Connect with us

Društvo

SINDIKALCI IZRAČUNALI: Ovoliko para mjesečno bilo bi DOVOLJNO ZA PRISTOJAN ŽIVOT, poslodavci SAMO ODMAHUJU GLAVOM

Mnogi radnici Srpske svojim platama žive više nego skromno.

Sve i kad zarade u izvjesnom iznosu odu gore, naiđe inflacije i sve to preko noći pojede.

Iz Saveza sindikata poručuju da bi plata od 2.000 KM bila dostatna za dostojanstven život radnika. Naravno, kad ne bi bilo inflacije…

Ovaj iznos bi, kako za Srpskainfo kaže predsjednik pomenutog saveza Goran Stanković, uticao i na negativan trend odlaska radne snage sa ovih prostora.

– Sa tom platom, radnici ne bi odlazili u potrazi za boljim uslovima. Naravno, osnovni razlog njihovog odlaska je upravo visina plate. Na osnovu svih analiza koje smo radili, te razgovora sa našim članovima i kroz različite inicijative, stava smo da bi neka najniža plata, koja bi opredeljivala radnike da ostaju u Srpskoj, trebalo da bude oko 2.000 KM – kaže Stanković.

Pod uslovom da, naglašava, ne rastu troškovi života, da ne rastu cijene, da nemamo konstantna poskupljenja, iz dana u dan.

Naravno da bi bilo idealna kad bi čovjek platom mogao da pokrije troškove života iz sindikalne potrošačke korpe. Da ne razmišlja o tome može li otići na ljetovanje ili na zimovanje, kako će opremiti dijete u školu, kako će obezbijediti zimnicu, ogrevi i slično – ističe Stanković.

U pogledu visine plate, nažalost, oko tri četvrtine radnika je ispod 2.000 KM.

– Čak dvije trećine je ispod prosječne plate od nekih 1.560 KM. Zato i jesmo insistirali na rangiranju najnižih plata po stručnim spremama, da se bar djelimično ispravi ova situacija, i moram reći da je bilo pomaka. Ranije je više od 100.000 radnika u Srpskoj primalo najnižu platu ili nešto iznad toga. Ukoliko želimo da u Srpskoj ostanu radnici, svim silama moramo da radimo na konstantnom povećanju plate. Da li ćemo to uradi kroz jedan ili dva koraka, vidjećemo – poručuje Stanković.

Poslodavci, s druge strane, tvrde da će biti presretni kad privreda bude na tom nivou razvoja, da minimalna plata bude 2.000 KM.

– Ipak, još je važnije da dođemo na nivo razvoja gdje više ne razgovaramo o minimalnim platama, već o opštem standardu našeg stanovništva. Tek onda ćemo biti na nekom nivou razvoja koji zadovoljava normalne uslove života – ističe za Srpskainfo predsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Zoran Škrebić.

Prema njegovim riječima, ako je minimalna plata 2.000 KM, a kupovni paritet tog novca daleko manji nego sada, onda će i tih 2.000 KM biti niska minimalna plata.

– Dakle, da bismo došli do tih plata koje će omogućiti dostojanstven život našem radniku, mi moramo da radimo na tehnološkom razvoju privrede, na novim idejama, na ulaganju u istraživanje i razvoj. U tom slučaju, imaćemo i plate koje daju daleko veći paritet kupovne moći – kaže Škrebić.

Podsjeća da je naša privreda direktno zavisna od privredne EU.

– A u poslednje 3 godine mi imamo pad privredne aktivnost, te smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji koja stvara novu vrijednost i koja je izvozno orijentisana, za 8.300. U ukupnoj industriji riječ je o smanjenju za 10.300 radnika. Samo se bojim da ne dođe do toga da se situacija počne pogoršavati – poručuje Škrebić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno