Grijanje u obrazovnim ustanovama ove školske godine biće veliki izazov zbog energetske krize.

Viša cijena drva, uglja i peleta direktorima škola zadala je velike glavobolje, a prema istraživanju UNICEF-a, 85 odsto škola u BiH nema alternativu u slučaju nedostatka energenata na koji se griju.

Ovogodišnje cijene energenata značajno premašuju planirani budžet. Na primjer, cijena peleta je oko dva i po puta veća nego prethodne sezone, pa su neke od škola bile primorane smanjiti druge budžetske stavke kako bi obezbijedile sredstva za grijanje.

UNICEF BiH je tokom septembra 2022. sproveo anketu na uzorku od 582 osnovne i srednje škole u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, s ciljem utvrđivanja opremljenosti škola za grijnu sezonu 2022-2023.

Podaci koje su dobili pokazuju da 22,6 odsto škola kao energent koriste pelet, 21,3 odsto ugalj, 16,8 odsto lož ulje, dok je samo 18,3 odsto škola povezano na gradske toplane.

Dodatno zabrinjavaju podaci da 26,3 odsto škola ne posjeduje dovoljnu količinu energenata za tekuću sezonu, a u slučaju nedostatka primarnog energenta, skoro 85 odsto škola nema alternativni energent.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor Osnovne škole “Sveti Sava” u Banjaluci, za Mondo ističe da sve škole koje nisu priključene na Toplanu imaju problema sa nabavkom ogrjeva.

“Sve škole koje su kroz program energetske efikasnosti prethodnih godina prešle na pelet su u velikom problemu. Sporna je i nabavka uglja, jer ga nema, a i cijene se konstatno povećavaju”, rekao je Popržen.

Izrazio je nadu da nastavni proces neće biti ugrožen, te da će sve škole uspjeti nabaviti potrebne energente.

Sa istim problemom suočene su i škole dobojske regije.

“Grijanje nam je problem i prioritet, snalazimo se kako znamo, ali nastavni proces neće biti ugrožen”, tvrdi predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije Ljubiša Blagojević.

Naglašava da im je najlakše tamo gdje se prostorije škole griju na drva, ali takvih objekata nema mnogo i uglavnom je riječ o malim seoskim školama.

“Najveći problem je tamo gdje je grijanje na pelet i na ugalj. Prošle godine smo pelet plaćali 350 KM, a ove 700. U jednoj od škola smo, nakon što se prije par godina stara peć pokvarila, kupili novu na pelet, ne znajući da će nas ovo zadesiti. Sad kad razmislim, bilo bi bolje da nismo”, kaže Blagojević i dodaje da škola u Brodu, koja je velika, zimi troši i do 50 tona peleta i da ni sam ne zna kako će se snaći.

Ističe da je teško sa postojećim budžetom podmiriti sve troškove, jer, kako kaže, od projektovanja budžeta u februaru ove godine sve je poskupilo, ne samo grijanje. Zbog toga ne mogu mijenjati način grijanja, što zbog novca, što zbog procedura koje je potrebno ispuniti da bi jedna škola to izvela.

“Mi smo nabavili određenu količinu energenata, a ostalo ćemo nabavljati sukcesivno, ali me brinu i škole koje su priključene na gradsko grijanje, jer je realno da će i ono poskupjeti”, istakao je Blagojević za Mondo.

Iz UNICEF-a apeluju na sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da pitanje grijanja škola tretiraju kao prioritet, budući da od toga direktno zavisi nastavni proces, čije bi ponovno prekidanje (nakon prekida u vrijeme pandemije) imalo nesagledive posljedice.

“Ovakva situacija ilustruje i hitnu potrebu prelaska na alternativne energente, investiranje u energetsku efikasnost školskih zgrada, kako bismo izbjegli klimatsku i zdravstvenu katastrofu, izazvanu zagađenjem zraka, što je direktan uzrok smrti više od 600. 000 djece u svijetu, svake godine“, rekla je dr Rovnak Kan, predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.