Connect with us

Politika

SKORO 600 MANJE ZA GODINU DANA! Sve više radnika napušta institucije na nivou BiH

U institucijama na nivou BiH na kraju juna ove godine na platnim listama bilo je 21.071 zaposlenih, što je za 535 radnika manje u odnosu na kraj prvog polugodišta 2022. Iako je manje službenika troškovi za plate u istom periodu povećani su za čak 74,6 miliona maraka KM ili 26 odsto.

U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za prvo polugodište ove godine navedeno je da najveće smanjenje broja zaposlenih bilježi Ministarstvo odbrane, Granična policija, Obavještajno-bezbjednosna agencija, Centralna izborna komisija te Uprava za indirektno oporezivanje, ali i Agencija za istrage i zaštitu i Centar za uklanjanje mina.

Jedina institucija u BiH koja je krajem juna imala više zaposlenih u odnosu na projektovani broj za ovu godinu je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH. Odnosno, oni su imali na platnim listama 63 radnika više od predviđenog broja radnika za 2023. godinu.

Kada je riječ o troškovima za plate u izvještaju o izvršenju budžeta navedeno je da je ukupni raspon za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. iznosio 359,87 miliona maraka. Od toga iznosa na neto plate i naknade otišlo je 210,86 miliona KM.

– Na ime poreza na plate izdvojeno je 16,86 miliona, dok je za doprinose isplaćeno 132,14 miliona maraka. Kada se sve podvuče troškovi za bruto plate i naknade veći su za 74,6 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine – navedeno je u izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH.

Povećanje troškova za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. godine rezultat je povećanja osnovice sa 535 na 600 maraka, ali i regresa za godišnji odmor na 450 maraka.

Ekonomisti pojašnjavaju da institucije na nivou BiH napuštaju natprosječno kvalifikovani radnici koji svoje znanje značajnije mogu unovčiti na drugim radnim mjestima u privredi.

– Riječ je uglavnom o kadru iz IT sektora. Oni su stekli znanje i iskustvo i sada na neki način to značajnije mogu unovčiti u pojedinim dobrostojećim privatnim preduzećima. Vjerovatno se na isti potez odlučuju i vozači koji su zaposleni u institucijama BiH, odnosno oni odlaze u zapadnu Evropu gdje mogu značajnije da zarade od svoje profesije. Institucije ne napuštaju oni koji su tek zaposleni ili oni koji stiču još radno iskustvo – kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Marko Đogo.

Naglasio je da novi ili značajniji rast plata na nivou institucija BiH nikako ne bi bio dobar.

– Javni sektor na nivou BiH, ali i entiteta, je značajan teret privredi. Suštinska reforma koja nama treba je da promijenimo paritet i to u smislu da u budućnosti raste privatni sektor, a da javni bude gdje i jeste u apsolutnom iznosu, odnosno u relativnom da počne da pada. Novi rast plata u javnom sektoru nikako ne bi bio zdrav za privredu u našoj zemlji i čitav društveni ambijent. Nikako nije dobro razvijati ono što će samo više trošiti – zaključio je Đogo.

Donacije

U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za prvo polugodište navedeno je da su strane vlade i organizacije doznačile 4,89 miliona KM pojedinim institucijama na nivou zemlje. Kao i prethodnih godina, najviše pomoći stiglo je ministarstvima i pravosudnim institucijama.

Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH donirano je 1,68 miliona maraka za projekat unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH, dok je Tužilaštvu i Sudu donirano 473.354 KM od Evropske komisije za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno