Connect with us

Svijet

SKANDAL TRESE AMERIKU! Niki Hejli VARALA MUŽA tokom guvernerske kampanje?

Niki Hejli, koja vodi trku sa Donaldom Trampom za kandidata republikanaca na američkim predsjedničkim izborima, varala je svog supruga Majkla, tvrdi britanski Dejli mejl.

Hejli je prema navodima lista slagala američku javnost kad je 2008. godine tokom svoje guvernerske kampanje poricala da je imala dve vanbračne afere. Dejli mejl navodi da su Vil Folks (49) i Lari Marčant (61) potpisali izjave pod zakletvom 2010. godine u kojima se navodi da su imali seksualni odnos sa tadašnjom poslanicom Južne Karoline prije nego što je postala guvernerka.

Hejli (51) je tada negirala optužbe i tvrdila da je „100 odstu vjerna“ ocu svoje dvoje djece sa koji je u braku 28 godina. Majora Majkla Hejlija, koji je 2012. bio raspoređen u Avganistanu u sastavu Nacionalne garde, političarka sada često navodi kao razlog za svoju predsjedničku kandidaturu, prenose Novosti.

Više izvora tvrdi za Dejli mejl da su najbliži svjesni Hejlinog nevjerstva kao poslanika u Južnoj Karolini – uključujući priče o sastancima na zadnjem sjedištu njenog uatomobila i plesa u krilu njenih ljubavnika u barovima, ali i noćima provedenim zajedno u dupleksu u Kolumbiji u Južnoj Karolini.

Hejli nije odgovorila na zahtjev Dejli mejla za komentar.

Informacija se pojavila dok se Hejli priprema za predizbore u Nju Hempširu 23. januara i borbu za osvajanje drugog mjesta u trci za republikanskog predsedničkog kandidata nakon što je Ron DeSantis osigurao dva poena prednosti u odnosu na nju na unutarstranačkim izborima u Ajovi u ponedeljak.

Folks je u izjavi iz 2010. godine naveo da se sa Hejli upustio u neprikladnu fizičku vezu koja je uključivala brojne slučajeve neprikladnog seksualnog kontakta. Rekao je da je prvi put poljubio Hejli u automobilu početkom 2007. godine i da je imao redovne sastanke sa njom u svom stanu u centru Kolumbije. Napisao je da je raskinuo sa Hejli u junu 2007. godine kad je počeo da izlazi sa ženom koju je oženio sledeće godine.

Marčant je pod zakletvom napisao izjavu imao seksualne odnose sa Hejli u njenoj hotelskoj sobi na konferenciji u Solt Lejk Sitiju u junu 2008. godine.

– Hejli i ja smo se nakon zajedničke večere i pića sa ostalim učesnicima konferencij vratili u njenu sobu gde smo imali seksualni odnos. Tamo sam proveo ostatak večeri. Izašao sam iz njene sobe oko 6 ujutro. Javno sam se oglasio po ovom pitanju tek nakon što su me kontaktirali mediji i nakon što sam čuo predstavnicu Hejli da tvrdi da je bila 100 posto verna svom mužu kao odgovor na tvrdnje Folka – naveo je Marčant.

Lobista Kolumbije, koji je u to vrijeme bio oženjen, razveo se 2013. godine, a njegova supruga je u sudskim dokumentima citirala aferu Hejli.

Izvor Dejli mejla navodi da su bliski saradnici znali za aferu i da su se Hejli i Marčant kasno sastajali u njegovoj kancelariji. Drugi istaknuti republikanac iz Južne Karoline rekao je da je redovno viđao njen automobil ispred Folksovog dupleksa u Kolumbiji.

Dodao je da Hejli nije krila svoje navodne romanse.

– Lično sam je video kako sjedi u Larijevom krilu. Mnogo ljudi ju je vidjelo kako sjedi u njegovom krilu – navodi izvor.

Treći svjedok, jedan od Hejlinih bivših zaposlenih u kampanji, rekao je za Dejli mejl da niko od njih sumnjao u prirodu njene veze sa Folksom i Marčantom. Četvrti izvor, visoki politički zvaničnik u Južnoj Karolini, tvrdi da su mu jedan dvojice političara, ne nevodeći koji, priznao da je imao seks sa Hejli u njenom automobilu na parkingu restorana.

Tvrdnje o nevjerstvu Hejli prvi put su javno iznesene tokom njene kampanje za guvernera 2010. godine. Skandal nije uspio da uguši njenu kampanju. Hejli je bila guvernerka do 2017. godine kad je postala ambasador u Ujedinjenim nacijama pod Trampovom administracijom.

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno