Connect with us

Politika

Šmit: Zabrinut sam da Dodik igra igru direktno s Moskvom, izgleda da Beograd u to nije uključen

Poslije više od godinu mandata u Bosni i Hercegovini, Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) prvi put je u posjeti Jajcu, historijskom mjestu za temelje socijalističke Jugoslavije. Svjestan je da se i danas sa većom nostalgijom gleda na vrijeme države koja se raspala u ratu, nego na ono što je uslijedilo poslije krvavog sukoba.

Ipak, ukazuje da je „BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom” i da problemi nisu novi.

– Bez obzira da li se gleda ekonomska ili društvena situacija u Titovom vremenu, stvari su bile zamrznute, osnovni izazovi nisu bili rješavani, pa se stvari 1992. u ratu u bivšoj Jugoslaviji nisu dešavale prvi put.

To nam je poruka da se ne ponašamo kao da će sve biti kako treba – i nije kako treba, sve dok ne postoje ključne promjene, prije svega u zajedničkoj svijesti i obrazovanju – rekao je Šmit za BBC News na srpskom.

Sada su stvari jasnije

U Sarajevo je prvi put sletio 1992, kao njemački parlamentarac u posmatračkoj misiji u gradu koji će naredne četiri godine teškom mukom preživljavati pod opsadom snaga bosanskih Srba.

Na svako poređenje atmosfere sa današnjom, Kristijan Šmit ima jasan odgovor.

– Nema nikakvih sličnosti jer su mogućnosti za rješavanje problema jasnije nego 1992., kada nije bilo jasno kuda se kreće zemlja ili privreda. Sada su stvari jasnije – pridruživanje Evropskoj uniji, strukturama evropskih integracija – govori Šmit.

BBC: Ali to je bio slučaj i devedesetih, kada je Jugoslaviji nuđeno članstvo u tadašnjoj Evropskoj zajednici?

Šmit: Ne baš, i to kažem kao svjedok, a pomalo i učesnik događaja – bilo je tada isuviše rano da se tako razmišlja.

  • Šmit u posjeti Jajcu

    Šmit u posjeti Jajcu

    FOTO: TWITTER

U nedelju, 2. oktobra, birači u Bosni i Hercegovini glasat će na izborima za različite nivoe vlasti – od državnog, preko entitetskog (Federacija BiH i Republika Srpska), do kantonalnog (u Federaciji BiH).

Zemlja je preplavljena predizbornim plakatima, lica kandidata osmjehuju se sa velikih bilborda, posteri vise sa bandera, okačeni su i na granje drveća.

– Sa mojim iskustvom u domaćoj politici, izborima i kampanjama, moj pogled na politički marketing je malo drugačiji: vidim mnogo portreta i fotografija, ali ne i mnogo jasnih stavova i odluka – kaže Šmit.

 

Učiniti zemlju bezbjednim okruženjem

Nekadašnji njemački parlamentarac u kampanji traži odgovore na tri ključna izazova za Bosnu i Hercegovinu.

– Prvo pitanje je kako se približiti evropskim integracijama i tako učiniti zemlju bezbjednim okruženjem, da ne može da bude dio nijednog sukoba.

Drugo pitanje je šta možemo da uradimo da zaustavimo odliv mozgova, veliki broj mladih koji odlazi, a to nas dovodi do trećeg izazova – korupcije i nepotizma, koji su rak ovog društva koji ni međunarodne institucije ni lokalne vlasti nisu uspjele da zaustave.

Primjetit će Šmit da je centralna tema u finišu kampanje postala posjeta Milorada Dodika, jednog od tri člana Predsedništva BiH, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

– Ljudi u RS ne žele da se bave pitanjem da li i koliko mogu da podrže Putina već žele bezbjedno okruženje, posao, obrazovanje po evropskim standardima. A nisam čuo mnogo prijedloga koji idu u tom pravcu.

Umjesto toga Šmit tvrdi da vidi nešto sasvim drugo.

– Vidim mnogo razočaranja – političari bi zaista mogli da rade bolje.

Diplomatska misija

Kristijan Šmit je 2016. bio u diplomatskoj misiji po nalogu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel. Dobio je zadatak da privoli Milorada Dodika da odustane od blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU zbog straha od štete za poljoprivrednike RS, što je Šmit uspio.

Manje je uspješan bio dvije godine kasnije, kada je bio član delegacije koja je pregovarala o tretmanu i smještaju migranata koji kroz BiH prolaze kao dio takozvane Balkanske rute.

Poslije prve godine mandata na mjestu Visokog predstavnika, primjećuje da se stvari nisu promijenile na bolje.

– Umjesto napretka, vidim da je došlo do pada želje i inicijative. Očekuje se da međunarodna zajednica reaguje, napravi razliku i pruži odgovor na izazove, a ja sam očekivao da ljudi imaju spremne planove i da žele sami da djeluju.

Spreman da preduzme oštrije poteze

Gotovo istovremena magijska privlačnost i odbojnost takozvanih Bonskih ovlaštenja, na osnovu kojih Visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave u RS i Federaciji BiH, zakone i njihove izmjene i dopune, kao i da smjenjuje političke funkcionere i državne službenike, ponovo je postala važna tema u Bosni i Hercegovini.

– Vidim da postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlaštenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako sam došao s uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Pedija Ešdauna ( Paddy Ashdow). Ali ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovde sami donose odluke – ocjenjuje Šmit.

Valentin Incko (Inzko) napustio je funkciju Visokog predstavnika koristeći Bonska ovlaštenja da bi donio Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Šmit na početku sopstvenog mandata Bonskim ovlaštenjima uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.

Na pitanje da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka RS ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopšte nije mogla da se formira vlast, Šmit tvrdi da će biti odlučan.

– To više ne može da se dešava i svi treba da budu svjesni da je Visoki predstavnik spreman da preduzme oštrije poteze.

Ipak, kao preduslov za oštrije poteze navodi i motivaciju onih koji ih traže.

– Moram da se uvjerim da li neka odluka rješava problem ili samo prati negativno raspoloženje prema nekome. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u Bosni i Hercegovini imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke – kaže Šmit dok napominje da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.

  • Šmit: BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom

    Šmit: BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom

    FOTO: TWITTER

U svemu mu posao otežava činjenica da ga vlasti RS ne prihvataju kao legitimno izabranog Visokog predstavnika, dok sa srpskim članom Predsedništva BiH Šmit povremeno vodi nimalo blage javne debate.

– Ne želim da govorim o odnosima sa Miloradom Dodikom, ali uvjeravam vas da postoje kontakti sa organima u RS.

BBC: Zašto odbijate da govorite o tome, imali ste dobre odnose 2016, kada ste posredovali u rješavanju problema sa poljoprivredom?

Šmit: Racionalnost njegovih poteza mora da se stavi pod znak pitanja, a u posljednjim sedmicama i mjesecima primjećujem da on pravi zamke u koje svako može da upadne i ne bih da mu pomognem da u tome uspije.

Pažljivo Kristijan Šmit prati i regionalne odnose. Dok se sa srpskim članom Predsjedništva BiH zvanično nije sastajao, uveliko je posjećivao Beograd gdje ga je primio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a u porukama sa sastanka legitimitet izbora Šmita nije dovođen u pitanje.

– Imam intenzivne kontakte s predsjednikom Vučićem, patrijarhom Porfirijem i rekao bih im da ne treba da dozvole da se Srbija nađe u poziciji na klackalici – jedan dan na jednu stranu, drugi dan na drugu. To na duge staze nije dobar način jer ako želite da sjedite na mnogo stolica, možete pasti između stolica.

Savjet i za hrvatske političare

Ni činjenica da Milorad Dodik često boravi u Beogradu za Šmita nije suviše zabrinjavajuća.

– Postoji zabrinutost da Dodik igra igru direktno sa Moskvom, a ja imam utisak da Beograd u to nije uključen.

S druge strane, Visoki predstavnik ima savjet i za hrvatske političare koji često borave u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje živi hrvatski narod.

– Ako bi me pitali šta da kažu, ja bih im rekao da dodaju samo jednu rečenicu o pomirenju i o tome kako ratna vremena ne treba da se ponove. A to sada nije slučaj. Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik.

Valentin Incko, prethodnik Šmita, na funkciji Visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.

– Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji Visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija.

 

Drugačiji model

Uloga Visokog predstavnika postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primjenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promjenjen ili nadograđen, Šmit odgovara drugačijim modelom.

– Ako želimo da mjenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Ričard Holbruk (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta – to mora da dođe iz naroda.

Upravo ga je narod u Bosni i Hercegovini nedavno vidio u potpuno drugačijem svjetlu.

U Goraždu, pred novinarima i kamerama, Kristijan Šmit je odgovarajući na pitanje o tada aktuelnoj eventualnoj primjeni Bonskih ovlaštenja u projmeni izbornih zakona odjednom povisio ton, ljutito počeo da viče, gestikulira rukama i govori kako mu je dosta političara koji igraju političke igre.

 

Ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu

U poređenju sa dotadašnjom slikom hladnokrvnog dugogodišnjeg njemačkog konzervativca, ovaj snimak mogao bi biti onaj po kome ga pamte stanovnici Bosne i Hercegovine – i Šmit sa tim nema problema.

– Oni koji me znaju, znaju da je moj način komunikacije inače veoma diplomatski.

Ipak, naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mjenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih Visokih predstavnika – zaključuje Šmit.

avaz

Related Topics:

Politika

Tri MILIJARDE, luksuzna VILA i obavještajni podaci – gdje je Dodikov novac?

Postoje navodi da je Dodikova oligarhija “uspostavila razgranatu mrežu” u Sloveniji, uključujući kupovinu poslovnog prostora u Ljubljani — spominje se prostor od oko 200.000 kvadratnih metara Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovenačko Delo.

Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.

Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovensko Delo. Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.

“U Uredu predsjednice Republike Slovenije još nismo službeno obaviješteni o sankcijama koje je uvela Republika Srpska, tako da ne komentiramo tu stvar”, kazali su iz Ureda slovenske predsjednice za agenciju Fena.

Obrazloženje ostaje tajna
Delo piše kako je potpredsjednik tamošnje vlade, Matej Arčon, rekao kako je odluka donesena jednoglasno, ali da obrazloženje ostaje tajna. Rekao je da je obrazloženje bilo opsežno.

“Određene informacije toliko su važne i povjerljive da se u ovom trenutku ne mogu otkriti”, pojasnio je Arčon te dodao da sankcija vrijedi samo za Milorada Dodika, a ne i za članove njegove porodice.

Delo navodi kako je “to da je Slovenija Dodiku zabranila ulazak u zemlju bilo posebno u obavještajno-sigurnosnim krugovima dugo očekivano i vrlo poželjno”. Slovenačke novine navode da si Slovenija, koja se inače smatra pouzdanom i čvrstom članicom NATO-a i koja se dokazala, između ostalog, i zapaženim razotkrivanjem dvojice ruskih ilegalnih špijuna, već radi vlastitog ugleda među saveznicima “ne može priuštiti da se u skupim ljubljanskim restoranima neprestano pojavljuje čovjek koji se redovito sastaje s ruskim generalom Nikolajem Patruševom, savjetnikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se smatra ključnom figurom u ruskim obavještajno-sigurnosnim krugovima”.

Uloga obavještajaca
“Vlada je sankcije protiv Dodika, prema našim informacijama, uvela na prijedlog Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA). Kako je poznato, Dodik, koji se prije dva dana u Moskvi sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, već godinama odlučno se protivi aktualnom uređenju Bosne i Hercegovine. Čovjek koji se smatra faktorom nestabilnosti na Balkanu osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a progone ga i zbog napada na Ustav BiH, koji Slovenija dosljedno podupire na njezinu europskom putu”, piše Delo.

Dodaju kako “koliko su novca Dodik i njegovi pomagači iz entiteta Republika Srpska potajno sklonili u Sloveniju nije poznato”.

Tri milijarde?
Zijad Bečirović, direktor ljubljanskog Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Ifimes kaže kako je neko vrijeme u javnosti kružila procjena da se radi o oko tri milijarde eura, no naši izvori iz obavještajno-sigurnosnih krugova tvrde da je taj iznos pretjeran. Slovenska politika uplašila se mogućih posljedica suradnje s Dodikom, kojega američke vlasti već godinama sankcioniraju, pa je morala djelovati, navodi se u tekstu.

Sankcije protiv Dodika dosad su uvele SAD, njihovo ministarstvo finansija odnosno Ofac (Office of Foreign Assets Control), Velika Britanija, Austrija i Njemačka. Ofac je sankcije protiv Dodika i članova njegove porodice uveo još 2017. godine, a kasnije su na popis sankcioniranih dodavali i druge članove političke elite i saradnike.

Dodik se cijelo vrijeme izrugivao američkim sankcijama, ali sankcije Ofaca, naravno, nisu bezazlene. Njihova je bit u tome da zabranjuju finansijsko poslovanje s Dodikom i svim sankcioniranima bilo gdje u svijetu.

Zbog sankcija Ofaca većina se država u svijetu kloni poslovanja s Dodikom i njegovim krugom, koji zbog toga još više trebaju savezničke države poput Slovenije i Mađarske, gdje je navodno sakrio svoj kapital i odakle ga sada postupno povlači, doznaje Delo iz policijskih izvora.

Kumovi
Novica Mihajlović, u komentaru u Delu pod naslovom “Kad vrag odnese šalu, kumovi utihnu” kaže kako je Slovenija zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu. Kako piše Mihajlović, slovenska vlada utvrdila je da redovne posjete Milorada Dodika, osuđenog i sada već bivšeg predsjednika Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, državi više štete nego koriste.

“Zato je, na temelju savjeta obavještajaca i javnih izvještaja o gomili prljavog kapitala koji je pretočio k nama, jednoglasno donijela odluku da Dodiku zabrani ulazak u Sloveniju”, navodi Mihajlović.

Navodi kako je “osuđenik iz Laktaša, kojega je kao ‘dašak svježine’ prije četvrt stoljeća na vlast dovela tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright, sada Putinov alat za posebne zadatke na Balkanu”.

“Čovjek, za kojega se zbog kretanja na rubu zakonitosti već na početku političke karijere udomačio nadimak Mile Ronhill, rado se hvali posjetama Moskvi”, navodi Mihajlović.

U Delu stoji i kako “Milorad Dodik, koji je u četvrt stoljeća prešao put od čovjeka kojega su Amerikanci prikazivali kao dašak svježine u regionalnoj politici do vjernog saveznika ruskog predsjednika, ima mnogo kumova”.

“Koliko mu je prijatelja ostalo, uskoro ćemo vidjeti”, stoji u Delu.

Vila u Portorožu
Prema nekim informacijama jedna vila u središtu Portoroža u vlasništvu osoba bliskih Dodiku, da je kupljena preko srbijanskog državljanina Đorđa Đurića za 750 hiljada eura i o bez kredita što je izazvalo sumnje. Đurić je bio na američkoj listi sankcija zbog veza s Igorom Dodikom. O vili su se raspitivale i neke institucije BiH kako bi se utvrdili navodi medija da se radi o povezanosti s Dodikom. Portal Necenzurirano.si pisao je kako je vila dvospratnica s bazenom smještena u centru Portoroža, na zemljištu površine oko 1.200 m². Prema procjeni slovenske Geodetske uprave (GURS), vrijednost vile s zemljištem iznosi gotovo 1,2 miliona eura. Postoje navodi da je Dodikova oligarhija “uspostavila razgranatu mrežu” u Sloveniji, uključujući kupovinu poslovnog prostora u Ljubljani — spominje se prostor od oko 200.000 kvadratnih metara.
FOKUS, BA

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ PORUČIO: Niko nije iznad interesa Srpske – samo totalitarne vlasti narod guraju u mrak

Zdrav ljudski um ne može da shvati da smo dozvolili da izgubimo još 108,5 miliona evra iz Plana rasta.

Nijedan pojedinac, pa makar on bio i Milorad Dodik, ne može biti iznad opšteg interesa. Zapanjujući su navodi da ministri iz Republike Srpske nisu glasali za program reformi i da su žrtvovali značajan novac za Republiku Srpsku jer je Slovenija uvela sankcije Dodiku, izjavio je potpredsjednik SDS i delegat u Domu naroda PS BiH Želimir Nešković.

On podsjeća da je BiH prije nekoliko mjeseci već ostala bez 108,5 miliona evra i da će se to isto desiti i 30. septembra.

– Od tih 423 miliona KM veći dio je namijenjen projektima u Republici Srpskoj. Odgovorna vlast bi se lavovski borila da dobijemo sredstva iz Plana rasta jer je riječ o projektima od životnog značaja za stanovništvo Republike Srpske. Ko ima pravo da odbije i ne bori se za 40 miliona evra za izgradnju magistralnog puta Foča-Šćepan polje? Tim projektom, Republika Srpska bi izdvojila 60 miliona evra, a iz fondova EU bi dobili 40 miliona evra. Trenutno ne postoji lošiji put u Evropi, i niko nema prava da sabotira izgradnju tog puta – ocijenio je Nešković.

Potpredsjednik SDS navodi da je jedan od projekata koji bi bio finansiran iz sredstava iz Plana rasta i magistralni put smrti Sarajevo-Foča na kojem ljudi sedmično stradaju.

– Za taj put iz evropskih fondova bi dobili 60 miliona evra, dok bi mi uložili 90 miliona evra. Blokiraju i rekonstrukciju pruga, projekte iz elektroenergetskog sektora, a Hercegovina je posebno kažnjena jer će ostati i bez sredstava za izgradnju dalekovoda Trebinje-Perućica, Bileća-Nikšić, Trebinje-Komolac – nabraja Nešković.

Niko nema prava na maćehinski odnos prema narodu, dodaje on, zarad ličnih interesa.

– Samo mračne, totalitarne vlasti svoj narod guraju u mrak, izolaciju i siromaštvo, štiteći bogastvo vladajuće oligarhije. Odgovorna i patriotska vlast bori se za bolji život svojih građana. Obaveza SDS kao državotvorne partije jeste da zaustavimo ovaj sunovrat i uništenje Republike Srpske i učinićemo sve da ozdravi Republika Srpska – poručio je Nešković.

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Čuvati USPOMENU, obezbijediti MIR i SLOBODU” (FOTO)

Adriana Basara, potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, prisustvovala je danas obilježavanju osnivanja Druge krajiške brigade, te istakla kako je ta brigade dala nemjerljiv doprinos odbrani Republike Srpske.

– Sa posebnim emocijama sam prisustvovala ovom događaju, budući da je moj pokojni otac bio pripadnik Druge krajiške brigade. Zato sa tugom, ali I neizmjernim ponosom danas odajem počast njemu i njegovim saborcima koji su dali živote za otadžbinu – rekla je Basara.

Ona ističe potrebu da se mnogo više prostora u nastavnom program za osnovne i srednje škole posveti Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

– Samo deset časova u devetom razredu osnovne škole naša djeca uče o Odbrambeno-otadžbinskom ratu, u kojem je odbranjena Republika Srpska. Kao majka četvoro djece, ja učim svoju djecu ko im je bio deda, ko su bili njegovi saborci koji su izvojevali ono što danas imamo i zbog čega živimo u slobodi i miru. Neophodno je da djeca, osim od nas roditelja, o tome mnogo više uče u osnovnim, ali I srednjim školama. Samo na taj način možemo da očuvamo uspomenu na one koji s stvorili Republiku Srpsku – rekla je Basara.

Basara kaže da Republika mora mnogo više da uradi da borci žive dostojanstveno.

– Njihov životi moraju biti dostojni čovjeka, vojnika, ratnika. Najava povećanja boračkog dodatka za 3,30 KM po mjesecu učešća u ratu je premalo u odnosu na ono koliko smo mi dužni da im pružimo. Dugujemo im mir i slobodu u kojoj danas živimo i moramo im adekvatno uzvratiti – poručila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno