Connect with us

Svijet

SMRTONOSNA AMERIČKA MISIJA: “Ovo je naš najveći izazov od Drugog svjetskog rata”

Nisu samo trgovački brodovi na meti Huta u Crvenom moru.

Udarna grupa američkih prevoznika koja ih pokušava zaštititi takođe je pod stalnom prijetnjom, piše BBC.

BBC je prvi britanski medij koji je posjetio USS Dwight D. Eisenhower otkako je započeo ovu misiju u novembru.

“Ovo je smrtonosna stvar”, kaže kapetan Dave Wroe, koji je komandant komandant četiri razarača američke mornarice koji pružaju dodatnu zaštitu nosaču.

Stigao je ubrzo nakon što su jemenski Huti počeli gađati trgovačka plovila – kažu kao odgovor na izraelski napad na Gazu.

Kapetan Wroe navodi prijetnje s kojima su se suočavali u posljednja četiri mjeseca: protivbrodske balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, bespilotne površinske letjelice, a sada i bespilotne podvodne letjelice, ili UUV, sve napunjene eksplozivom.

UUV su najnovija prijetnja. On kaže da su mlažnjaci F-18 na nosaču nedavno uništili UUV, prije nego što je mogao biti lansiran.

Kapetan Wroe kaže da Huti predstavljaju najveći izazov američkoj mornarici u novijoj istoriji.

“Ovo je najviše od Drugog svjetskog rata”, kaže.

To je bio posljednji put da su SAD djelovale u području gdje se na njih moglo pucati svaki dan.

Tempo operacija na samom nosaču aviona takođe je neumoljiv – deseci letova koji se izvode 24 sata dnevno.

Gledamo kako posada na palubi usmjerava F-18 sa svjetlećim štapićima, koje koriste za manevrisanje mlažnjacima oko pilotske palube noću.

Gore u tornju kontrole leta nosača, komandant George Zintac, poznat kao Air Boss, mora usklađivati njihovo kretanje – s mlažnjakom koji je lansiran ili slijeće za nešto više od minute. Bio je u američkoj mornarici više od 30 godina, ali kaže “ovo je vjerojatno najviše letova koje sam napravio na nekoj misiji‘.

Na dnevnom svjetlu možete vidjeti što su radili. Sa svake strane kokpita naslikali su siluete bombi koje su bacili, uništenih radarskih stanica i dronova koje su oborili iz vazduha. Već su ispalili više od 300 bombi i projektila. Red za redom municije poredan je u hangaru, spreman za utovar.

S broda USS Eisenhower, ili Ike kako ga zove posada, još uvijek možete vidjeti nekoliko velikih trgovačkih brodova – tankera i brodova za rasuti teret kako plove u daljini. Ali ih je sve manje. Inače, Crveno more nosi oko 20% svjetske pomorske trgovine. To je ključna ruta za Evropu kroz Suecki kanal. Americi je to manje bitno, ali oni se najviše trude vratiti slobodu plovidbe. Ali čak i uz prisutnost američke udarne grupe na nosaču, Crveno more ostaje izuzetno opasno područje.

Dok smo na brodu, rečeno nam je da su Huti ispalili još jedan balistički projektil, putujući brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka. Posade američkih razarača imaju samo nekoliko minuta da ih prate i obore. Ovom prilikom daleko je izvan dometa i projektil pada u vodu.

Drugi su, međutim, uspješno pogađali trgovačke brodove. Već su pogodili nekoliko, potopili jedan – Rubymar – i ubili troje članova posade na brodu za rasuti teret True Confidence.

Kontraadmiral Marc Miguez, komandant udarne grupe nosača, vidi znakove nastavka pomorske trgovine kao dokaz da je njihova prisutnost imala određenog uspjeha.

On vjeruje da su udari koje predvodi SAD, uz pomoć Britanije, već degradirali neke od vojnih sposobnosti Huta. Ali to ih sigurno nije odvratilo niti zaustavilo.

Kontraadmiral Miguez vjeruje da Huti ne djeluju sami.

“Iran podupire Hute, ne samo oružjem i tehnologijom, već i pružanjem obavještajnih informacija i podrške ciljanju”, kaže on.

Pitam se zašto onda SAD ne cilja i na Iran? “To je politička odluka”, kaže on, “ali korijeni ovoga počinju s Iranom.”

U stvarnosti, američki predsjednik Joe Biden ne želi potaknuti širi bliskoistočni sukob, posebno u izbornoj godini. Admiral Miguez kaže da će ostati “koliko god bude potrebno”. Ali, postoje ograničenja za održavanje ovog nivoa vojne prisutnosti.

Za razliku od Huta, oni su daleko od kuće s malo udobnosti. Svaki obrok na brodu doslovno hrani pet hiljada. Samo račun za hranu na nosaču iznosi dva miliona dolara.

Kapetan Chris Hill, komandant Ikea, kaže da “ljudi trebaju odmor, moraju ići kući”.

Ali kaže da još nemaju datume kada će se to dogoditi. Stoga je jedan od njegovih zadataka održavati moral i otpornost posade.

Ima čak i psa na brodu koji mu pomaže. Demo, kućni pas koji je obučen za život na nosaču, šeće po palubama kako bi pomogao podići raspoloženje posade.

Ali što se tiče glavne misije USS Dwight D Eisenhowera, još je prerano za procijeniti kakav će dugotrajni učinak postići.

Kapetan Hill kaže: “Teško je definisati pobjedu i poraz u ovoj vrsti sukoba.”

“U idealnom slučaju, želimo zaustaviti svaki napad Huta.”

Na pitanje je li to moguće, on odgovara da je “teško reći”.

Sugeriše da će to takođe zahtijevati šire vladine i međunarodne napore. Ukratko, trebaće više od moćne američke udarne grupe da se riješi ova kriza, piše BBC, a prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno