Connect with us

Politika

SKORO 600 MANJE ZA GODINU DANA! Sve više radnika napušta institucije na nivou BiH

U institucijama na nivou BiH na kraju juna ove godine na platnim listama bilo je 21.071 zaposlenih, što je za 535 radnika manje u odnosu na kraj prvog polugodišta 2022. Iako je manje službenika troškovi za plate u istom periodu povećani su za čak 74,6 miliona maraka KM ili 26 odsto.

U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za prvo polugodište ove godine navedeno je da najveće smanjenje broja zaposlenih bilježi Ministarstvo odbrane, Granična policija, Obavještajno-bezbjednosna agencija, Centralna izborna komisija te Uprava za indirektno oporezivanje, ali i Agencija za istrage i zaštitu i Centar za uklanjanje mina.

Jedina institucija u BiH koja je krajem juna imala više zaposlenih u odnosu na projektovani broj za ovu godinu je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH. Odnosno, oni su imali na platnim listama 63 radnika više od predviđenog broja radnika za 2023. godinu.

Kada je riječ o troškovima za plate u izvještaju o izvršenju budžeta navedeno je da je ukupni raspon za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. iznosio 359,87 miliona maraka. Od toga iznosa na neto plate i naknade otišlo je 210,86 miliona KM.

– Na ime poreza na plate izdvojeno je 16,86 miliona, dok je za doprinose isplaćeno 132,14 miliona maraka. Kada se sve podvuče troškovi za bruto plate i naknade veći su za 74,6 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine – navedeno je u izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH.

Povećanje troškova za bruto plate i naknade u prvom polugodištu 2023. godine rezultat je povećanja osnovice sa 535 na 600 maraka, ali i regresa za godišnji odmor na 450 maraka.

Ekonomisti pojašnjavaju da institucije na nivou BiH napuštaju natprosječno kvalifikovani radnici koji svoje znanje značajnije mogu unovčiti na drugim radnim mjestima u privredi.

– Riječ je uglavnom o kadru iz IT sektora. Oni su stekli znanje i iskustvo i sada na neki način to značajnije mogu unovčiti u pojedinim dobrostojećim privatnim preduzećima. Vjerovatno se na isti potez odlučuju i vozači koji su zaposleni u institucijama BiH, odnosno oni odlaze u zapadnu Evropu gdje mogu značajnije da zarade od svoje profesije. Institucije ne napuštaju oni koji su tek zaposleni ili oni koji stiču još radno iskustvo – kazao je “Glasu Srpske” ekonomista Marko Đogo.

Naglasio je da novi ili značajniji rast plata na nivou institucija BiH nikako ne bi bio dobar.

– Javni sektor na nivou BiH, ali i entiteta, je značajan teret privredi. Suštinska reforma koja nama treba je da promijenimo paritet i to u smislu da u budućnosti raste privatni sektor, a da javni bude gdje i jeste u apsolutnom iznosu, odnosno u relativnom da počne da pada. Novi rast plata u javnom sektoru nikako ne bi bio zdrav za privredu u našoj zemlji i čitav društveni ambijent. Nikako nije dobro razvijati ono što će samo više trošiti – zaključio je Đogo.

Donacije

U izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za prvo polugodište navedeno je da su strane vlade i organizacije doznačile 4,89 miliona KM pojedinim institucijama na nivou zemlje. Kao i prethodnih godina, najviše pomoći stiglo je ministarstvima i pravosudnim institucijama.

Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH donirano je 1,68 miliona maraka za projekat unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH, dok je Tužilaštvu i Sudu donirano 473.354 KM od Evropske komisije za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina.

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.

Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.

Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:

Vratiti Savez računovođama,

Poboljšati ekonomski položaj računovođa,

Prolongirati rok za predaju izvještaja,

Smanjiti kazne računovođama,

Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.

„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ: „SNSD i HDZ blokadom Doma naroda pokazuju kukavičluk i političku frustraciju“

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ocijenio je da je, kako kaže, namjerna blokada rada Doma naroda koju provode SNSD i HDZ „odraz kukavičluka i najobičnije političke frustracije“.

Borenović navodi da je riječ o klasičnoj zloupotrebi kvoruma, važnog ustavnog i poslovničkog mehanizma, čime se, tvrdi on, pokazuje da „apsurdni politički hir“ vladajućih stranaka nadilazi stvarne potrebe i normalan parlamentarni proces.

„Očigledno je da SNSD, posebno, ne može prihvatiti političku realnost – da više nemaju većinu za odlučivanje u oba doma Parlamenta BiH. I u maniru najvećih slabića bježe od odgovornog ponašanja“, poručio je Borenović.

On tvrdi da blokade nisu izraz političke snage, već nemoći.

„Još malo, pa će i taj SNSD obrazac bahatog, bezobraznog, primitivnog i nenarodnog djelovanja otići u političku prošlost“, zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVO SRBOVANJE JE PUKLO: Dogovori neće donijeti ništa dobro Srpskoj

“Ne vjerujem da će dogovori koje je postigao Milorad Dodik i ukidanje zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske donijeti bilo šta dobro Srpskoj, a kolika će šteta biti, to još niko ne zna.

Srbovanje je balon koji pukao jer nije bilo iskreno nego je služilo samo za prikupljanje političkih poena“, rekao je pisac i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović u emisiji „MAT“ BN televizije.

– Bosanski lonac kuva, i u Banjaluci i u Sarajevu. Nakon tvrdnji da je Milorad Dodik pristao da BiH uđe u NATO, a da se imovina Srpske upiše u centralni registar i u katastar BiH, njegovih dogovora i povlačenja zakona usvojenih u Narodnoj skupštini, ne vjerujem da je to, kako se predstavlja, strateški dugo planirani politički potez, koji će donijeti dobro Srpskoj, tvrdi Dmitrović.

„99 % mislim da će BiH ubrzano krenuti u članstvo ka NATO. Što se tiče imovine, to je na neki način nagoviješteno i potezima u zadnjih 20-ak dana i nekim odlukama, a ovo oko NATO dodatno dovodi u ne baš zavisnu situaciju Republiku Srbiju“, smatra Dmitrović.

Na pitanje da li je poslije toga došlo do šumova između Dodika i zvaničnog Beograda, te da li je Dodik kamen oko vrata predsjedniku Vučiću, Dmitrović kaže da je Vučić sigirno bio pod pritiskom.

„Vučić je sigurno bio izložen pritiscima spolja, ja bih mogao da kažem i Amerikanaca, kad se Dodik ponašao onako kako se ponašao. On je tu ne balansirao, nego mislim da je uspio da smiri te strasti i da je njegova politika, konkretno o Republici Srpskoj, bila najbolja moguća u tom trenutku. On to radio sjajno. Ne vidim sad da Dodik može njemu više nešto da šteti“, mišljenja je Dmitrović.

– Srbovanje Milorada Dodika je puklo kao vašarski balon, a istinskog srbovanja nije ni bilo nego glume za velike pare, rekao je ranije Dmitrović koji, kako kaže, ne prihvata da neko odjednom može da promijeni političku poziciju i ubjeđenja i od anacionalnog političara postane nacionalista.

„Taj preokret u životu jednog političara ne mogu da prihvatim da je iskren i mislim da je kalkulantski zbog toga što se ispostavljalo da to srbovanje donosi političke poene, širenje biračkog tijela, i da je on, što je legitimno, rekao „dobro, ovo je ovako sad uredu“. Ne kažem da ne vjerujem Dodiku ništa, ali ne vjerujem ljudima koji mogu to da urade“, kategoričan je Dmitrović.

Govoreći o kampanji SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore, Dmitrović kaže da nikad do sada nije vidio kampanju u kojoj su se, umjesto samog kandidata, slikali i bivši predsjednici.

„Kad sam prvi put vidio plakat na kom je u centru Siniša Karan, a sa jedne i druge strane Milorad Dodik i Željka Cvijanović, mislio da je to neka montaža protiv Karana. Međutim, vidio da je to službeni plakat i da na njemu piše „Za Karana, za Dodika“. Ne znam zašto za Dodika.

Ako Siniša Karan sam po sebi nema nikakvu preporuku, ako sebe ne preporučuje nekim svojim prošlim životom, sposobnošću, potencijalima, a preporučuju ga Dodik i Cvijanovićka, onda to ne govori ništa dobro ni o njemu, a ni o njima“, jasan je Dmitrović.

– Ne bi bilo loše da kandidat SDS-a za predsjednika Srpske Branko Blanuša dobije šansu kao što su je i drugi dobijali, smatra Dmitrović.

„Ne mislim da bi to bilo loše. Mislim da bi bilo dobro, ako ništa drugo, da se promijeni stanje, jer ovo što je do sada bilo u Republici Srpskoj nije dobro. ‘Ajde bar nešto da se promijeni, da vidimo da li će da bude bolje“, kaže Dmitrović.

Kada je riječ o odnosima Srbije i Hrvatske, Dmitrović kaže da je službeni odnos Beograda i Zagreba drugačiji, ali da je odnos značajnog dijela hrvatske javnosti nakon prodora ustaštva i ulaska Domovinskog pokreta u Vladu Hrvatske, prema Srbiji na nivou s početka 90-ih godina.

„Što je najgore, vrlo mali broj se protivi tome. U Hrvatskoj u ovom trenutku, a vrlo dobro znam šta pričam, ponos biti proustaški nastrojen. Ostale su male snage na čelu sa ne SDP-om, bivšim komunistima nego sa ovom grupacijom „Možemo“ i nekoliko žena koje se bore protiv toga. Muškarci ćute sem dvojilce ili trojice istoričara. Ustaštvo tutnji Hrvatskom i to je zaista zabrinjavajuće“, ističe Dmitrović.

– Govorio sam da će, kad više Srba ne bude u Hrvatskoj ili ih bude toliko da neće predstavljati problem čak ni ekstremistima, oni krenuti jedni na druge. To se sad događa jer se Hrvati žestoko kače između sebe“, zaključio je Dmitrović.

Nastavi čitati

Aktuelno