Connect with us

Region

SI ĐINPING U SRBIJU STIŽE U PRATNJI SRPSKIH MIGOVA! Predsjednik Vučić će mu lično poslužiti domaća vina

Mnogi se pitaju kako će izgledati prijem Si Đinpinga u Srbiji.

Poslije Pariza, kineski predsjednik Si Đinping danas dolazi u Beograd u dvodnevnu posjetu Srbiji. Sija će ugostiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a da će sve oko ove posjete biti organizovano na najvišem nivou, govore i pojedini detalji posjete, poput onog da će avion s kineskim predsjednikom na teritoriji Srbije do slijetanja dopratiti naši “migovi”.

Kako se saznaje, u Beograd stiže velika delegacija od oko 400 ljudi.

“Predsjednika Kine će čuvati oko 3.400 policajaca, a garda će ga dočekati na aerodromu. Za doček je pripremljen folklorni program. Duž cijelog puta predjednika Sija kroz Beograd biće postavljene kinesko-srpske zastavice, na nadvožnjacima poruke dobrodošlice, a na aerodromu će biti vidljiv veliki zid s porukom za predsjednika Kine. Svečani doček biće organizovan i ispred Palate Srbije. Ovom prilikom biće potpisano i tridesetak sporazuma. Tokom ručka u čast gosta iz Kine služiće se srpska jela i vina, a predsjednik Vučić će mu lično služiti srpska vina, od pjenušavca do desertnog, najvećim dijelom autohtone srpske sorte”, ispričao je izvor.

Prema saznanjima, za predsjednika Kine će biti upriličen i muzički program, između ostalog će se čuti pjesma “Moja domovina i ja” na kineskom, a hor Čarolija će otpjevati “Prelijepi cvijet jasmina”, takođe na kineskom. Program će biti završen pjesmom “Ovo je Srbija”.

U krugu odabranih
O značaju ove posjete najubjedljivije govori činjenica da predsjednik Kine Si Đinping poslije pet godina ponovo dolazi u Evropu i to samo na tri adrese – u Pariz, Beograd i Budimpeštu. Bivši ambasador Milovan Božinović kaže da ta okolnost znači da Kina svrstava Srbiju u krug zemalja s kojima ima o čemu bitnom da razgovara.

“To je dio kineske politike koja nas uzima za ozbiljno i nešto što mi treba da vidimo, a vidjeće sigurno i svi koji se zanimaju za prilike u ovom regionu. Posjeta Sija će otvoriti perspektive novih poslova i u tom pogledu nas približiti s državom i njenom tehnologijom koja je sve priznatija u svijetu. Biće to veliki politički događaj koji je za nas jedan ozbiljan i perspektivan dobitak.

Za mnoge posmatrače ovo je neočekivana posjeta i Kina je napravila zaista interesantan izbor posjete. A to je očigledno jedna poruka koja će se zapaziti i komentarisati. Dobro je da smo u bliskom dijalogu s tom velikom i ozbiljnom državom, od koje se očekuje sve više da aktivnije učestvuju u rješavanju otvorenih svjetskih problema”, ocjenjuje sagovornik.

Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić naglašava da posjeta kineskog lidera dolazi u pravo vrijeme, posebno kada se sagleda da je podrška Kine na međunarodnom planu od ogromne važnosti za Srbiju.

“Ova politička dimenzija je na neki način kompliment našoj politici u odnosu na Kinu i potvrda rastuće ekonomske saradnje i paralelno vojne saradnje, odnosno saradnje u namjenskoj industriji. Očekujem da je sve na pravi način pripremljeno u smislu da ćemo imati konkretne nove projekte koje će biti obznanjeni dolaskom Sija. To bi pokazalo da povjerenje građeno u kontinuitetu i uzajamni razvoj daje rezultate. Sve što smo zajednički radili je bilo na obostrani interes. Srbija je očigledno jedna od ključnih zemalja u Evropi kada je kineski interes u pitanju i mi to na pravi način nosimo, u smislu da ono o čemu se dogovorimo uvijek i ispoštujemo. Biće ovo velika i važna posjeta koja će dati dodatni zamajac našoj saradnji”, smatra Miletić.

Ekonomske teme
Kada je riječ o ekonomskom aspektu posjete, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije smatra da će projekti u vezi sa Ekspom 2027 biti najvjerovatnije jedna od glavnih ekonomskih tema razgovora srpskog i kineskog predsjednika, a da će se svakako dotaći i naših najvećih izvoznika, tj. kompanija u većinskom kineskom vlasništvu koje posluju u Srbiji.

“Investicije iz Kine značajno variraju, ali od 2018. primjetan je trend rasta. Najveći priliv ostvaren je u 2022. i 2023. kad su one činile oko 30 odsto ukupnih investicija. Treba imati u vidu da je posljednjih godina Kina uz EU najveći individualni investitor u našoj zemlji, kao i da su pretežno orijentisani na sirovinsku bazu. Od 2014. do 2023. njihove kompanije investirale su ukupno 5,6 milijardi evra kapitala u našoj zemlji, što u ukupnom periodu čini 17,5 odsto svih investicija”, kaže Stanić.

Docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković ocjenjuje da dosta govori i sama činjenica da je Srbija izabrana u krug malog broja evropskih zemalja s kojima Kina sarađuje i navodi tri najbitnija momenta kada govorimo o saradnji Kine i Srbije.

“Prvi je dalji razvoj bilateralne saradnje, što je ogroman plus za našu zemlju, zatim investicije u kapitalne projekte, prije svega infrastrukturu, ali i ulaganje u fabrike. I treći je razvoj saradnje s drugim zemljama, u smislu inicijative Pojas i put, koju su Kinezi inicirali. Srbija u ovom trenutku može da očekuje od Kine ulaganje u visoku tehnologiju, prije svega informacionu, ali i u digitalnu i zelenu ekonomiju koje su vrlo važne za dalji napredak naše zemlje”, napominje sagovornik.

Goran Vesić o kineskim investicijama
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić rekao je da postoji dosta prostora za nastavak saradnje s partnerima iz Kine i da se s njenim kompanijama gradi u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja, obnavlja se i izgrađuje kanalizacija. Vesić u najznačajnije projekte izdvaja gradnju brze pruge do Subotice, koja će biti završena do novembra i omogućiće da se za samo 80 minuta stigne od Beograda do Subotice.

“Imamo osam velikih projekata u drumskom saobraćaju. Prvi projekat, od Pakovraća do Požege, koji će biti završen već ove godine i kojim ćemo završiti auto-put Miloš Veliki. Drugi projekat je završetak južne obilaznice. Radimo Fruškogorski koridor, koji je dužine 47 kilometara, to je treći projekat. Četvrti projekat je izgradnja još jednog mosta na samoj obilaznici oko Novog Sada.

Radimo Dunavski koridor, dužine 68 kilometara. Radimo auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, dužine 105 kilometara, i brzu saobraćajnicu od Bačkog Brega do Srpske Crnje”, izjavio je Vesić za RTS i dodao da se uz sve ovo rade još dva projekta u Beogradu – izgradnja novog savskog mosta na mestu starog tramvajskog mosta i gradskog tunela koji će počinjati u Karađorđevoj ulici, a završavaće se kod Pančevačkog mosta.

Govoreći o saradnji u željezničkom saobraćaju, Vesić je najavio da Srbija do kraja godine kupuje pet brzih kineskih vozova, od kojih je prvi stigao, a radi se i beogradski metro. Kako je rekao, do 30. jula biće završena brza pruga između Beograda, Novog Sada i Subotice.

ČINJENICE
Najveće kineske investicije u Srbiji prema podacima

Razvojne agencije Srbije:

1. Ziđin majning – rudarstvo – 1.260

2. Linglong tajer – automobilska industrija – 800

3. HBIS grupa – metalsko-mašinska industrija – 466

4. Mint grupa – automobilska industrija i hotelijerstvo – 370,9

5. Mej Ta (Kina-Tajvan) – automobilska industrija – 124

6. Hisense grupa – elektroindustrija – 101,2

7. Džonson elektrik (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 65

8. Singju automativ (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 60

9. Jenfeng – automobilska industrija – 47,1

10. BMTS- (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 22,5

*u milionima evra

Related Topics:

Region

NOVI NAMET NA CRNOGORSKOM MORU! Ada Bojana više nije za svakog: Od sada plaćaš i kad samo udahneš!

Iz Crne Gore stigla je vijest da je počela naplata ulaska na jednom od najljepših primorskih mjesta – Adu Bojanu.

Od juče, 5. juna je zvanično počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana, a nova regulativa važiće tokom cijele ljetne sezone – od 1. jula do 15. septembra.

Ovu novinu na crnogorskom primorju saopštio je izvršni direktor HTP “Ulcinjska rivijera” Armend Mila.

Kako je istakao, cijena po satu je jedan evro, maksimalno 10 evra dnevno, do 30. juna, dok se cijena dodatno povećava od 1. jula.

“Od 1. jula do 15. septembra cijena će biti dva evra po satu do 18 časova, dok će od 18 sati do sedam ujutru cijena biti jedan evro po satu. Što se tiče vlasnika kuća – svaka kuća ima pravo na dvije registarske oznake, za dva vozila, a ukoliko izdaju kućice, gosti će plaćati dnevnu kartu u iznosu od 10 evra”, saopštio je, piše Adria.tv.

Odluka o naplati donijeta je s ciljem bolje regulacije saobraćaja na ostrvu tokom turističke sezone, ali i unapređenja infrastrukture i održavanja ovog jedinstvenog prirodnog dragulja Crne Gore.

Brojni turisti nisu zadovoljni ovom regulativom, o čemu pišu na društvenim mrežama.

“Koliko košta vazduh na ostvu?”, “Po kom zakonu se naplaćuje ulazak, pa nije privatno ostvo?”, “Od jula važi zakon, ali od juče naplata?”, samo su neki od komentara ispod Instagram posta profila Podgorički vremeplov.

Nastavi čitati

Region

U HRVATSKOJ SKUPLJE NEGO NA IBICI: Sezona nije ni počela, a turisti već šokirani cijenama na plažama

Nekada su se ljetovanja na Jadranu planirala s osmijehom i bez pretjeranog računanja, danas sve češće izazivaju stres, pa i ogorčenje.

Cijene u hrvatskim turističkim centrima rastu iz godine u godinu, a izgleda da je ove sezone trka za profitom krenula ranije nego ikad. Od kafe koja košta pet evra, ležaljki koje se iznajmljuju skuplje nego noćenje u sobi, do porcija ribe koje dostižu cijene luksuznih restorana u evropskim metropolama – sve to već sada zabrinjava i domaće i strane goste.

Društvene mreže i forumi puni su komentara o “ljetovanju pod hipotekom”, a mnogi se pitaju gde je granica. Dok neki još pokušavaju da pronađu pristupačne aranžmane, drugi već najavljuju da će radije otići u Grčku, Tursku ili Crnu Goru.

Jedno je sigurno – sezona još nije ni počela kako treba, a o cijenama se priča kao da smo već usred avgusta. To potvrđuje i posljednja objava na Redditu, gde je jedan korisnik postavio fotografiju cjenovnika iz jednog kafića na plaži u Splitu.

“Skuplje od Ibice”
“Možda je cjenovnik postavljen 100 metara dalje od beach bara, ali je bar u hladu (Žnjan, Split)”, napisao je u objavi uz fotografiju, pa dodao:

“Welcome to Ibiza”, aludirajući na visoke cijene.

Možda je cjenik stavljen 100m dalje od beach bara, ali je bar u ladovini (Žnjan, Split)
byu/MantisTobogan_dr incroatia

Kako se može vidjeti na fotografiji, cijena iznajmljivanja ležaljki kreće se od 35 do čak 1.300 evra.

U komentarima se javio jedan Hrvat i poručio:

“Dok ima ovaca, biće i šišanja”.

Drugi korisnik je uporedio cijene u popularnom ljetovalištu u Španiji, na Ibici, i u Splitu. Prema podacima sa sajta Numbeo, Split je skuplji, barem kada je reč o turističkim sadržajima. Autor objave je na to odgovorio:

“Ajoj, užas! Ja se još sprdam, kad ono još skuplje od Ibice”.

Iako ljetnja sezona zvanično još nije počela, rasprave o cijenama uz more već su svakodnevna tema – na kafama, u medijima i po društvenim mrežama. Mnogi se pitaju kakav nas turistički talas čeka kad su već u predsezoni cene smještaja, kafe ili porcije lignji dostigle nivoe koji su do juče bili rezervisani za najskuplje evropske destinacije.

Ako je suditi po prvim utiscima, ljeto 2025. ponovo će staviti na probu i novčanike i živce domaćih gostiju – a sezona još nije ni počela kako treba.

Nastavi čitati

Region

JOŠKA BROZ PREMINUO U BIJEDI, OD TITA MU OSTALO SAMO PREZIME: “Živim kao pas s penzijom od 150 evra”

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže.

Josip Joška Broz, koji je preminuo 3. juna u 78. godini, bio je jedan od šestoro unučadi Josipa Broza Tita. Sin Žarka Broza je sa sestrom Zlaticom i Titom živio u elitnoj beogradskoj četvrti, na Dedinju, sve do tinejdžerskih dana. Kraj života dočekao je u nevierovatnoj bijedi.

Unuk Josipa Broza Tita, Joška Broz, ispričao je svojevremeno u intervjuu za Njuzvik da živi od penzije koja iznosi 150 evra i da je to jedini novac kojim raspolaže. Od slavnog dede, tvrdio je, ništa nije dobio u nasljedstvo izuzev prezimena. U istom intervjuu Joška se prisjetio susreta sa Titom neposredno pred njegovu smrt i otkrio na čemu je zamjerao slavnom dedi. Joška je, takođe, veoma iskreno govorio o svom privatnom životu.

“Živim kako moram. Ne uključujem grijanje u svom stanu, idem autobusom, ljudi me časte, pozivaju me na ručak, a jedan obrok dnevno mi je dovoljan. Ali to je kao da je neko zainteresovan za činjenicu da sada živim kao pas”, rekao je Broz za Njuzvik.

Joška je, takođe, otkrio da od penzije od 18.000 dinara plaća alimentaciju svojoj ćerki u iznosu od 2.800 dinara za časove francuskog jezika, jer je, kako kaže, njegova bivša supruga sve prodala. Tačnije, jedna od četiri bivše žene, jer je bio razveden četiri puta.

Joška je rekao da mu nije ostalo ništa osim prezimena njegovog dede. Barem je tako odlučio Viši sud u Beogradu, koji je 2016. godine, nakon više od tri decenije, okončao ostavinsko ročište, ostavljajući maršalove potomke bez nasljeđa.

Joška je prvo bio policajac, a zatim vlasnik restorana. Kasnije član male neokomunističke partije koju je sam osnovao i ubijeđeni je titoista. Kao policajac, pomogao je u logistici Titove ogromne sahrane, koja je okupila mnoge svjetske lidere. Posljednji put vidio je svog dedu neposredno prije nego što će umrijeti, u bolničkom krevetu u Ljubljani.

“Putovao sam u Beograd i kada sam stigao čuo sam vijesti”, rekao je Joška u intervjuu za AFP, a prenosi Express.

Do kraja svog života, on je vatreno branio Tita i tvrdio da je obezbijedio udoban život za ljude u socijalizmu, iako je morao da uzima kredite da bi pokrio troškove.

“Imali smo stvarnu državu, besplatne škole i zdravstvenu zaštitu, mir … Danas nemamo ni deseti dio toga”, rekao je Titov unuk i dodao:

“Nisam materijalista da živim da bih dobio tu imovinu, ali ja sam za državu da sačuva imovinu kada joj je već ostavljena. Ako već nije sposobna, onda neka je da nekome ko može da se brine o njoj. Ali ni to ne daju, jer bi to otkrilo da su većinu toga ukrali “, rekao je on.

Tokom svog života, tvrdi Joška, Tito je shvatio da je Ustav iz 1974. posijao sjeme nesloge.

“Iz jedne države stvorili smo osam manjih (…) i sve se raspalo, to je moja najveća greška”, prepričao je Joška Titove riječi.

Nastavi čitati

Aktuelno