Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO NA SVAKOM KORAKU! Građani BiH kupuju na komad, zadužuju se za osnovne potrebe

Ljeto se bliži kraju a septembar označava povratak u rutinu. Koštalo je ljetovanje, koštalo je i opremanje za školu, a košta i sve ono što spada u svakodnevne životne potrepštine. Sindikalna potrošačka korpa u BiH premašila je 3.000 KM.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je kako veliki broj građana ne živi više na granici već ispod granice siromaštva.

Sućeska je za N1 kazala kako trenutno rade izračun potrošačke korpe za prethodni mjesec, ali očekivanja su da će premašiti iznos od 3.500 KM. – Kao što znate, uvijek u avgustu i septembru ona košta čak i znatno više nego u ostalim mjesecima tokom godine, posebno u avgustu, jer tad su pripreme za početak nove školske godine. Tako da je sigurno da će ona za avgust mjesec premašiti iznos od 3.500 KM. To je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine, iako smo i prethodnih godina bilježili značajan rast troškova za četvoročlanu porodicu u mjesecu avgustu, ali ove godine je to dodatno zato što sami ste svjedoci da svjedočimo poskupljenju osnovnih prehrambenih proizvoda i higijenskih stvari, a da ne govorimo o svim ovim potrepštinama koje su potrebne porodicama koje imaju školarce, znači nabavka knjiga, nabavka školskog materijala, pribora, ruksaci, odjeća, obuća itd – navela je Sućeska.

“Ljudi su primorani da kupuju jedan paradajz, prije to bilo sramota”

Istakla je kako iz mjeseca u mjesec iznos potrošačke korpe bude veći u rasponu od 200 do 300 KM. Linker
– Ima taj kontinuirani rast, on je nekad blaži, nekad je malo više izražen, ali činjenica jeste da mi već godinama u suštini svjedočimo tom nekom kontinuiranom porastu cijena na koje, evo, do sada još uvijek nismo imali adekvatan odgovor od strane nadležnih. Poskupilo je u suštini gotovo pa sve. Posebno sa komunalnim uslugama u Kantonu Sarajevo, i električna energija je sada poskupila za domaćinstva. Postoji velika vjerovatnoća da će najveći broj domaćinstava sada plaćati veće iznose za električnu energiju nego što je to bio prethodni slučaj – rekla je ona.

Navodi da kada govorimo o prehrambenim proizvodima, poskupilo je meso, poskupilo je voće i povrće da ne govorimo.

– Nažalost, mi kao zemlja koja proizvodi i voće i povrće, smo došli u situaciju da najveći broj naših sugrađana više sebi ne može priuštiti voće, ni kilograma, kamoli da govorimo o nekim većim količinama. Vi svjedočite svaki dan ako odete u prodavnicu ili na pijacu da ljudi kupuju bukvalno po komad, što je prije bilo nezamislivo, prije je bilo sramota da odete na pijacu, a da ne kupite bar kilogram nečega. Nažalost, ljudi su primorani sada da kupuju jedan paradajz, jednu krastavicu ili krompir itd – rekla je ona.

Navela je i cijene na pijaci koja su dosta veće nego ranije. – Mi smo u ovim mjesecima znali imati cijenu krompira od 0,50 – 0,60 KM, sada vam je 1,5 KM. Paradajz je 3,5 KM, a da ne govorimo o nekim sad stvarima tipa nektarina ili nekog voća koje smo navikli negdje jesti u ove ljetne mjesece. Tako da, nažalost, to je ono što najviše pogađa ljude, kada nam podignete cijene hrane. Ne trebamo zaboraviti ni lijekove. Nekako se uvijek baziramo na Kanton Sarajevo gdje je i ta esencijalna lista prilično duga što se tiče lijekova, međutim nije takva situacija u ostalim kantonima. Tako da, i tu ljudi moraju izdvojiti više novca. A evo sad za roditelje školaraca. Kada odete i vidite koliko je cijena jedne obične sveske, koliko je cijena olovaka, bojica – onda su ti iznosi za najveći broj naših sugrađana, nažalost, neizdrživi da ih mogu platiti od onih primanja koja imaju – upozorila je.

Čaušević Sućeska navela je kako je stav sindikata širom Evrope da u svim zemljama iznos minimalne plate bude jednak iznosi polovine potrošačke korpe.

– Ne možete vi napraviti neki jedinstveni iznos koji bi bio primjenjiv u čitavu Evropsku uniju s obzirom da je razlika u ekonomijama od zemlje do zemlje. Međutim, to je ona granica koja bi se ustvari trebala postaviti kao minimum, da najniža plata predstavlja polovinu mjesečnih troškova. Mi kad kažemo da prosječna plata jedva pokriva polovinu, trebamo imati na umu da najveći broj radnika i radnica nemaju tu platu – navela je ona.

Kaže da kada se gleda statistički, podižu se plate koje su plate direktora, plate različitih IT sektora, bankarski sektor, sve to ulazi u obzir, ali kada vi vidite kolika je plata ljudi u industrijskom sektoru, uslužnim djelatnostima, onda u suštini taj iznos je puno, puno niži od toga što je prosječna plata.

– Tako da, sve dok ne dođemo do tog nekog nivoa da minimalna plata pokriva polovinu troškova, imaćemo situaciju ovako kakvu imamo, a to je da zaista veliki broj ljudi, nažalost, živi ispod granice siromaštva. Znači, nije to više na granici siromaštva, jer mi moramo uvijek imati na umu i nivo kreditne zaduženosti naših građana. Kod nas su ljudi bukvalno, mislim da su rijetki građani BiH koji nemaju baš ni jedan kredit. Da li se to radi o kreditu za nabavu godišnje obuće, pa evo sada školskog pribora, da li se radi o kreditima za liječenje, nažalost, da li se radi o kreditima za rješavanje stambenog pitanja, ako pomenu automobile ili bijelu tehniku, šta god, u suštini, u ovom trenutku, nažalost, mislim da nema ni jedan građanin ili su vrlo rijetki u BiH koji nema bar jedno kreditno zaduženje. Na ono što primite platu, vi već imate određeno odbijanje nekog obaveznog iznosa, pa onda bilo kakvo povećanje troškova vam ustvari predstavlja još mnogo veće opterećenje na ono što vam ostane kada platite sve ono što morate kao obavezu – zaključila je ona.

Ljetovanje postalo luksuz

Rijetki su ljudi koji su mogli otići na ljetovanje, a da to nije značilo ili uzimanje nekog kredita ili plaćanje na rate.

– Cijene su i na primorju porasle, to su svi ovi ljudi koji su bili svjedočili tome, tako da nije BiH sad izdvojeni otok na kojem su samo porasle cijene i ta situacija se desila i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, tako da onda za naše ljude to predstavlja još dodatni trošak, jako odu tamo neki privatni smještaj i uspiju naći neku povoljniju cijenu dok vi kupite sebi hranu, dok priuštite sebi neki izlazak na večeru, djeci sok, sladoled, u suštini, ljudi razmišljaju o tome da se treba vratiti u BiH i da treba nastaviti živjeti i opremati djecu, evo, sad za školu, na primjer – kazala je Čaušević Sućeska u novom danu.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno