Savjet bezbjednosti UN danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH.
Prvi se pred Savjetom obratio Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

– Ovo je treća godina kako se obraćam Savjetu bezbjednosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Savjetu bezbjednosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma – rekao je Šmit na početku obraćanja, prenosi N1.

Međunarodna podrška je, kako je naveo, ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma, dodao je Šmit.

Naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.
– I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću u ime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Takođe, to može biti dobar početak i to nije još završen posao – rekao je Šmit.
Pad nataliteta je, prema njegovim riječima, veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnova na kojem radimo, rekao je on.

– Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum – ustvrdio je Šmit.
Takođe, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica. Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, naveo je Šmit. Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.

Zatim je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Dodikom koji “aktivno podrivaju državu”, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

Milorad Dodik predsjednik RSFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima, tvrdi on.

– Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hok instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu – istakao je Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Ukazao je i na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.