Connect with us

Društvo

SIROMAŠTVO NA SVAKOM KORAKU! Građani BiH kupuju na komad, zadužuju se za osnovne potrebe

Ljeto se bliži kraju a septembar označava povratak u rutinu. Koštalo je ljetovanje, koštalo je i opremanje za školu, a košta i sve ono što spada u svakodnevne životne potrepštine. Sindikalna potrošačka korpa u BiH premašila je 3.000 KM.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je kako veliki broj građana ne živi više na granici već ispod granice siromaštva.

Sućeska je za N1 kazala kako trenutno rade izračun potrošačke korpe za prethodni mjesec, ali očekivanja su da će premašiti iznos od 3.500 KM. – Kao što znate, uvijek u avgustu i septembru ona košta čak i znatno više nego u ostalim mjesecima tokom godine, posebno u avgustu, jer tad su pripreme za početak nove školske godine. Tako da je sigurno da će ona za avgust mjesec premašiti iznos od 3.500 KM. To je znatno povećanje u odnosu na prethodne godine, iako smo i prethodnih godina bilježili značajan rast troškova za četvoročlanu porodicu u mjesecu avgustu, ali ove godine je to dodatno zato što sami ste svjedoci da svjedočimo poskupljenju osnovnih prehrambenih proizvoda i higijenskih stvari, a da ne govorimo o svim ovim potrepštinama koje su potrebne porodicama koje imaju školarce, znači nabavka knjiga, nabavka školskog materijala, pribora, ruksaci, odjeća, obuća itd – navela je Sućeska.

“Ljudi su primorani da kupuju jedan paradajz, prije to bilo sramota”

Istakla je kako iz mjeseca u mjesec iznos potrošačke korpe bude veći u rasponu od 200 do 300 KM. Linker
– Ima taj kontinuirani rast, on je nekad blaži, nekad je malo više izražen, ali činjenica jeste da mi već godinama u suštini svjedočimo tom nekom kontinuiranom porastu cijena na koje, evo, do sada još uvijek nismo imali adekvatan odgovor od strane nadležnih. Poskupilo je u suštini gotovo pa sve. Posebno sa komunalnim uslugama u Kantonu Sarajevo, i električna energija je sada poskupila za domaćinstva. Postoji velika vjerovatnoća da će najveći broj domaćinstava sada plaćati veće iznose za električnu energiju nego što je to bio prethodni slučaj – rekla je ona.

Navodi da kada govorimo o prehrambenim proizvodima, poskupilo je meso, poskupilo je voće i povrće da ne govorimo.

– Nažalost, mi kao zemlja koja proizvodi i voće i povrće, smo došli u situaciju da najveći broj naših sugrađana više sebi ne može priuštiti voće, ni kilograma, kamoli da govorimo o nekim većim količinama. Vi svjedočite svaki dan ako odete u prodavnicu ili na pijacu da ljudi kupuju bukvalno po komad, što je prije bilo nezamislivo, prije je bilo sramota da odete na pijacu, a da ne kupite bar kilogram nečega. Nažalost, ljudi su primorani sada da kupuju jedan paradajz, jednu krastavicu ili krompir itd – rekla je ona.

Navela je i cijene na pijaci koja su dosta veće nego ranije. – Mi smo u ovim mjesecima znali imati cijenu krompira od 0,50 – 0,60 KM, sada vam je 1,5 KM. Paradajz je 3,5 KM, a da ne govorimo o nekim sad stvarima tipa nektarina ili nekog voća koje smo navikli negdje jesti u ove ljetne mjesece. Tako da, nažalost, to je ono što najviše pogađa ljude, kada nam podignete cijene hrane. Ne trebamo zaboraviti ni lijekove. Nekako se uvijek baziramo na Kanton Sarajevo gdje je i ta esencijalna lista prilično duga što se tiče lijekova, međutim nije takva situacija u ostalim kantonima. Tako da, i tu ljudi moraju izdvojiti više novca. A evo sad za roditelje školaraca. Kada odete i vidite koliko je cijena jedne obične sveske, koliko je cijena olovaka, bojica – onda su ti iznosi za najveći broj naših sugrađana, nažalost, neizdrživi da ih mogu platiti od onih primanja koja imaju – upozorila je.

Čaušević Sućeska navela je kako je stav sindikata širom Evrope da u svim zemljama iznos minimalne plate bude jednak iznosi polovine potrošačke korpe.

– Ne možete vi napraviti neki jedinstveni iznos koji bi bio primjenjiv u čitavu Evropsku uniju s obzirom da je razlika u ekonomijama od zemlje do zemlje. Međutim, to je ona granica koja bi se ustvari trebala postaviti kao minimum, da najniža plata predstavlja polovinu mjesečnih troškova. Mi kad kažemo da prosječna plata jedva pokriva polovinu, trebamo imati na umu da najveći broj radnika i radnica nemaju tu platu – navela je ona.

Kaže da kada se gleda statistički, podižu se plate koje su plate direktora, plate različitih IT sektora, bankarski sektor, sve to ulazi u obzir, ali kada vi vidite kolika je plata ljudi u industrijskom sektoru, uslužnim djelatnostima, onda u suštini taj iznos je puno, puno niži od toga što je prosječna plata.

– Tako da, sve dok ne dođemo do tog nekog nivoa da minimalna plata pokriva polovinu troškova, imaćemo situaciju ovako kakvu imamo, a to je da zaista veliki broj ljudi, nažalost, živi ispod granice siromaštva. Znači, nije to više na granici siromaštva, jer mi moramo uvijek imati na umu i nivo kreditne zaduženosti naših građana. Kod nas su ljudi bukvalno, mislim da su rijetki građani BiH koji nemaju baš ni jedan kredit. Da li se to radi o kreditu za nabavu godišnje obuće, pa evo sada školskog pribora, da li se radi o kreditima za liječenje, nažalost, da li se radi o kreditima za rješavanje stambenog pitanja, ako pomenu automobile ili bijelu tehniku, šta god, u suštini, u ovom trenutku, nažalost, mislim da nema ni jedan građanin ili su vrlo rijetki u BiH koji nema bar jedno kreditno zaduženje. Na ono što primite platu, vi već imate određeno odbijanje nekog obaveznog iznosa, pa onda bilo kakvo povećanje troškova vam ustvari predstavlja još mnogo veće opterećenje na ono što vam ostane kada platite sve ono što morate kao obavezu – zaključila je ona.

Ljetovanje postalo luksuz

Rijetki su ljudi koji su mogli otići na ljetovanje, a da to nije značilo ili uzimanje nekog kredita ili plaćanje na rate.

– Cijene su i na primorju porasle, to su svi ovi ljudi koji su bili svjedočili tome, tako da nije BiH sad izdvojeni otok na kojem su samo porasle cijene i ta situacija se desila i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, tako da onda za naše ljude to predstavlja još dodatni trošak, jako odu tamo neki privatni smještaj i uspiju naći neku povoljniju cijenu dok vi kupite sebi hranu, dok priuštite sebi neki izlazak na večeru, djeci sok, sladoled, u suštini, ljudi razmišljaju o tome da se treba vratiti u BiH i da treba nastaviti živjeti i opremati djecu, evo, sad za školu, na primjer – kazala je Čaušević Sućeska u novom danu.

Related Topics:

Društvo

GLAVA U TORBI TRI DECENIJE, A ZA DRŽAVU NE POSTOJE! Demineri u BiH već 30 godina bez profesionalnog statusa!

Decenijama rade jedan od najopasnijih poslova, ali njihova profesija još nema status koji bi im omogućio adekvatnu zaštitu i odlazak u penziju pod povoljnijim uslovima.
Uz povlačenje stranih donatora i gubitak radnih mjesta, demineri upozoravaju da bi BiH mogla uklanjati mine još gotovo četvrt vijeka.
Ni tri decenije nakon početka organizovanog deminiranja, radnici koji svakodnevno rizikuju život kako bi uklonili mine iz Bosne i Hercegovine nemaju riješen profesionalni status, a njihovi problemi sa radnim stažom i beneficijama i dalje traju.
Dodatni udarac predstavljalo je povlačenje stranih donatora, zbog čega su mnogi demineri ostali bez posla. O položaju radnika u ovoj profesiji za N1 govorio je deminer Slavenko Jovović, koji iza sebe ima čak 41 godinu radnog staža, ali još ne može u penziju.
– Trideset godina imamo jedan te isti problem u deminiranju. Dva su ključna problema – donacije, jer mi isključivo živimo od donacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, i radni staž, odnosno povezivanje radnog staža i uplaćivanje beneficije. To su dva goruća problema oko kojih se vrtimo 30 godina – kazao je Jovović.
Ima 41 godinu staža, ali još ne može u penziju
Jovović je tokom radnog vijeka imao sreću da su mu poslodavci uredno uplaćivali redovni i beneficirani radni staž. Radio je u Vojsci Republike Srpske, potom u Oružanim snagama BiH, a zatim u organizacijama Stop Mines i Norveška narodna pomoć.Putuj u Europu
– I jednog jedinog dana nisam imao da nešto ganjam putem suda ili na neki drugi način – rekao je za N1.
Ipak, ni 41 godina radnog staža i osam godina beneficiranog staža nisu dovoljne da ostvari pravo na penziju.
Kako je objasnio, problem je u tome što Zakon o PIO Republike Srpske ne prepoznaje profesiju deminera na način koji bi mu omogućio raniji odlazak u penziju.
– Imam ja i radni staž i uplaćenu beneficiju i sve to redovno stoji, ali trebaju godine života, odnosno godine starosti – rekao je Jovović.
Naveo je da je u njegovom slučaju potrebno da napuni 57 godina, uzimajući u obzir osam godina beneficiranog staža.
Smatra da bi vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu trebalo da pronađu rješenje za status deminera.Vremenska prognoza
– Puno bi značio ovaj zakon za sve deminere u Bosni i Hercegovini, ne govorim samo za sebe – kazao je.
Neki rade 30 godina, a imaju evidentirano samo 15 ili 20
Položaj pojedinih njegovih kolega još je teži. Prema Jovovićevim riječima, ima deminera koji su na terenu od 1996. godine, ali im je evidentirano znatno manje radnog staža od vremena provedenog u ovom poslu.
– Imate ljude koji rade 30 godina, od 1996. godine, koji su svoj radni vijek proveli u deminiranju, a možda sada imaju 15 ili 20 godina radnog staža – upozorio je.
Takvi radnici svoja prava često moraju tražiti sudskim putem od firmi za koje su radili.
Jovović je naglasio da je deminiranje izuzetno zahtjevan posao za koji radnici moraju biti i fizički i psihički sposobni.
– To su ljudi koji 30 godina idu na teren, odvojeni su od porodice, idu po 12 ili 15 dana i rade na terenu, a uz sve to razmišljaju hoće li im biti plaćen radni staž i beneficija – naveo je.
Demineri sve stariji, mladih gotovo da nema
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sve manje mladih ljudi zainteresovanih za ovaj posao, dok je postojeći kadar sve stariji.
– Starost deminera sada je 50 i više godina. Nema ovdje nekoga mlađeg da dolazi, da se organizuju neki kursevi. To su sve ljudi od 50, 60, 65 godina – rekao je Jovović.
Dodao je da demineri ne žele umanjivati značaj drugih rizičnih zanimanja, poput vojske i policije, ali smatra da je njihova profesija godinama zapostavljena.
– Mi kao demineri baš smo nekako zapostavljeni ovih 30 godina – kazao je.
Rokovi za uklanjanje mina stalno se pomjeraju
Osim problema sa statusom radnika i finansiranjem, neizvjesna je i dinamika završetka deminiranja u BiH.
Jovović je podsjetio da su rokovi za završetak ovog posla više puta pomjerani. Prvobitno se govorilo o 2016. godini, zatim o 2018. i 2024. godini, dok je sada, prema njegovim riječima, kao rok određena 2032. godina.
Ipak, upozorava da bi bez dodatnih donacija i podrške proces mogao potrajati još mnogo duže.
– Ako se nastavi ovako i ako ne bude tih nekih donacija sa strane, onda nećemo završiti do 2045., možda ni do 2050. – kazao je Jovović.
Posebno ga zabrinjava to što se o deminiranju u javnosti uglavnom govori tek nakon nesreća i stradanja.
– Nažalost, o deminiranju se govori samo kada se desi deminerska nesreća ili kada strada civilno lice u obilježenom minskom polju. Par dana se pominje da će se preuzeti mjere i tu se sva priča završava – rekao je.
U inostranstvu cijene stručnost deminera iz BiH
Jovović je ukazao i na paradoks da su demineri iz Bosne i Hercegovine veoma cijenjeni kada rade u inostranstvu, dok je njihov položaj kod kuće daleko od zadovoljavajućeg.
– Ovi moji kolege koji su otišli, demineri iz Bosne i Hercegovine, cijenjeni su u inostranstvu, puno se poštuju. Svaki deminer iz Bosne i Hercegovine koji je išao vani, cijeni se njegov rad i stručnost kojom je obučen – naveo je.
Na pitanje zašto je njihov položaj u BiH toliko loš, odgovorio je:
– Šta se dešava u Bosni i Hercegovini, zašto smo mi na tako niskim granama, nemam odgovora.
Posljednje dvije godine posebno su teške za deminiranje u BiH. Povlačenje stranih donatora dovelo je do toga da su mnogi radnici ostali bez posla, dok njihova profesija i dalje čeka zakonsko i društveno priznanje koje bi odgovaralo riziku i značaju posla koji obavljaju.

N1

Nastavi čitati

Društvo

RiTE Ugljevik uzima kredit od 18 miliona KM, VLADA RS DAJE GARANCIJU

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Rudnika i Termoelektrane Ugljevik kod poslovne banke u iznosu od 18 miliona KM.

Kako je navedeno u odluci, finansijska sredstva obezbijeđena iz ovog kredita biće usmjerena u finansiranje kapitalne investicije, a  čime se planira nastavak modernizacije i unapređenja proizvodnih kapaciteta u ovom energetskom gigantu.
Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi, temperatura do 17 stepeni

U BiH se očekuje postepeno smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, a u Hercegovini pretežno sunčano i najtoplije.

Ujutro će biti svježe, uz maglu i nisku oblačnost, koja se ponegdje može i duže zadržati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu na momente i pojačan, istočnih do sjeveroistočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do pet stepeni, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od sedam u višim predjelima i mjestima s maglom do 13 na sjeveroistoku, na jugu do 17 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno