Španija je upravo usvojila novi zakon po kome se kućni ljubimci smatraju zakonskim članovima porodice, a ne vlasništvom!

Prema pisanju lista “The Patriot – News”, novi španski zakon smatra čovjekove životinjske pratioce bićima koja imaju osjećaj, a ne imovinom, što znači da će se osjećanja i dobrobit kućnog ljubimca uzimati u obzir tokom svih sudskih postupaka u zemlji. Španija je 2022. godine zvanično promijenila svoje zakone tako da se ljubimci više ne tretiraju kao predmeti, a ova promjena već mijenja način na koji sudovi rješavaju sporove, od razvoda do plaćanja dugova. Zvuči jednostavno, ali sada se kućni ljubimci zakonski smatraju osjećajnim bićima sa potrebama, emocijama i sopstvenim mjestom u porodici. Reforma španskog Građanskog zakonika
Odluka španskih vlasti nije bila brza: grupe za zaštitu životinja godinama su insistirale na ažuriranju Španskog građanskog zakonika koji je tretirao životinje isto kao televizore ili kauče. Iako su drugi zakoni u Španiji i širom Evrope već priznavali životinje kao osjećajna bića, Građanski zakonik je zaostajao za tim. Kada je Kongres konačno odobrio reformu decembra 2021. i ona je stupila na snagu početkom 2022. godine, uskladila je pravni sistem zemlje sa načinom na koji ljudi zapravo postupaju sa svojim životinjama.

Reforma španskog Građanskog zakonika zvanično je objavljena u službenim aktima i postala je u potpunosti aktivna. Zakonodavci očekuju da će novi zakon srediti mnogo toga, jer Španija ima visok broj vlasništva nad kućnim ljubimcima, a oko 30.000 bračnih parova sa kućnim ljubimcima razvede se svake godine, ne računajući vanbračne zajednice i nevenčane parove koji se raziđu. Do ovih promjena, samo je registrovani vlasnik imao prednost u sporovima oko starateljstva, a sada sudije moraju da razmotre šta je najbolje za životinju.

Kućni ljubimci na sudu za razvod
Prema novim pravilima, kućni ljubimci tretiraju se sa istom ozbiljnošću kao i drugi članovi porodice kada bračni drugovi krenu svojim putevima. Sudije moraju da razmotre životnu situaciju, finansijsku stabilnost, dnevnu rutinu, pa čak i prisustvo djece. Pošto djeca često imaju jaku vezu sa kućnim ljubimcima, sudovi mogu biti skloniji partneru koji ima primarno starateljstvo nad decom. Ova ideja odvijala se prije nego što je zakon stupio na snagu. Jedan sudija u Madridu dodijelio je zajedničko starateljstvo nad psom nevjenčanom paru koji se rastao. Pas sada provodi mjesec dana sa svakom osobom iz bivše veze i oboje su zakonski odgovorni za brigu o njemu. Slučajevi poput ovog nekada nisu bili neuobičajeni, ali se sad očekuje da budu masovniji.

Zakon takođe sprečava parove da prodaju životinju tokom razvoda, osim ako se oba partnera ne slože. Zajedničko starateljstvo može biti odbijeno kada postoje dokazi o porodičnom nasilju, zlostavljanju životinja ili prijetnjama kućnom ljubimcu. Ako neko pronađe izgubljenu životinju, mora je vratiti vlasniku, osim ako postoje znaci zanemarivanja ili zlostavljanja.

Ukidanje starih pravila o imovini
Jedna od drugih velikih promjena je kraj tretiranja životinja kao imovine. Ljubimci i domaće životinje više se ne mogu zaplijenjivati radi pokrivanja neplaćenih dugova. Zakon o hipoteci propisan je tako da životinje koje se koriste u stočarstvu ne mogu biti uključene u hipoteku.

Drugi dio reforme bavi se time šta se dešava kada neko plati za brigu o povrijeđenoj ili napuštenoj životinji. Ovi troškovi mogu se nadoknaditi čak i kad prelaze vrijednost životinje. Ako kućni ljubimac ugine ili pretrpi ozbiljnu fizičku ili psihološku štetu zbog nekog drugog, vlasnik i svako ko živi sa životinjom može dobiti nadoknadu za emocionalnu štetu.

Advokati koji rade na pravima životinja nazivaju reformu velikim korakom, a mnogi Španci je odobravaju. Neki vjeruju da će ona pomoći u smanjenju broja napuštenih životinja, kojih je oko 200.000 godišnje. Pošto se kućni ljubimci sada prepoznaju kao porodica umjesto kao vlasništvo, ljudi bi morali dvaput razmisliti prije nego što ih se odreknu.

U Španiji i dalje postoje neslaganja oko nekih pitanja dobrobiti životinja, kao što su borbe bikova, ali ova promjena pokazuje da se stavovi prema životinjama mijenjaju.

ATV

Njemačka počev od 1. januara sljedeće godine povećava minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,90 evra bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje danas objavljeni izvještaj Institut za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.

Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac.

Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.

Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.

Pored toga, značajno je porastao udeo firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.

Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj, prenosi Glas Srpske.

Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade, navodi se na veb stranici Ifo.

Belgijska policija izvršila je raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, u okviru istrage o potencijalnoj pronevjeri, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je izvršena racija i na Evropskom koledžu u Brižu.

Iz Kancelarije ističu da su privedene tri osobe, te da se istraga sprovodi zbog sumnje u pronevjeru povezanu sa finansiranjem obuke za nižerangirane diplomate.

Osim toga, izvršeni su i pretresi kuća osumnjičenih, javio je Rojters.

Tužioci navode da sumnjaju na pronevjeru novca na tenderu kojim je Koledž dobio devetomjesečni mandat za sprovođenje obuke u članicama EU 2021. i 2022. godine.

EEAS i Evropski koledž nisu komentarisali navode tužilaštva.