Evropske države užurbano jačaju odbrambene kapacitete zbog sve većih napetosti s Rusijom, ali rezultati jedne nedavne ratne simulacije ukazuju na ozbiljan problem.

Kontinent možda nema dovoljno vremena. Prema tom scenariju, potencijalni ruski napad mogao bi dovesti do brzog sloma odbrane, znatno prije nego što bi Evropa uspjela reagovati.

Kako navodi The Wall Street Journal, vjerovatnoća ruskog udara na zemlje NATO-a i Evropske unije porasla je zbog pogoršanih odnosa između evropskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i činjenice da je Moskva u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

Sigurnosni analitičari sve češće naglašavaju da se pitanje više ne postavlja u smislu da li će doći do krize, već kada. Procjene koje su ranije govorile da Rusija neće biti sposobna ozbiljno ugroziti NATO prije 2029. godine sada se dovode u pitanje, jer se smatra da bi kritični trenutak mogao nastupiti mnogo ranije.

Posebnu pažnju izazvala je simulacija ruskog upada u Litvaniju, održana u decembru, koju su organizovali njemački list Die Welt i Univerzitet Helmut-Schmidt, povezan s njemačkim oružanim snagama. U vježbi je učestvovalo 16 bivših visokorangiranih NATO zvaničnika i vojnih stručnjaka.

U zamišljenom scenariju, Rusija koristi navodnu „humanitarnu krizu“ u Kaliningradu kao izgovor za zauzimanje litvanskog grada Marijampole, strateški važnog dijela Suwalki koridora koji povezuje Baltičke zemlje s ostatkom NATO teritorije.

Takav narativ bio je dovoljan da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu.

Njemačka se u simulaciji pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizovala snage, ali ih nije uputila preko granice. Njemačka brigada raspoređena u Litvaniji ostala je blokirana nakon što su ruski dronovi minirali izlaze iz baze.

Ishod vježbe bio je porazan po Zapad – Rusija je, sa svega 15.000 vojnika, u roku od nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad Baltičkim regionom.

Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog Generalštaba, istakao je da je ključ pobjede bila procjena političke volje Zapada, a ne vojna snaga. „Znali smo da će Njemačka oklijevati – i to je bilo dovoljno“, rekao je.

Upozorenja stižu i od zvaničnika. Nizozemski ministar odbrane Ruben Brekelmans naveo je da Rusija ubrzano gomila strateške rezerve i jača vojno prisustvo uz granice NATO-a. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna za veće vojne operacije već u roku od godinu dana.

Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak Rusije u Ukrajini i velike gubitke, procjenjuje se da bi Moskva u kratkom roku mogla osloboditi i do 200.000 iskusnih vojnika, samo promjenom taktike na postojećem frontu – više nego što je korišteno u početnoj fazi invazije 2022. godine.

Simulacija je pokazala da je najveći problem Zapada nedostatak odlučnosti. Rusija je u scenariju vješto koristila hibridne metode i informacione manipulacije kako bi paralizirala reakciju saveznika.

Poljski sigurnosni analitičar Bartłomiej Kot naglasio je da zapadne vlade često instinktivno teže deeskalaciji, čak i kada se suoče s agresivnim potezima Moskve.

Iako Litvanija tvrdi da bi se branila bez oklijevanja i da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kaliningrada, neizvjesnost oko američke uloge dodatno pojačava zabrinutost u Evropi.

Zaključak vježbe je jasan: Kremlju za postizanje strateških ciljeva ne treba masovna invazija.

Dovoljni su ograničeni vojni potezi, dobra procjena trenutka i kratko oklijevanje Zapada kako bi se ozbiljno narušilo jedinstvo NATO-a i dovela u pitanje njegova vjerodostojnost.