Connect with us

Region

SI ĐINPING U SRBIJU STIŽE U PRATNJI SRPSKIH MIGOVA! Predsjednik Vučić će mu lično poslužiti domaća vina

Mnogi se pitaju kako će izgledati prijem Si Đinpinga u Srbiji.

Poslije Pariza, kineski predsjednik Si Đinping danas dolazi u Beograd u dvodnevnu posjetu Srbiji. Sija će ugostiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a da će sve oko ove posjete biti organizovano na najvišem nivou, govore i pojedini detalji posjete, poput onog da će avion s kineskim predsjednikom na teritoriji Srbije do slijetanja dopratiti naši “migovi”.

Kako se saznaje, u Beograd stiže velika delegacija od oko 400 ljudi.

“Predsjednika Kine će čuvati oko 3.400 policajaca, a garda će ga dočekati na aerodromu. Za doček je pripremljen folklorni program. Duž cijelog puta predjednika Sija kroz Beograd biće postavljene kinesko-srpske zastavice, na nadvožnjacima poruke dobrodošlice, a na aerodromu će biti vidljiv veliki zid s porukom za predsjednika Kine. Svečani doček biće organizovan i ispred Palate Srbije. Ovom prilikom biće potpisano i tridesetak sporazuma. Tokom ručka u čast gosta iz Kine služiće se srpska jela i vina, a predsjednik Vučić će mu lično služiti srpska vina, od pjenušavca do desertnog, najvećim dijelom autohtone srpske sorte”, ispričao je izvor.

Prema saznanjima, za predsjednika Kine će biti upriličen i muzički program, između ostalog će se čuti pjesma “Moja domovina i ja” na kineskom, a hor Čarolija će otpjevati “Prelijepi cvijet jasmina”, takođe na kineskom. Program će biti završen pjesmom “Ovo je Srbija”.

U krugu odabranih
O značaju ove posjete najubjedljivije govori činjenica da predsjednik Kine Si Đinping poslije pet godina ponovo dolazi u Evropu i to samo na tri adrese – u Pariz, Beograd i Budimpeštu. Bivši ambasador Milovan Božinović kaže da ta okolnost znači da Kina svrstava Srbiju u krug zemalja s kojima ima o čemu bitnom da razgovara.

“To je dio kineske politike koja nas uzima za ozbiljno i nešto što mi treba da vidimo, a vidjeće sigurno i svi koji se zanimaju za prilike u ovom regionu. Posjeta Sija će otvoriti perspektive novih poslova i u tom pogledu nas približiti s državom i njenom tehnologijom koja je sve priznatija u svijetu. Biće to veliki politički događaj koji je za nas jedan ozbiljan i perspektivan dobitak.

Za mnoge posmatrače ovo je neočekivana posjeta i Kina je napravila zaista interesantan izbor posjete. A to je očigledno jedna poruka koja će se zapaziti i komentarisati. Dobro je da smo u bliskom dijalogu s tom velikom i ozbiljnom državom, od koje se očekuje sve više da aktivnije učestvuju u rješavanju otvorenih svjetskih problema”, ocjenjuje sagovornik.

Direktor Centra za proučavanje globalizacije Dejan Miletić naglašava da posjeta kineskog lidera dolazi u pravo vrijeme, posebno kada se sagleda da je podrška Kine na međunarodnom planu od ogromne važnosti za Srbiju.

“Ova politička dimenzija je na neki način kompliment našoj politici u odnosu na Kinu i potvrda rastuće ekonomske saradnje i paralelno vojne saradnje, odnosno saradnje u namjenskoj industriji. Očekujem da je sve na pravi način pripremljeno u smislu da ćemo imati konkretne nove projekte koje će biti obznanjeni dolaskom Sija. To bi pokazalo da povjerenje građeno u kontinuitetu i uzajamni razvoj daje rezultate. Sve što smo zajednički radili je bilo na obostrani interes. Srbija je očigledno jedna od ključnih zemalja u Evropi kada je kineski interes u pitanju i mi to na pravi način nosimo, u smislu da ono o čemu se dogovorimo uvijek i ispoštujemo. Biće ovo velika i važna posjeta koja će dati dodatni zamajac našoj saradnji”, smatra Miletić.

Ekonomske teme
Kada je riječ o ekonomskom aspektu posjete, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije smatra da će projekti u vezi sa Ekspom 2027 biti najvjerovatnije jedna od glavnih ekonomskih tema razgovora srpskog i kineskog predsjednika, a da će se svakako dotaći i naših najvećih izvoznika, tj. kompanija u većinskom kineskom vlasništvu koje posluju u Srbiji.

“Investicije iz Kine značajno variraju, ali od 2018. primjetan je trend rasta. Najveći priliv ostvaren je u 2022. i 2023. kad su one činile oko 30 odsto ukupnih investicija. Treba imati u vidu da je posljednjih godina Kina uz EU najveći individualni investitor u našoj zemlji, kao i da su pretežno orijentisani na sirovinsku bazu. Od 2014. do 2023. njihove kompanije investirale su ukupno 5,6 milijardi evra kapitala u našoj zemlji, što u ukupnom periodu čini 17,5 odsto svih investicija”, kaže Stanić.

Docent Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković ocjenjuje da dosta govori i sama činjenica da je Srbija izabrana u krug malog broja evropskih zemalja s kojima Kina sarađuje i navodi tri najbitnija momenta kada govorimo o saradnji Kine i Srbije.

“Prvi je dalji razvoj bilateralne saradnje, što je ogroman plus za našu zemlju, zatim investicije u kapitalne projekte, prije svega infrastrukturu, ali i ulaganje u fabrike. I treći je razvoj saradnje s drugim zemljama, u smislu inicijative Pojas i put, koju su Kinezi inicirali. Srbija u ovom trenutku može da očekuje od Kine ulaganje u visoku tehnologiju, prije svega informacionu, ali i u digitalnu i zelenu ekonomiju koje su vrlo važne za dalji napredak naše zemlje”, napominje sagovornik.

Goran Vesić o kineskim investicijama
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić rekao je da postoji dosta prostora za nastavak saradnje s partnerima iz Kine i da se s njenim kompanijama gradi u oblasti drumskog i željezničkog saobraćaja, obnavlja se i izgrađuje kanalizacija. Vesić u najznačajnije projekte izdvaja gradnju brze pruge do Subotice, koja će biti završena do novembra i omogućiće da se za samo 80 minuta stigne od Beograda do Subotice.

“Imamo osam velikih projekata u drumskom saobraćaju. Prvi projekat, od Pakovraća do Požege, koji će biti završen već ove godine i kojim ćemo završiti auto-put Miloš Veliki. Drugi projekat je završetak južne obilaznice. Radimo Fruškogorski koridor, koji je dužine 47 kilometara, to je treći projekat. Četvrti projekat je izgradnja još jednog mosta na samoj obilaznici oko Novog Sada.

Radimo Dunavski koridor, dužine 68 kilometara. Radimo auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, dužine 105 kilometara, i brzu saobraćajnicu od Bačkog Brega do Srpske Crnje”, izjavio je Vesić za RTS i dodao da se uz sve ovo rade još dva projekta u Beogradu – izgradnja novog savskog mosta na mestu starog tramvajskog mosta i gradskog tunela koji će počinjati u Karađorđevoj ulici, a završavaće se kod Pančevačkog mosta.

Govoreći o saradnji u željezničkom saobraćaju, Vesić je najavio da Srbija do kraja godine kupuje pet brzih kineskih vozova, od kojih je prvi stigao, a radi se i beogradski metro. Kako je rekao, do 30. jula biće završena brza pruga između Beograda, Novog Sada i Subotice.

ČINJENICE
Najveće kineske investicije u Srbiji prema podacima

Razvojne agencije Srbije:

1. Ziđin majning – rudarstvo – 1.260

2. Linglong tajer – automobilska industrija – 800

3. HBIS grupa – metalsko-mašinska industrija – 466

4. Mint grupa – automobilska industrija i hotelijerstvo – 370,9

5. Mej Ta (Kina-Tajvan) – automobilska industrija – 124

6. Hisense grupa – elektroindustrija – 101,2

7. Džonson elektrik (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 65

8. Singju automativ (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 60

9. Jenfeng – automobilska industrija – 47,1

10. BMTS- (Kina-Hongkong) – automobilska industrija – 22,5

*u milionima evra

Related Topics:

Region

SRBIJA UBRZAVA PROJEKAT Trampovog zeta u Beogradu

Narodna skupština Srbije u torak, 4. novembra, raspravljaće o leks specijalisu, posebnom zakonu kojim se omogućava ubrzana realizacija investicionog projekta na lokaciji nekadašnjeg kompleksa Generalštaba u centru Beograda.

Prijedlog zakona podnijelo je 110 narodnih poslanika, a odnosi se na projekat kompanije Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je vrijedan 500 miliona dolara.

Zakonom bi se realizacija projekta odvijala po posebnim procedurama, što znači da bi svi državni organi, organi lokalne samouprave, privredna društva i druge institucije bili dužni da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti. Predlagač i predstavnik u parlamentu je narodni poslanik Milenko Jovanov.

Lokacija, obuhvat i namjena projekta
Projekat obuhvata prostor između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske, gdje se nalaze objekti nekadašnjeg Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane. Zgrade su tokom NATO bombardovanja 1999. godine teško oštećene i od tada nisu u potpunosti obnovljene.

Prema prijedlogu zakona, investitor bi mogao dobiti posebnu građevinsku dozvolu za pripremne radove, koja uključuje rušenje postojećih objekata, izmještanje infrastrukture i raščišćavanje terena. U okviru projekta predviđen je i memorijalni centar koji bi trebalo da nadomjesti gubitak istorijskog i kulturnog konteksta objekata.

Kritičari upozoravaju da, iako predviđeni memorijal može zadržati simbolički značaj lokacije, ništa ne može u potpunosti nadomjestiti originalnu arhitekturu i urbanistički identitet kompleksa Generalštaba. Ukidanje statusa kulturnog dobra i brzo sprovođenje zakona po hitnom postupku, prema njima, smanjuje transparentnost i uklanjanje javne kontrole nad projektom.

Investitor i međunarodni partneri
Investiciju vodi Affinity Global Development, kompanija Džareda Kušnera, u saradnji sa Trump Organization i kompanijom Eagle Hills, u vlasništvu Mohameda Alija Alabbara, investitora poznatog po luksuznim projektima u Dubaiju i „Beogradu na vodi“.

Projekat uključuje izgradnju luksuznog hotela Tramp, stambenog kompleksa sa 1.500 jedinica i muzeja, sa ukupnom bruto površinom od 30.000 kvadratnih metara. Preliminarni planovi predviđaju najmanje dva solitera, što već izaziva kritike urbanista i građana zbog prevelike gustine izgradnje u centru Beograda, koji je istorijski i kulturno osjetljiv prostor.

Pravni osnov i obrazloženje
Predlagači zakona ističu da je, prema Ustavu Srbije, moguće donijeti posebni zakon kojim se realizacija projekta uređuje po posebnim pravilima, a da se pritom ne narušavaju osnovni principi drugih zakona. Svi postupci provode se po fazama, a svi državni organi i lokalne uprave dužni su da bez odlaganja izdaju akte potrebne za realizaciju projekta.

Iz ugla investitora, posebne građevinske dozvole omogućavaju brzo izvođenje pripremnih radova, uključujući rušenje i raščišćavanje terena. Za predviđeni memorijal, zakon navodi da bi na „djelotvorniji način“ trebalo da očuva kulturno nasljeđe, što izaziva kritike da bi stvarni kulturni značaj objekata mogao biti marginalizovan.

Kritički komentari
Stručnjaci ističu da bi gradnja visokih solitera u istorijskom centru Beograda ozbiljno narušila urbani pejzaž i vizuelni identitet kvarta.

Kompleks Generalštaba, naglašeno je, decenijama je simbol vojne i administrativne vlasti, a njegova nagla komercijalizacija i transformacija u luksuzni stambeni i hotelski prostor može izazvati trajne promjene u funkciji i prepoznatljivosti lokacije.

Hiljade građana su na proslavi 26. godišnjice NATO bombardovanja protestovali ispred Generalštaba, izražavajući nezadovoljstvo zbog rušenja spomenika kulture i privatizacije prostora od strateškog značaja. Kritičari navode da projekat favorizuje strane investitore i luksuzni sektor, dok lokalno stanovništvo i potrebe zajednice ostaju marginalizovani.

Donošenje lex specialisa po hitnom postupku bez opsežne javne debate podiže pitanja pravne transparentnosti. Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju da ovakav način donošenja zakona može biti problematičan, jer smanjuje kontrolu nezavisnih institucija i građana nad projektom i omogućava zaobilaženje uobičajenih procedura zaštite kulturne baštine.

Nastavi čitati

Region

MILANOVIĆ PORUČIO PLENKOVIĆU: “Pristajem na sve, kao očajna ljubavnica!”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da pristaje na sve kao očajna ljubavnica kada je o imenovanju novih ambasadora riječ.

“Pristajem na sve, kao očajna ljubavnica. Neka se gospoda dogovore i neka prestanu da traže trunku u tuđem oku, a ne vide balvan u vlastitom, jedan dobar balvan od dalmatinske česmine (borovine)”, rekao je Milanović i dodao da je spreman na debeli kompromis u interesu funkcionisanja službe.

“Recimo da ovdašnji veleposlanik koji je tu šest godina, a to je stvarno već dovoljno, ode negdje drugdje ili ne znam koji su planovi, to se mora rotirati”, rekao je Milanović.

Kako je istakao mora se sjesti i dogovoriti budući da je odluka zajednička jes su Plenković i on supotpisnici u odlučivanju, a da predsjednik Republike potpisuje akreditacije.

“Ne očekuju valjda da potpišem ono što donesu iz centrale HDZ-a. To tako ne funkcioniše. Sve što je predloženo od HDZ-a, potpisaću. Imam dosta dilema, ali ne prčkaj, brate, moji kandidati su bolji. Sve je to tu negde, jedino što sam ja skromniji, nisam pohlepan”, istako je predsjendik Hrvatske.

O ideji da bi kandidati za ambasadora trebalo da budu predloženi u Vladi, Milanović kaže da je to glupo i da smatra da Plenković “uništava službu”.

“To nije tako i nikad tako nije bilo. Ovako ponašanje imamo jer je neko video da mu ne prete posledice”, zaključio je Milanović, prenosi HRT.

Nastavi čitati

Region

Vučić o izborima “BIĆE ODRŽANI PRIJE ROKA”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da će se parlamentarni izbori održati prije zakonom propisanog roka. “Nadležna institucija u našoj zemlji u skladu sa ustavom i zakonom donosiće odluke o tome kada će biti izbori, ali ja želim da kažem da uvažavajući njihove zahtjeve da ti izbori budu pre vremena, da budu prije aprila, maja 2027. godine, da ću svakako razumijevajući potrebe blokadera, zahtjeve blokadera, značajne manjine u našoj zemlji, dakle, velikog broja ljudi, da ćemo im izaći u susret i da će ti izbori biti održani pre roka, kada o tome će odlučiti nadležna institucija u skladu sa ustavom Republike Srbije i zakonima Republike Srbije. Tako da obavijestiću vas kada tu odluku donese. A narod će na izborima pokazati za čiju i kakvu politiku želi da glasa”, rekao je Vučić odogovarajući na pitanja novinara prilikom posjete gradilištu stadiona u Surčinu

Vučić se zahvalio svima onima koji su bili prisutni na komemorativnom skupu u Novom Sadu. “Koliko god ih je bilo, bilo je skoro 40 hiljada tamo u 12 sati kada se odavala počast preminulima. Ono što je nevjerovatno to je da je 10 do 12 hiljada ljudi odmah napustilo skup, više nigdje nisu bili, ni u gradu, niti bilo gdje. Mi smo to pratili i po rampama naplatnim i po svemu. To su ljudi koji su došli samo da odaju počast ljudima i napustili. A ovi političari su ostali malo duže”, rekao je Vučić i nastavio:

“Na kraju ih je na Keju bilo koliko biješe, 15 ili 16 hiljada, kada su se svi ponovo skupili. Mnogo manje. To je veliki broj ljudi. Vidjećemo, biće drugih skupova pa ćemo da vidimo kako to ide. Ali ne mislim da je to važno, mnogo važnije od svega koliko je ljudi bilo, kako je to prošlo, pa prošlo je mirno, dostojanstveno, kao što je bilo i u Hramu Svetog Save i na svim drugim mjestima i veoma sam zadovoljan zbog toga”, rekao je Vučić.

(Euronews/MONDO)

Nastavi čitati

Aktuelno