Borbu protiv pedofila u BiH potrebno je pojačati, proističe iz podataka kojim raspolažu nadležni, ali i iz šokantnih primjera kojim smo svjedočili u posljednje vrijeme.

Posljednji u nizu takvih slučajeva zabilježen je u ponedjeljak, kada je MUP Srpske objavio da su šestorica osumnjičenih iz Srpske uhapšena jer su, kako ih terete, stupali u kontakt sa djecom, te im slali i navodili ih da sačinjavaju pornografski materijal.

Prošlogodišnji podaci MUP-a Srpske pokazuju da je ova problematika u porastu. Naime, u toku 2023. godine registrovana su čak 73 krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

“To je više od 21,7 odsto u odnosu na 2022. godinu”, naveli su iz MUP-a Srpske.

Preciznije, zabilježeno je u prošloj godini devet obljuba sa djetetom mlađim od 15 godina, kao i 11 polnih zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina. Evidentirano je i 25 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, kao i 14 slučajeva upoznavanja djece s pornografijom.

U Vijeću roditelja Kantona Sarajevo smatraju da je potrebno ojačati policijske timove koji se bave ovom problematikom, ali i pooštriti kazne u krivičnom zakonodavstvu.

“Mi osluškujemo sve ono što se dešava u okruženju i cijeloj teritoriji BiH, a ovo što se desilo u Srpskoj svakako je uznemirilo roditelje. Mi smo imali situaciju koja se odnosi na povratak pedofila u jednu osnovnu školu, pa smo kroz to, između ostalog, dobili i zakon o evidenciji pedofila. Tako da, u suštini, ova problematika ne poznaje granice, a svakodnevno smo svjedoci takvih naslova u novinama”, istakla je za “Nezavisne novine” Elma Dizdarević, predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Dodala je da se većina roditelja slaže u tome da mogućnost pristupa društvenim mrežama treba ograničiti maloljetnim osobama.

“Što se tiče policije, zajedničkim snagama moramo pratiti ono što naša djeca rade, ali znate i sami da su vrlo često roditelji zauzeti socijalnom borbom da prehrane svoje porodice. Kada je riječ o MUP-u, mislim da je potrebna pojačana kontrola svega onog što se dešava na online platformama”, naglasila je Dizdarevićeva.

I Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine, smatra da nam je potrebna žešća borba protiv ove pošasti, te dodaje da je broj slučajeva seksualnog nasilja iz godine u godinu u porastu. “Lara” je, ističe, ove godine, kroz različite vrste pomoći, radila sa oko 20 žrtava seksualnog nasilja, od čega su četiri maloljetnice.

“Nekako, ono što se ne prepoznaje i zanemaruje, jeste to da, kada se u porodici desi seksualno nasilje, to je kao da ste bacili bombu na taj dom. Jako je potrebno puno raditi da bi porodica to što se desilo preživjela. Zato je jako važno da kao društvo počnemo o tome da govorimo i da radimo na uspostavljanju različitih vidova podrške žrtvama seksualnog nasilja”, ističe Žigićeva za “Nezavisne novine”.

Žigićeva kaže da je svaka žrtva seksualnog nasilja u našem društvenom miljeu izložena stigmatizaciji. Podsjetila je i na apele, odnosno zalaganja da za žrtve seksualnog nasilja razvijamo specijalizovane usluge podrške, kojih u ovom trenutku nemamo.

“Mnogo češće se prijavljuju oblici seksualnog nasilja nad djecom, zato što ona, kada su u situaciji da im se desi nešto strašno, nešto što je poremetilo njihovo normalno funkcionisanje, to ne mogu prikriti od svojih roditelja”, naglasila je Žigićeva.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da MUP Srpske ulaže velike napore na otkrivanju predatora, pa je ne čudi da je ta cifra povećana.

“Njih svakako ima i uvijek postoji ona brojka koja ostane sakrivena. Ali, mislim da je ovo povećanje zapravo pokazatelj koliko MUP ozbiljno radi na rasvjetljavanju takvih krivičnih djela”, navela je Rajićeva.

Sa takvim radom je, dodaje, potrebno nastaviti, a tu posebnu pažnju treba posvetiti i prevenciji. Treba, navela je, nastojati edukovati djecu i prije svega voditi računa o tome kako provode vrijeme.

“Pokazalo se da zlostavljanje započinje upravo na društvenim mrežama i krene kao dopisivanje, gdje dijete i ne zna da je u pitanju odrasla osoba. Tek kada se uspostavi komunikacija, kada se stekne odnos povjerenja, dolazi do upoznavanja i tada je teško djetetu da se samo nosi sa tim problemom”, istakla je Rajićeva za “Nezavisne novine”.