Connect with us

Politika

SKANDALOZNO Ministri SNSD-a dogovaraju projekte i uzimaju PARE, a druge optužuju da su IZDAJNICI

Vlasti Republike Srpske proteklih godina bile su najveći korisnik stranih projekata iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a zvanični podaci pokazuju da su milijarde stranog novca stigle za podršku demokratskom razvoju, ekonomiji i infrastrukturi.

Ipak te iste vlasti često nevladine organizacije koje apliciraju za projekte kod istih donatora označava kao strane plaćenike ili izdajnike. Nameće se pitanje zbog čega pravila nisu ista za sve?

Kada na račune institucija stignu milionske donacije od stranih vlada ili organizacija, tada nema stranih plaćenika nego je to uspjeh Srpske, a  kada nevladin sektor dobije par hiljada KM za neki projekat, e onda su to strani plaćenici. Čini se da se time vodi vlast u Srpskoj jer da im strani novac nije stran dokaz je i to što je nedavno zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara SNSD-ov Aleksandar Goganović otišao u Vašington i sastao se sa v.d. zamjenikom direktora USAID-a Džejmsom Houpom i dogovorio da će USAID i dalje finansirati projekte u BiH, a time i u Republiku Srpsku.

I ništa to ne bi bio problem da nedavno nije usvojen nacrt zakona o stranim agentima gdje se svako ko sarađuje sa bilo kojom stranom državom smatra stranim agentom, dok u ovom slučaju očigledno nije tako.  Nenad Stevandić ne vidi ništa sporno kad je u pitanju zakon.

– Nije tačno da postoji diskriminacija,  zakon je u nacrtu a vi se ponašate kao da je taj zakon izglasan i da se hapse oni koji uzimaju novac iz inostranstva to je netačno riječ je o evidentiranju“, rekao je prošle godine  Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Nacrt zakona je trenutno na čekanju jer ga je u maju ove godine, preko društvene mreže X, naprasno iz skupštinske procedure povukao njegov predlagač, Milorad Dodik, uz objašnjenje da je Republika Srpska opredijeljena ka evropskom putu.  A da bi dokazali da ne žele strani novac, deset lokalnih zajednica iz Republike Srpske je ranije ove godine odustalo od saradnje sa USAID-om, a njih devet predvode kadrovi vladajućeg SNSD-a. Ipak novac će i dalje stizati u Srpsku preko USAID-a ali da li će se tad neko iz vlasti nazvati stranim plaćenikom?

– Jedno opšte licemjerje, neprincipijelonost koja nije samo sad ni unazad godinu dana već godinama decenijama je prisutna. Možemo samo reći logičan slijed događaja što bi se moglo očekivati od vlasti, odnosno od SNSD-a da rade ono što je njima dozvoljeno i da to proglašavaju opštim interesom a ono što drugi rade da proglase za izdajnike“, kaže Mladen Bubonjić, politikolog.

Siniša Vukelić smatra smatra da vlast, kroz priče o plaćenicima i izdajnicima, manipuliše javnim mnjenjem kako bi se predstavili kao neki spasilac Republike Srpske, dok se istovremeno na sve načine pokušava izvući neka lična ili stranačka korist.

– Izvlačite novac istovremeno ne bavite se problemima koji su krucijalni u ovom društvu obrazovanje, zdravstvo sport ekonomija i sve stvari koje su važne za običnog čovjeka da taj običan čovjek ne bi tražio svoja prava kroz izbore ili proteste vi morate nečim da ga zabavite izmišljate srane agente domaće plaćenike iako to kada bi ušli u ozbiljnu raspravu ne postoji jer ista ta Vlada i javne institucije obilato koriste međunarodne donacije od USAID-a od EBRD-a povoljne kredite, Evropske razvojne banke“, smatra  Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Dug je spisak odakle sve stižu strani milioni u Srpsku. Prema podacima nevadine organizacije Transparensi, 620 miliona dolara od američke Vlade i nekoliko stotina miliona evra pomoći iz EU –  stiglo je u Republiku Srpsku u periodu od 1995. do 2020. godine. Ipak, javnost ne zna gdje su završili svi ti milioni jer konkretnih i završenih projekata od tih para nigdje nema,  smatra narodni poslanik Zagorka Grahovac.

– Kad je vlast u pitanju novac odakle god dolazi dobro došao je njima ako oni sa njim raspolažu. Zakonska rješenja koja su pokušali da nametnu i da uđu u proceduru zapravo je njihova svrha bila da se ograniči tok i da novac ne dolazi nikome drugom ako nije pod njihovom kontrolom i ako oni njim ne raspolažu“, ističe  Zagorka Grahovac, poslanik Lista za pravdu i red u NS RS.

Iako je prema svim zvaničnim podacima vlast u Srpskoj navjeći korisnik stranog novca, naši sagovornici su saglasni da kroz Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija ili kako je javnosti poznat kao zakon o stranim agentima, nadležni pokušavaju na svojevrsnu crnu listu staviti nevladin sektor i medije i na taj način stvoriti osnov za obračun sa svima koji nisu pod kontrolom vlasti.

BN

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno