Connect with us

Društvo

SKENIRANJE LICA I OTISCI PRSTIJU! Od 12. oktobra novi sistem kontrole ulazaka u EU

Rok za primjenu novog digitalnog sistema za kontrolu ulaska i izlaska iz Evropske unije (Entry/Exit System-EES) sve je bliži i, praktično, već od 12. oktobra počeće se postepeno primjenjivati. U punoj primjeni biće od 10. aprila naredne godine.

Direktor Granične policije (GP) BiH Mirko Kuprešaković u razgovoru za kaže da je to konačna informacija i da definitivno nema odgode za primjenu tog sistema koji će vrlo brzo zaživjeti kao novi način kontrole putnika prilikom prelaska državne granice. Kuprešaković naglašava da GPBiH, tu nema nikakvu obavezu, budući da su svi ti sistemi na graničnim prelazima Republike Hrvatske, odnosno, bilo koje druge zemlje EU.

Praktično, ta registracija i verifikacija putnika kada pristupi postupku granične provjere podrazumijeva, navodi Kuprešaković, da putnici izađu iz vozila u prostor gdje su kamere i gdje će se obaviti skeniranje lica i otisak prstiju, odnosno, biometrija.

Ti će podaci služiti za granične provjere pri svakom narednom ulasku što znači da će takav postupak morati proći samo jednom.

“Vidjet ćemo kako će to funkcionirati na graničnim prijelazima, hoće li to stvoriti veće gužve, a naravno tako će biti i na zračnim lukama. Nama bi, najiskrenijeg sam mišljenja, bilo najbolje da čim prije postanemo dio Evropske unije i da naša granica Šengena ide na susjedne zemlje.

Ubijeđen sam da mi to možemo. Dapače, svi uvjeti Evropske unije koji su postavljeni pred Graničnu policiju BiH su ispunjeni i sad je samo pitanje određene implementacije”, govori Kuprešaković.

Podvlači da su na nedavno održanom sastanku s predstavnicima Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) predložili da njihove jedinice budu na granicama BiH sa svim susjednim zemljama.

(Avaz)

Društvo

BANJALUČANIN ALARMIRAO NADLEŽNE: Nepoznati vozač istresao 30 guma u Vrbas, institucije ćute

U rijeku Vrbas, svega stotinak metara iznad gradskog vodozahvata, nepoznati vozač kamiona istresao je najmanje 30 starih kamionskih guma, izazvavši ozbiljan ekološki incident i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Ovaj incident se dogodio 8. oktobra, naspram restorana „Klašnik“, a zagađenje su među prvima primijetili radnici tog objekta, piše Glas Srpske.

Banjalučanin Saša Tešić, suvlasnik zemljišta uz rijeku, ispričao je da je vozač kamiona iskoristio nepristupačan teren s nagibom prema rijeci kako bi nesmetano istovario gume, dok radnici u blizini u tom trenutku nisu primijetili šta se dešava. Nekoliko guma je ostalo na obali, ali većina je završila u vodi, neposredno iznad jednog od glavnih izvora pitke vode za grad.

Tešić je odmah obavijestio Vodovod, vodnu inspekciju, komunalnu policiju i Ribolovačko udruženje, ali, kako tvrdi, reakcije su bile spore i neorganizovane.

“Kada nešto gradite, inspekcija vam odmah pokuca na vrata, ali kada se ovako nešto dogodi – sve se prolongira”, rekao je Tešić za Glas Srpske.

Dodaje da su u toku pokušaji da se putem nadzornih kamera sa obližnjih objekata identifikuje počinilac, jer je poznato približno vrijeme i mjesto događaja. Iako kamere restorana ne pokrivaju kritičnu tačku, jedna od kamera marketa u blizini mogla bi pomoći u otkrivanju počinioca. Vodoprivredna inspektorka je, kako kaže, već kontaktirala upravu objekta zbog snimaka.

Tešić ističe da je motiv za ovakvo neodgovorno ponašanje najvjerovatnije izbjegavanje troškova odlaganja otpada, jer, prema riječima jednog vulkanizera, cijena zbrinjavanja jedne automobilske gume iznosi tri KM plus PDV, dok je za kamionske gume ta cifra znatno viša.

“Ne mogu da shvatim da neko može da istrese toliki otpad u rijeku, i to odmah iznad vodozahvata. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i zdravlja građana”, poručio je Tešić, pozvavši nadležne da ozbiljno shvate incident i pronađu odgovorne.

Ovo nije prvi put da se suočava s problemom nesavjesnog odlaganja otpada. Ranije je, kaže, morao da uloži više od 20.000 KM kako bi očistio i ogradio svoju parcelu, jer su mu nesavjesni pojedinci na zemljište dovozili automobile sa otpada i razmontiravali ih bez dozvole.

Tešić ističe da je spreman da učini sve kako bi se počinilac pronašao i odgovarao, te apeluje na institucije da ne dozvole da se ovakvi slučajevi zataškavaju ili odlažu.

“Jedna vreća smeća u rijeci je previše, a ne 30 kamionskih guma”, zaključuje ogorčeno.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru oblaci, popodne sunce

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom poslijepodneva. Najviše sunčanih intervala biće u Hercegovini, gdje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.

Na jugu i jugozapadu duvaće slaba bura, dok će u ostatku zemlje preovladavati slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će najviša dnevna temperatura iznositi od 15 do 21 stepen, a u južnim krajevima i do 25 °C.

Prema prognozama meteorologa, narednih dana očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunčanih perioda i blagi porast dnevnih temperatura.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UNOSAN BIZNIS: Biljka donosi 4.500 evra po hektaru

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Aktuelno