Prema dokumentu T/51, koji su potpisali bivši kandidat za ministra pravde Marton Meletei-Barna i Ištvan Hantosi, predsjednik Odbora za pravosuđe i ustavna pitanja u parlamentu, vlada Tise ispunjava jedno od svojih glavnih obećanja – ograničavanje vremena koje premijer Mađarske može provesti na funkciji na osam godina.

Uprijedlogu se navodi sljedeće:

Član 16, stav 3 Ustava Mađarske mijenja se i glasi:

– (3) Premijera bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika Republike. Za premijera ne može biti izabran onaj ko je ukupno – uključujući i prekide – već obavljao funkciju premijera najmanje osam godina. Pri računanju ovog osmogodišnjeg perioda uzimaju se u obzir mandati obavljeni 2. maja 1990. ili nakon tog datuma – stoji u članu, prenosi Blic.

To praktično znači da Viktor Orban više ne bi mogao da se vrati na funkciju premijera Mađarske, a takođe bi i Peter Mađar mogao da obavlja funkciju premijera najduže do 2034. godine, ukoliko Tisa pobijedi i na izborima 2030.

Pored toga, Ustav bi morao da se izmjeni i u slučaju da nosioci najviših državnih funkcija i drugi državni zvaničnici – uključujući predsednika Republike Tamaša Sulkoka – ne ispune taj zahtjev i ne podnesu ostavke do 31. maja 2026. godine.

Ispunjenje predizbornih obećanja Petera Mađara

Novi premijer Mađarske Peter Mađar je više puta govorio da zamišlja višefazni proces ustavnih promjena, a da bi se ustavne izmjene iznijele i na referendum.

Izmjena Ustava takođe ukida fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa koje obavljaju javne zadatke (KEKVA).

(6) – Imovina fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa koja obavlja javne zadatke smatra se nacionalnom imovinom. Osnivačka prava nad takvom fondacijom vrši Vlada. Vlada može ukinuti fondaciju za upravljanje imovinom od javnog interesa koja obavlja javne zadatke. Opšti pravni sljedbenik ukinute fondacije je država.

Sve ovo ima značaj i u kontekstu deblokade zamrznutih sredstava Evropske unije, jer je jedan od uslova za njih upravo obezbjeđivanje akademskih sloboda.

Prema detaljnom obrazloženju, ove fondacije za upravljanje imovinom od javnog interesa (KEKVA) kao privatnopravni subjekti osnovane su od strane vlade Viktora Orbana, pri čemu je značajan deo javne imovine prenet na njih.

Pored toga, osnivačka prava su prenijeta na upravne odbore tih fondacija, čime je, prema predlagačima, ukinuta demokratska kontrola nad upravljanjem javnom imovinom kroz ove fondacije. Oni smatraju da je to predstavljalo zloupotrebu zakonodavne vlasti.

Vlada bi takođe mogla u svakom trenutku da odluči o ukidanju ovih fondacija. Radi pravne sigurnosti i zaštite poverilaca, potrebno je na ustavnom nivou propisati da je opšti pravni sljedbenik ukinutih fondacija država Mađarska.

Pored toga, prijedlog bi ukinuo i odredbu Ustava koja glasi:

– Zaštita ustavnog identiteta Mađarske i hrišćanske kulture je obaveza svih državnih organa. Radi zaštite ustavnog identiteta, funkcioniše nezavisno telo osnovano posebnim zakonom kvalifikovane većine – naglašava se.

Ovo se obrazlaže isključivo time da se tako stvara pravni osnov za ukidanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta Mađarske (osnovana da prati i analizira uticaje koji bi, prema zvaničnom tumačenju vlasti, mogli da ugroze suverenitet zemlje).

Srpskainfo

Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da okonča rat koji se vodi protiv Ukrajine do kraja ove godine, ali samo pod uslovima koje smatra „pobjedničkim“, piše Blumberg, pozivajući se na anonimni izvor.

Kako prenosi agencija, takvi uslovi uključuju potpuno zauzimanje Donbasa i široki bezbjednosni sporazum sa Evropom, koji efektivno priznaje ruska „teritorijalna sticanja“.

Agencija takođe navodi da je portparol Kremlja Dmitrij Peskov demantovao informacije da je Putin postavio bilo kakav takav rok.

Publikacija napominje da, kako ukrajinske bespilotne letjelice nanose velike gubitke ruskim snagama na frontu i udaraju duboko u rusku pozadinu, kritike Putina unutar zemlje rastu. Uz ekonomske probleme i ograničenja interneta, među običnim Rusima raste i zamor od rata.

Raspoloženje je nervozno i među ruskom elitom, a brojni viši zvaničnici Kremlja vjeruju da je vojna akcija došla do pat-pozicije i da nema jasnog puta ka rješenju, rekli su izvori za Bloomberg.

Ukrajina i njeni saveznici sve su uvjereniji da ruska invazija gubi zamah dok Odbrambene snage stabilizuju liniju fronta i obuzdavaju proljećnu ofanzivu okupatora.

Agencija takođe navodi da je raspoređivanje sve većeg broja bespilotnih letjelica od strane Ukrajine postalo odlučujući faktor u ratu.

Putin donio rat na kućni prag
Prošlog vikenda, Odbrambene snage izvele su jedan od najmasovnijih napada na Moskva i region od početka ruske invazije na Ukrajinu. Sada mnogi Rusi direktno optužuju Putina da im je rat donio na kućni prag, piše agencija.

Više evropskih diplomata, koji su željeli da ostanu anonimni, izrazilo je mišljenje da je raspoloženje u Rusiji mračno, da ukrajinski napadi dronovima prenose rat u Moskvu i da je situacija na bojnom polju u pat-poziciji.

Kako je Najdžel Guld-Dejvis, viši saradnik za Rusiju i Evroaziju u Institut za strateške studije (IISS), primijetio u komentaru agenciji, „Rusija ne uspijeva na bojnom polju“.

Prema njegovim riječima, Kremlj će gotovo sigurno morati da sprovede drugu djelimičnu mobilizaciju u narednih 12 mjeseci.

Ultimatum Kremlja u vezi sa Donbasom
Dana 9. maja, Moskva je održala paradu povodom Dana pobjede koja je trajala 45 minuta, što je čini najkraćom u modernoj ruskoj istoriji. Po prvi put poslije mnogo godina, na paradi nije bilo vojne opreme, već je bila zamijenjena video-snimcima upotrebe oružja. Povorku su pratili prekidi interneta u centru Moskve.

Tokom proslave, Putin je održao govor u kojem je proglasio „pobjede“ u ratu, uprkos uspješnim ukrajinskim napadima na rusku pozadinu i usporavanju napredovanja okupatora na frontu. Takođe je ponovio narativ da je Rusija u ratu sa cijelim NATO blokom, a ne samo sa Ukrajinom.

Nakon parade, Putin je izjavio da se „stvar bliži kraju“, komentarišući rat u Ukrajini.
„Mislim da je stvar blizu završetka, ali je i dalje ozbiljna stvar“, rekao je ruski predsjednik.

Procjenjujući izjavu diktatora, analitičari Institut za proučavanje rata (ISW) istakli su da nema znakova da Kremlj zaista namjerava da zaustavi agresiju.

Stručnjaci su takođe primijetili da je Putin objasnio odsustvo vojne opreme na paradi 9. maja rekavši da ruske trupe treba da se „fokusiraju na konačan poraz Ukrajine“. To, kako su naveli analitičari, ukazuje na to da Moskva ostaje posvećena svojim maksimalističkim ciljevima predaje Ukrajine.

Dana 10. maja, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov priznao je da će se čak i nakon deset rundi mirovnih pregovora ruski rat protiv Ukrajine nastaviti. U razgovoru sa ruskim propagandistom Pavel Zarubin, Putinov pomoćnik ponovio je ultimatum o povlačenju ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa. Napomenuo je da, dok Ukrajina „ne preduzme ovaj korak, možemo imati još nekoliko rundi razgovora, desetine rundi, ali ćemo biti na istom mjestu“.

Prvog aprila, Peskov je saopštio da Kremlj zahtijeva od Kijeva da što prije donese odluku o povlačenju ukrajinskih trupa sa teritorije Donbasa.

Peskov je 3. aprila ponovio zahtjev Kremlja da Ukrajina povuče svoje trupe i jasno stavio do znanja da Rusija neće zaustaviti rat protiv Ukrajine i da će „nastaviti SVO dok se ne postignu svi navedeni ciljevi“.

Analitičari ISW-a, sa svoje strane, naveli su da Moskva i dalje zahtijeva povlačenje ukrajinskih trupa iz neokupiranog dijela Donbasa kao uslov za trajno primirje u Ukrajini, ali da ruske trupe na frontu u proljeće 2026. godine pokazuju lošije rezultate nego 2025. godine, kada je Kremlj počeo energično da promoviše ovaj ultimatum, prenosi NV.ua

– Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas nakon sastanka ministara NATO-a u Švedskoj da na sastanku nije bilo konkretnog zahteva Sjedinjenih Američkih Država upućenog NATO-u za pomoć oko Ormuskog moreuza, ali da je potreban “plan B” ukoliko Iran odbije da ponovo otvori taj pomorski pravac. Rubio je rekao da Iran pokušava da uspostavi sistem naplate za prolaz kroz Ormuski moreuz, prenosi Rojters.

“Oni, takođe, pokušavaju da ubede Oman da im se pridruži u ovom sistemu naplate na međunarodnom plovnom putu. Ne postoji nijedna zemlja na svetu koja bi to trebalo da prihvati. Ne znam nijednu zemlju na svetu koja je za to osim Irana”, kazao je Rubio. On je zahvalio švedskim domaćinima, istakavši da su uzorni saveznici.

“Očigledno smo ovde da postavimo temelje za ono što mislim da će verovatno biti jedan od najvažnijih samita lidera u istoriji NATO-a. Stavovi predsednika Trampa, i njegovo razočaranje – u vezi sa nekim od naših NATO saveznika i njihovim odgovorom na naše operacije na Bliskom istoku, dobro su dokumentovani. To će morati da se reši”, poručio je on.

Prema njegovim rečima, to se neće rešiti niti razmotriti danas, već je to nešto o čemu treba da razgovaraju lideri.

“U međuvremenu, postoje i druge oblasti u kojima nastavljamo saradnju. Videli ste predsednikovu izjavu sinoć u vezi sa Poljskom i raspoređivanjem snaga. Očigledno je da SAD i dalje imaju globalne obaveze koje moraju da ispune u pogledu raspoređivanja naših snaga, a to stalno zahteva od nas da preispitujemo gde raspoređujemo trupe”, ukazao je američki zvaničnik.

On je dodao da je to nešto što je u toku, i postojalo je već ranije, kao i da je to proces koji će se nastaviti na veoma pozitivan i produktivan način u saradnji sa saveznicima kako bi se donele odluke.

“Kao i kod svakog saveza, to mora da bude dobro za sve koji su uključeni. Mora da postoji jasno razumevanje gde su očekivanja, i zato ćemo svakako pokušati da postavimo temelje za to”, rekao je Rubio.

Kako je naveo, jedna od oblasti u kojoj definitivno može da postoji saradnja jeste baza odbrambene industrije.

“Jasno je svetu, svima nama u Alijansi i šire, da jednostavno nismo u mogućnosti da danas proizvodimo municiju brzinom koja je neophodna za buduće potrebe. To je nešto što mora biti rešeno i na čemu možemo zajedno da radimo”, poručio je Rubio.

On se osvrnuo na pitanje Irana, rekavši da se čekaju informacije o tim razgovorima koji su u toku.

“Došlo je do malog napretka. Ne želim da preterujem, ali bilo je malo pomaka, i to je dobro. Osnove ostaju iste, a to je da Iran nikada ne može da ima nuklearno oružje, i da bismo to postigli, moraćemo da se pozabavimo pitanjem obogaćivanja uranijuma”, ukazao je on.

Prema njegovim rečima, trenutno je u Ujedinjenim nacijama rezolucija koju je sponzorisao Bahrein i u koju su SAD bile veoma uključene.

“Rezolucija ima najveći broj kosponzora od bilo koje rezolucije ikada pred Savetom bezbednosti. Nažalost, nekoliko zemalja u SB razmišlja o stavljanju veta, što bi bilo žalosno. Međutim, činimo sve što možemo da postignemo globalni konsenzus koji je neophodan da se ovo spreči i pokušavamo da koristimo Ujedinjene nacije”, kazao je američki zvaničnik.

Prema njegovim rečima, to se čini u UN da bi se videlo da li i dalje funkcionišu.

“To je mesto na kojem ćemo pokušati da postignemo ishod, i mislim da je skoro svaka zemlja predstavljena ovde danas podržala rezoluciju. A ako nisu, siguran sam da uskoro hoće, jer ne znam nikoga na svetu ko bi trebalo da bude za sistem naplate prolaza na međunarodnom plovnom putu”, kazao je on.

Rubio je zaključio da to jednostavno nije prihvatljivo, jer ako se to desi u Ormuskom moreuzu, desiće se i na pet drugih mesta širom sveta, podsetivši još jednom na ključni značaj ovog plovnog puta.

(Tanjug)