kaže za naš portal da od ukupno 813 predmeta on zastupa klijente u „sigurno 500-600 predmeta“.

„Cijeli ovaj problem je nastupio nakon što je UIO 2022. godine pokrenula oko 4.900 postupaka i od carinskih organa Holandije zatražila masovnu provjeru porijekla vozila uvezenih iz te zemlje preko ovlaštenih izvoznika. Nakon odgovora holandskih vlasti da za dio vozila nije dokazano preferencijalno porijeklo, UIO je aktivirala, odnosno uzela položene depozite“, objašnjava Herbez.

Međutim, nastavlja on, Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije je zauzelo pravno stanovište da je način provjere holandskih izvoznika bio sporan i da se mora utvrditi da li su oni imali status ovlaštenih izvoznika.

„To je posebno važno, jer status ovlaštenog izvoznika podrazumijeva da su carinski organi Holandije njima dali ovlaštenje da mogu izvoziti iz Holandije vozila sa izjavom na fakturi koja služi umjesto „EUR1“ obrasca da je ta roba preferencijalnog, odnosno EU porijekla“, pojašnjava Herbez.

To praktično znači da se na tu robu, odnosno na uvezene automobile ne plaća carina od 15 odsto, a UIO je od uvoznika to naplaćivala tako što je uzimala depozit koji je bila obavezna da vrati nakon što dobije dokaze o porijeklu.

„Ne može se tražiti provjeru dokaza o porijeklu od ovlaštenog izvoznika, jer njegova izjava o porijeklu važi sve dok mu zemlja izvoznica ne ukine taj status. Holandija je firmi „Exit Autos“ koja je u epicentru cijele priče status ovlaštenog izvoznika ukinula 30. avgusta 2024. godine. Znači, sve fakture koje je ta firma izdala do tog datuma su validne, važeće i u skladu sa carinskim zakonom EU i pratećim propisima“, kaže Herbez.

On dodaje da se gotovo svih 813 drugostepenih postupaka pred UIO odnosi na te predmete, ističući da UIO očigledno svjesno odbija da riješi te predmete i uvoznicima vrati položene depozite, iako je Sud BiH zauzeo praksu po kojoj će to na kraju morati da urade, ali i da plate kamate i druge dodatne troškove.

Naš portal je ranije otkrio i da je UIO BiH koja je godinama zadržavala (i potrošila) novac za depozite na uvezene automobile iz EU obavezana da ta sredstva vrati zajedno sa kamatama i sudskim troškovima.

Propadaju planovi Dodika u SAD: Skupi lobisti i afera s Trampovim savjetnicima postali bumerang.

​Planirana posjeta delegacije SNSD-a predvođene Miloradom Dodikom, Željkom Cvijanović i Anom Trišić-Babić Vašingtonu dovedena je u pitanje nakon što je u SAD-u izbila velika politička afera.

Do zapleta je došlo zbog angažmana ključnih savjetnika Donalda Trampa u izbornoj kampanji SNSD-a, što je plaćeno novcem iz budžeta Republike Srpske.

​Prema pisanju portala Raport, Dodik je kroz ove susrete – koje su mjesecima pripremali plaćeni lobisti – želio osigurati status legitimnog sagovornika u SAD-u te dobiti podršku za preuzimanje premijerske funkcije u Republici Srpskoj, uprkos pravnim preprekama.

U slučaju da to propadne, njegov “Plan B” bio je postavljanje sina Igora Dodika na tu poziciju, za čiju je kooperativnost planirao lično garantovati.

​Međutim, planovi su se urušili kada je otkriveno da su Trampovi operativci uzeli stotine hiljada KM iz budžeta Republike Srpske, što je u jeku američke predizborne kampanje izazvalo oštre reakcije i samog Trampa, koji je zaprijetio otkazima svojim saradnicima.

​U takvoj atmosferi, gdje se Trampov tim suočava s optužbama za unosite proruskog novca u kampanju, sastanak s delegacijom iz Banjaluke za američke zvaničnike postao je politički rizik koji niko ne želi preuzeti, dok je iz SAD-a Miloradu Dodiku već je stigla jasna poruka da ne može biti premijer Republike Srpske.

(BN)

U Centralnu izbornu komisiju BiH do juče je stiglo oko 28.000 paketa glasača iz dijaspore koji su svoje pravo iskoristili glasanjem putem pošte, potvrđeno je za Raport u CIK-u BiH.

Prvi i najvažniji uslov da ovi glasovi budu prihvaćeni i uzeti u obzir jeste da su poslati s važećim poštanskim pečatom najkasnije do dana izbora, odnosno 4. oktobra.

Svi ti paketi moraju fizički pristići u sjedište CIK-a najkasnije pet dana od dana održavanja izbora, što znači da krajnji rok za prijem koverata ističe sutra, u petak, 9. oktobra.

Glasovi mobilnih timova

Paketi koji prođu ovu administrativnu provjeru biće pripremljeni za zvanično brojanje unutar Glavnog centra u Sarajevu naredne sedmice. Podsjećamo, za glasanje van BiH za ove izbore bilo je registrovano ukupno 48.078 birača.

Od tog broja, za glasanje putem pošte odobren je upis za 45.457 birača, dok je preostali dio građana registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

I glasovi iz dijaspore su morali ispuniti pravilo da je birač morao glasati crnim flomasterom, jer će i ovi glasovi proći brojanje kroz optičke skenere, kao i ručno brojanje radi poređenja rezultata.

Paralelno sa verifikacijom glasova putem pošte, u toku je i obrada glasova birača koji su na redovnim biračkim mjestima glasali putem nepotvrđenih glasačkih listića, kao i glasova prikupljenih putem mobilnih timova.

S obzirom na to da su razlike u broju glasova unutar pojedinih kantonalnih i federalnih lista izuzetno male, glasovi iz dijaspore i sa terena mogli bi donijeti presudne mandate i direktno uticati na formiranje budućih parlamentarnih većina.

Raniji primjeri preokreta izbornih rezultata

Da glasovi iz inostranstva imaju snagu da potpuno prekroje izbornu mapu pokazalo se na Opštim izborima 2022. godine, kada je dijaspora direktno prelomila nekoliko ključnih mandata.

Najizraženiji primjer bio je izbor za potpredsjednika Republike Srpske, gdje je nezavisni kandidat Ćamil Duraković odnio pobjedu nad Senadom Bratićem koji je prije dodavanja glasova iz dijaspore bio u prednosti, ali na kraju je pobijedio Duraković.

Glasovi iz inostranstva bili su na prošlim izborima ključni jezičak na vagi koji je koaliciji „Pokret za državu” u NSRS na prošlim izborima osigurao pet mandata u NSRS, kao i presudni državni mandat za SDA-ovog kandidata u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Na ovogodišnjim izborima „Koalicija za državu”, koju čini više probosanskih stranaka, nije prešla izborni prag za ulazak u NSRS, a drugi put od Dejtonskog sporazuma do danas nema nijednog poslanika SDA iz RS u Državnom parlamentu, pa se očekuje da to promijene upravo glasovi iz dijaspore.

Takođe, glasovi iz dijaspore su uticali na dosadašnjim izborima i na konačnu prevagu na kantonalnim listama u Federaciji BiH, pomjerajući kandidate s dna na vrh lista i krojeći raspodjelu onih posljednjih, „graničnih” mandata koji su kasnije odlučivali o formiranju vlasti.

(Raport) Foto: BN