Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija po pitanju Bosne i Hercegovine održana je sinoć, na zahtjev Rusije.

Obratili su se srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, Kristijan Šmit, visoki predstavnik kog ne priznaju vlasti Republike Srpske, ali i ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija.

Dodik se jutros oglasio na društvenim mrežama, rekavši da Cvijanovićeva na pravi način prezentovala stavove Republike Srpske na sinoćnjoj sjednici.

“Željka Cvijanović je na pravi način prezentovala stavove Republike Srpske na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a. Vidljivo je i da su sponzori rezolucije o Srebrenici omogućili da se obrati i nelegalni Šmit, koji opet nije rekao ništa tačno o Republici Srpskoj, ali je veoma čudno da je Savjet bezbjednosti dozvolio da se obrati i Zlatko Lagumdžija.

On jeste ambasador, ali ne može da govori u ime BiH, tamo je predstavljao samo muslimanski narod. Na taj način pokušano je da se omalovaži to što je rekla Željka Cvijanović, ali to nisu uspjeli.

Zlatko Lagumdžija nije mogao da nastupi bez usaglašenog stava Predsjedništva BiH. On ponovo na takav način ruši BiH jer ne poštuje njene institucije, a za to krivi druge”, napisao je Dodik na Tviteru.

U svom se govoru Lagumdžija osvrnuo na usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici – odgovorivši usput time i na tvrdnje ruskog ambasadora u UN, poručivši da se od nje ne smije praviti kontroverza, jer je cilj održivi mir i podrži proces istine, prenosi N1.

Usput, poručio je i da je zabrinjavajuće što se Savjet bezbjednosti instrumentalizovalo kao javna scena na štetu BiH, te da to nema nikakve veze sa zabrinutošću za zemlju.

Sjednica je, podsjetimo, sazvana na zahtjev Rusije, čiji je ambasador sinoć izjavio da “BiH više nema status nezavisne države”, te da “rezolucija nema za cilj sjećanje na žrtve”.

Kristijan Šmit juče je bez najave boravio na području Kozarca kod Prijedora.

Iz policije je Srni potvrđeno da o Šmitovom dolasku nisu obaviješteni niti im je najavljen njegov boravak na području Policijske uprave Prijedor.

Šmit je tokom ove posjete razgovarao sa Ćamilom Durakovićem i predstavnicima nevladinih organizacija, objavio je OHR na mreži “Iks”.

Kristijan Šmit, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, obratio se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a.

On je poručio da je njegov mandat da nadzire provođenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

“Savjet bezbjednosti je više puta iskazao podršku mom radu. Već se radujem svom izvještaju narednog mjeseca. Tema današnje sjednice zahtjeva i dodatno obraćanje. Pismo gospođe Cvijanović ne poštuje činjenice i pravni okvir BiH. Nadam se da shvatate da ovo nije mjesto da govorimo o uvredama, ovo je mjesto da razgovaramo jedni s drugima. Pozivam na više tačnosti, jedino što vidim je zlonamjernost. Ja moram biti garancija postojanja entiteta, koji su dijelovi BiH, koja ima međunarodni subjektivitet”, rekao je Šmit, prenosi Avaz.

Naglasio je da RS integralni dio BiH.

“Prijetnje po BiH postoje jer predstavnici RS kontinuirano govore o otcjepljenju, odvajanju entiteta od države. Dodik je nedavno izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 posto teritorije. Neki su to shvatili kao prostor za etničke incidente. Prijetnje po teritorijalni integritet postoje. Samo jedan je primjer da se Cvijanović koja je prihvatila pozive da se blokira administrativna linija između dva entiteta, što podrazumijeva kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao visoki predstavnik smatram da BiH može doći u stanje politički nestabilnosti, ali to se može spriječiti vraćanjem na Dejtonski sporazum, pogotovo kad Evropska unija nudi put integracija. Smatram da je kriza izazvana liderstvom RS-a”, naveo je Šmit.

Naglasio je problem istorijskog revizionizma, prijetnje raspadom BiH.

“Visoki predstavnik je neizostavni element mira i biće tu do finalne faze evropskih integracija, kada će se raspustiti dejtonska pravila. Do tada moraju pokazati pouzdanost i predanost multietničkoj BiH, teritorijalnom integritetu. Pismo kao ono što smo primili od Cvijanović ne ispunjava dužnost onih na odgovornim pozicijama. Moramo govoriti o ljudima koji se ne obraćaju večeras, koji se brinu za budućnost BiH”, zaključio je.