Društvo
SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?
Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?
Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.
Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.
Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.
Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.
Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.
“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.
Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.
Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.
“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.
Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.
“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.
Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.
“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.
Društvo
Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU
Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.
Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.
Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.
Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.
Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.
Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).
S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.
Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.
Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.
Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.
Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.
Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.
Društvo
GRAD VELIČENE ORAHA UNIŠTIO USJEVE U HERCEGOVINI: Počinje procjena štete na terenu
Predsjednik Vlade Savo Minić rekao je da će ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić danas, 22.jula, obići područja Hercegovine pogođena snažnim nevremenom i razgovarati sa poljoprivrednicima i nadležnim službama.
Najviše stradala poljoprivredna područja
U Nevesinju će biti održana sjednica Štaba za vanredne situacije, nakon što je grad uništio gotovo sve poljoprivredne usjeve.
Najviše su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, a šteta je zabilježena i u Berkovićima.
Nadležne službe obilaze teren i procjenjuju razmjere štete, dok je protivgradna zaštita dejstvovala, ali bez značajnijeg efekta, prenosi RTRS.
Grad uništio usjeve, vozila i infrastrukturu
Podsjećamo, snažno olujno nevrijeme praćeno gradom veličine oraha, a mjestimično i manjih jaja, pogodilo je juče, 21.jula, Nevesinje i okolna sela, pričinivši ogromnu materijalnu štetu na poljoprivrednim usjevima, vozilima i infrastrukturi.
Da je riječ o nezapamćenom nevremenu za Srnu je potvrdio načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović, navodeći da su posljedice katastrofalne.
“Grad je bio veličine oraha, a ponegdje i manjih jaja. Šteta je ogromna. Oštećen je veliki broj automobila, na mnogim vozilima polupani su vjetrobrani, stakla i limarija. Došlo je i do plavljenja pojedinih ulica, jer je grad začepio kanalizacionu mrežu”, istakao je Avdalović.
Poljoprivrednici ostali bez ljetine
Prema njegovim riječima, najteže su pogođeni poljoprivrednici, jer je grad uništio gotovo sve usjeve na otvorenom. “Uništeno je voće, povrće i žito koje još nije bilo požnjeveno. Šteta je praktično totalna. Ljudi neće imati šta ni da uberu ni da skinu sa svojih njiva”, istakao je Avdalović.
Posebno su stradala sela od Lapčevina do Čitluka, Batkovića i Bratača, koje važi za jedno od najpoznatijih poljoprivrednih područja nevesinjskog kraja.
Društvo
POTRESNE SCENE NAKON OLUJE: Grom usmrtio cijelo stado ovaca u BiH (FOTO)
Snažno nevrijeme praćeno grmljavinom, koje je danas, 21.jula, zahvatilo veći dio Bosne i Hercegovine, prouzrokovalo je i tragične posljedice.
Prema informacijama koje je objavio BHMeteo.ba, na planini Hrbina kod Kupresa udar groma usmrtio je cijelo stado ovaca. Na društvenim mrežama objavljene su fotografije koje svjedoče o razmjerama ove nesreće.
Kako piše InfoBugojno snažno nevrijeme koje je danas zahvatilo područje Kupresa prouzrokovalo je veliku štetu stočarima a kako navode, oko 13 časova na planini Hrbina grom je udario u stado ovaca, pri čemu je stradalo između 30 i 35 grla.
Dodaju da je riječ o velikom gubitku za vlasnika stada, a kako ističu, ovakvi događaji još jednom podsjećaju koliko grmljavinsko nevrijeme može biti opasno, posebno na otvorenim planinskim područjima.
Osim ovog slučaja, oluja je u brojnim dijelovima BiH donijela obilne padavine sa gradom, snažne udare vjetra i intenzivnu grmljavinu.
Snažno nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom pogodilo je i dijelove opštine Nevesinje.
Јaka kiša praćena grmljavinom prešla je u intenzivan i krupan grad.
Kako se vidi na snimcima na društvenim mrežama, veličina grada dostizala je i pet centimetara.
Nezavisne
-
Politika2 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika2 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika2 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport2 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Banjaluka2 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ U MELINI: Izgradili smo vodovod, podržali parohijski dom i čuvamo zajedništvo
-
Politika2 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Oko 10.000 penzionera u Srpskoj i dalje plaća dodatni namet za zdravstveno osiguranje
