Izraelski premijer Benjamin Netanjahu suočava se s neizvjesnom borbom za formiranje nove vlade, nakon što su preliminarni rezultati parlamentarnih izbora pokazali da njegov blok ima 53 mandata, dok opozicioni blok, zajedno s arapskim strankama, raspolaže s ukupno 67 mandata, piše The Jerusalem Post.

Prema podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojavanja gotovo pet miliona glasova, Netanjahuov Likud projektovan je na 26 mandata.

Ujedinjeni judaizam Tore, Šas i Otzma Jehudit očekuju po sedam mandata, dok se Religijski cionistički blok procjenjuje na šest.

Opozicioni blok, koji čine stranke Jаšar, B’Jahad, Jisrael Bejtenu i Demokrate, prema istim podacima mogao bi osvojiti ukupno 48 mandata.

Najveći pojedinačni rezultat u opoziciji bilježi stranka Jаšar Gadija Ajzenkota (Gadi Eisenkot), kojoj se predviđa 21 mandat.

Savez B’Jahad, koji predvode Naftali Benet (Naftali Bennett) i Jair Lapid (Yair Lapid), mogao bi dobiti 12 mandata.

Demokrate Jaira Golana (Yair Golan) projektovane su na osam, a Jisrael Bejtenu Avigdora Libermana (Avigdor Lieberman) na sedam mandata.

Posebnu ulogu mogle bi imati arapske stranke, kojima se predviđa ukupno 19 mandata. Zajednička lista mogla bi osvojiti 12, a stranka Ra’am sedam mandata.

Opozicija poziva na formiranje vlade

Lider Demokrata Jair Golan izjavio je da je Netanjahuov blok izgubio izbore, računajući da opozicija s arapskim strankama zajedno ima 65 mandata, nasuprot 55 mandata koje je pripisao suprotstavljenom bloku.

– Netanjahu je izgubio. Znam brojati do 120. Šezdeset pet je više od 55. Tako funkcioniše izraelska demokratija – poručio je Golan, pozivajući na formiranje vlade koja bi uključivala arapske građane Izraela.

Dodao je da postoji prilika za formiranje vlade promjena koja bi, kako je naveo, služila svim građanima zemlje.

(Avaz)   Foto: Schrrenshot/X

Bivši zamjenik direktora FBI-ja, Den Bongino, pozvao je građane SAD da se pripreme za potencijalnu krizu i da se opskrbe hranom, vodom, baterijama i drugim osnovnim potrepštinama.

Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada sve više evropskih zemalja savjetuje građanima da budu spremni za vanredne situacije, a Pentagon razvija planove za održavanje vojnih baza u funkciji čak i ako civilna infrastruktura otkaže.

“Nabavite sve što vam je potrebno danas. Molim vas. Uradite to za svoju porodicu”, rekao je Bongino u ponedjeljak, objavio je Dejli mejl. Preporučio je Amerikancima da nabave radio-uređaje za hitne slučajeve, baterije, hranu za hitne slučajeve i opremu za sakupljanje i filtriranje vode, uključujući tablete za prečišćavanje. Naglasio je da priprema ne znači širenje panike, već način da se porodicama olakša suočavanje sa mogućim prekidima u snabdijevanju.

“Nema ništa loše u tome da budete spremni. To nije panika”, rekao je Bonđino, koji je nastavio da radi kao konzervativni komentator i podkaster nakon što je napustio FBI.

Bonginovo upozorenje uslijedilo je nakon što su se pojavile informacije o američkom odbrambenom planu pod nazivom “Tvrđava”, koji ima za cilj da omogući oružanim snagama da nastave sa radom čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja civilne infrastrukture. Prema pisanju Dejli mejla, plan predviđa da glavne vojne baze u kontinentalnom delu SAD mogu same da zadovoljavaju osnovne potrebe, uključujući struju, vodu, gorivo i komunikacije, najmanje 90 dana.

Među predviđenim rješenjima su prenosivi nuklearni reaktori, veliki baterijski sistemi i lokalne elektroenergetske mreže nezavisne od spoljašnjeg snabdijevanja. Plan takođe uključuje stvaranje zaliha municije, goriva, kritičnih minerala, elektronike, rezervnih dijelova i medicinskog materijala. Civilne fabrike bi trebalo da budu u mogućnosti da pređu na proizvodnju za potrebe odbrane, ako je potrebno.

“Ne želimo da zavisimo od standardne civilne komunalne infrastrukture kako bismo osigurali funkcionisanje nacionalne odbrane”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel za Foks njuz.

Bongino je pozvao građane da slijede primjer vojske i pripreme svoje domove za moguće poremećaje u snabdijevanju. Upozorio je da komšije možda neće imati višak hrane i drugih potrepština za dijeljenje. I evropske zemlje savjetuju građanima da naprave zalihe

Upozorenja SAD dolaze u trenutku kada nekoliko evropskih zemalja savjetuje građanima da drže osnovne zalihe kod kuće u slučaju krize. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Njemačka, Irska, Holandija i Francuska. Britanska vlada je 22. oktobra pokrenula kampanju “Budite spremni”, podstičući domaćinstva da naprave zalihe za nekoliko dana u slučaju da ekstremni vremenski uslovi, sajber napadi ili drugi poremećaji privremeno naruše funkcionisanje osnovnih usluga.

Švedske smjernice idu korak dalje: građani bi trebalo da budu u stanju da se samostalno brinu o sebi najmanje sedam dana u slučaju krize ili rata.

“Situacija u svijetu se drastično pogoršala posljednjih godina. U našoj blizini je rat. Ekstremni vremenski događaji su sve češći. Terorističke prijetnje, sajber napadi i kampanje dezinformacija koriste se da nas oslabe i utiču na nas”, navodi se u švedskim smjernicama, prema pisanju Dejli mejla.

Ni pomenute evropske preporuke niti Bonginovo upozorenje, kako je objavio britanski list, ne ukazuju na konkretnu prijetnju koja bi odmah zahtijevala skladištenje zaliha. Riječ je o pripremi za razne moguće vanredne situacije.

Slične preporuke su objavljene i u Japanu. Prema pisanju Dejli mejla, japanske vlasti planiraju da 2. novembra pozovu sva domaćinstva da obezbijede najmanje trodnevnu zalihu hrane, vode i higijenskih potrepština, kako bi mogla samostalno da funkcionišu odmah nakon velike prirodne katastrofe, poput jakog zemljotresa ili vulkanske erupcije.

Predsjednik Izraela Isak Hercog pozvao je danas političke stranke u zemlji da učine sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegle nove izbore.

On je u Jerusalimu tokom prvog javnog obraćanja nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora kazao da očekuje konačne rezultate glasanja tokom sljedeće sedmice, prenio je Tajms of Izrael.

Rekao je da će ubrzo započeti konsultacije sa svakom parlamentarnom grupom o formiranju nove vlade.

Predsjednik je pohvalio visoku izlaznost na izborima, rekavši da ona pokazuje želju Izraelaca za demokratijom.

Na osnovu 85 odsto prebrojanih glasova, blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je 53 mandata, a koalicija predvođena liderom Jašara Gadijem Ajzenkotom 48, pokazuju preliminarni rezultati.

Pretežno arapske stranke Zajednička lista i Ram zajedno imaju 19 mandata.

Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, izlaznost birača na vanrednim parlamentarnim izborima u Izraelu iznosila je 77,7 odsto, što je porast u odnosu na 70,6 odsto izlaznosti koliko je zabilježeno na izborima 2022. godine.

Prema dostupnim podacima, svoje biračko pravo iskoristilo je 5.695.682 Izraelaca.

To je najveća izlaznost na izborima u Izraelu još od 1999. godine.

Izraelski parlament ima 120 poslaničkih mjesta.