Zato ne možemo prihvatiti da se ovdje obeća Muzej stvaralaca Republike Srpske, a da to ostane samo obećanje, naveo je on.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je sa tribine u Istočnoj Ilidži i Istočnom Novom Sarajevu da Istočno Sarajevo, zbog načina na koji je nastalo, žrtve njegovih stanovnika i značaja koji ima za Republiku Srpsku, zaslužuje mnogo snažniju podršku republičkih institucija.

Pokret Sigurna Srpska ima snagu, jer je ovo narodni pokret. Reakcije ljudi i puna tribina ovdje, u Istočnoj Ilidži i Istočnom Novom Sarajevu, u našem Srpskom Sarajevu, najbolje govore o tome. Želimo Vladu koja će znati da svaku riječ koju da narodu pretvori u djelo – poručio je Stanivuković.

On je istakao da se više ne smije dozvoliti da projekti važni za stanovnike ovog kraja godinama čekaju na realizaciju.

– Ne možemo prihvatiti da sportski centar, gimnazija i fiskulturna sala u Istočnoj Ilidži čekaju Vladu Republike Srpske jednu deceniju. Mi brojimo obećanja, ali brojimo i godine koliko narod čeka da ta obećanja budu ispunjena. Želimo da napravimo zaokret i pokažemo da može drugačije – rekao je on.

Stanivuković je naglasio da Istočnom Sarajevu, pored stanogradnje, trebaju nove investicije, radna mjesta i snažnija podrška zdravstvu, kako bi ljudi imali razlog da ostanu i svoju budućnost grade u Republici Srpskoj.

– Moramo se ozbiljno pozabaviti medicinskim kadrom. Naši ljekari i zdravstveni radnici treba da ostaju ovdje, u Republici Srpskoj. Za to su potrebne veće plate, bolji uslovi rada i zdravstvo oslobođeno stranačkog kadriranja. Isto važi i za obrazovanje – škole moraju pripadati djeci, nastavnicima i znanju, a ne političkim strankama – kazao je Stanivuković.

Posebno je podsjetio na istorijski značaj Srpskog Sarajeva i generacije ljudi koje su, kako je rekao, „na ledini počele da grade naselja, a od naselja stvorile grad“.

– Zato ne možemo prihvatiti da se ovdje obeća Muzej stvaralaca Republike Srpske, a da to ostane samo obećanje. Kod nas će važiti jednostavno pravilo: kada kažemo – uradićemo. Kada damo riječ – riječ mora biti ispunjena. Kao što smo u Banjaluci rekli da ćemo izgraditi Centralno spomen-obilježje, pa smo to i uradili, tako želimo da radimo u svakom dijelu Republike Srpske – poručio je Stanivuković.

On je dodao da su među prioritetima Pokreta Sigurna Srpska i snažnije mjere protiv kladionica i kockarnica, posebno u blizini škola i mjesta na kojima borave djeca, kao i reforme zdravstva i obrazovanja.

Nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici 3 Nataša Miljanović Zubac poručila je da su Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža pokazali jedinstvo i snagu.

– Dva odbora, dva tima, ali ovdje jedan tim pokazuje snagu Pokreta Sigurna Srpska. Iz Istočnog Novog Sarajeva i Istočne Ilidže šaljemo poruku da zajedno želimo da gradimo bolju i sigurniju budućnost Republike Srpske – poručila je Miljanović Zubac.

Pred Odborom za spoljnu politiku Senata Kongresa Sjedinjenih Američkih Država saslušani su kandidati za nove američke ambasadore u više zemalja, među kojima je i penzionisani general Ronald Džonson (Ronald Johnson), budući ambasador SAD u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Džonson je već dobio agreman od Predsjedništva Bosne i Hercegovine 11. avgusta ove godine, čime je i službeno potvrđeno da nema prepreka za njegov dolazak na diplomatsku dužnost u Sarajevo.

Saslušanjem pred Senatom predsjedava uticajni republikanski senator Džim Riš (Jim Risch), dok je najviše rangirana članica Odbora iz redova Demokratske stranke senatorica Džin Šahin (Jeanne Shaheen).

„Hvala vam na prilici da se danas pojavim pred vama kao kandidat predsjednika Trampa za ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini. Zahvalan sam predsjedniku Trampu i državnom sekretaru Rubiju na povjerenju koje su mi ukazali i zahvaljujem Odboru na razmatranju moje nominacije.

Duboko sam počastvovan i privilegovan što me je predsjednik nominovao da služim kao ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Tokom svoje vojne karijere, kao i u godinama nakon penzionisanja, nastavio sam intenzivno da radim u inostranstvu kao konsultant i savjetnik, direktno sarađujući sa stranim vladama i visokim vojnim i civilnim rukovodstvom u različitim zemljama sa složenim okolnostima”, istakao je Džonson.

Ta iskustva naučila su me, kako je naveo, važnosti snažnih odnosa, otvorene komunikacije, poštovanja prema našim partnerima i jasnog razumijevanja američkih interesa i odgovornosti u inostranstvu.

“Svjestan sam da Bosna i Hercegovina predstavlja složene i dugotrajne izazove, ali vjerujem da su me moje iskustvo, rukovodeća pozadina i razumijevanje regiona pripremili da se s tim izazovima suočim odlučno i uz razborito prosuđivanje.

Ako moja nominacija bude potvrđena, radiću na zaštiti američkih građana i unapređenju američkih interesa u Bosni i Hercegovini. Radujem se saradnji s Kongresom u podršci spoljnopolitičkoj agendi predsjednika Trampa ‘Amerika na prvom mjestu’. Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i miru koji je donio Dejtonski mirovni sporazum”, naveo je on i dodao:

“Dejton je okončao razoran sukob u srcu Evrope i postavio temelje za tri decenije stabilnosti i napretka. Danas Sjedinjene Američke Države žele stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu koja je konstruktivan partner Sjedinjenih Američkih Država.

Ako moja nominacija bude potvrđena, radiću na očuvanju stabilnosti i podsticanju odgovornog liderstva širom Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da se izbori brzo približavaju, važno je da se politički lideri usmjere na odgovorno upravljanje i ostvare konkretne rezultate za građane Bosne i Hercegovine.

Široko i kontinuirano ću sarađivati sa svim zajednicama i akterima širom političkog spektra kako bih pomogao u smanjenju tenzija, odvraćanju od eskalacije i održavanju stabilnosti, čime će se stvoriti uslovi pogodni za bolju budućnost za sve.”

Kako je naveo, trideset godina nakon Dejtona, budućnost Bosne i Hercegovine trebalo bi u sve većoj mjeri da oblikuju njeni sopstveni lideri i institucije. Ako moja nominacija bude potvrđena, podsticaću pragmatična, lokalno vođena rješenja političkih i ekonomskih izazova i podržavati napore na jačanju saradnje među različitim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima Sjedinjene Američke Države mogu igrati važnu ulogu kao partner i posrednik, pomažući u stvaranju uslova za dugoročni mir i prosperitet, istovremeno osnažujući lokalne lidere da preuzmu veću odgovornost za budućnost svoje zemlje.

“Ako moja nominacija bude potvrđena, prioritet će mi takođe biti proširenje ekonomske i trgovinske saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

Veća trgovinska razmjena, investicije i saradnja u oblasti energetike mogu stvoriti prilike za američke kompanije, istovremeno podržavajući ekonomski rast i prosperitet u Bosni i Hercegovini. Radiću na unapređenju energetske sigurnosti, povećanju američkog izvoza i promovisanju poslovnog okruženja koje je otvoreno za američke investicije u ključnim sektorima”, istakao je Džonson.

“Sjedinjene Američke Države posvećene su promovisanju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako moja nominacija bude potvrđena, sarađivaću s Bosnom i Hercegovinom i našim partnerima kako bismo ograničili mogućnosti za maligni uticaj Rusije i Kine.

Sarađivaću s kolegama na slabljenju transnacionalnih kriminalnih organizacija i drugih malignih aktera koji iskorišćavaju političke, ekonomske i bezbjednosne ranjivosti. Stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina u interesu je i Sjedinjenih Američkih Država i naroda Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Riš, vodeća članice Šahin i članovi Odbora, hvala vam na razmatranju moje nominacije. Ako moja nominacija bude potvrđena, marljivo ću raditi na unapređenju američkih interesa, zaštiti američkih građana i jačanju našeg partnerstva s Bosnom i Hercegovinom”, izjavio je u svom obraćanju Džonson.

(BN/Raport)

Socijalna karta, taj veliki zalogaj Vlade koji od obećanja dalje godinama ne odmiče. Karta bi javno prikazala stopu siromaštva, objasnila kako žive građani Srpske i ko je u stanju socijalne potrebe – ono što vlasti već znaju. I kada je odlučeno da se krene u izradu, vlasti su još malo zakomplikovale raspisavši tender za izradu softvera sa rigoroznim uslovima.

Tim od 10 stručnjaka bez ikakvog preklapanja uloga, posjedovanje četiri međunarodna ISO standarda i dokaz da je prošlogodišnji promet firme bio minimalno 956.000 maraka, samo su neki od uslova koje je Vlada postavila za izradu softvera socijalne karte, u vrijednosti od 600.000 maraka.

Šta pokazuje vlast odugovlačenjem ovog procesa i šta se krije iza većine tendera, objašnjavaju narodni poslanici Bojan Kresojević i Đorđe Vučinić.

„Sada kada treba sprovesti tender za izradu softvera, koji podrazumijeva podlogu za socijalnu kartu, definišu uslove koji mogu samo dovesti u pitanje cijeli ovaj proces i dodatno razvući sve ovo što se odnosi na socijalnu kartu. To pokazuje neodgovornost i nedovoljnu svijest ovih ljudi da se bave onim što zaista treba da bude njihov posao, a to je poboljšanje položaja svih kategorija u Republici Srpskoj. Obično se oni pozabave tenderima i kupovinom nekretnina, ali nikada ne rade ono što je zaista njihov posao“, kaže Kresojević.

„Javna je tajna da se kod nas pobjednik tendera zna i prije njegovog raspisivanja. To se svakako rješava na način da se praktično nacrta put onoj firmi koja treba da dobije posao ili javnu nabavku. Favorizovanje te firme gotovo uvijek znači veću cijenu radova, odnosno da ta firma, koja u tim uslovima praktično jedina ispunjava uslove, može sama da izdiktira cijenu radova koja uvijek prelazi normalne iznose. Kasnije se, znamo, na taj način izvlači budžetski novac svih građana Srpske“, tvrdi Vučinić.

Firma koja bude izabrana imaće rok od četiri mjeseca za završetak softvera, a 70 odsto novca dobija tek po završenom poslu. Socijalna karta trebalo bi da pokaže kako žive građani u Srpskoj i kakvo je stvarno stanje u društvu, ali čitav proces realizacije traje predugo, kažu naši sagovornici.

„Vlast u Republici Srpskoj itekako zna kako živi njen narod i imaju sve te podatke i parametre: kolika je stopa siromaštva, kolike su plate i penzije, te koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe. Umjesto što nam mažu oči ovim najnovijim najavama, oni to, nažalost, koriste na najgrublji i najmorbidniji način – kupujući upravo te kategorije stanovništva kako bi ostali na vlasti još četiri godine“, ističe Vučinić.

Uvođenjem ove jedinstvene baze i automatskom provjerom sa Poreskom upravom, MUP-om i Fondom PIO, trebalo bi da bude onemogućeno da pojedinci nezakonito primaju pomoć iz više različitih izvora ili opština, te da pomoć ode onima kojima je stvarno potrebna.

(BN)