Connect with us

Svijet

SMRTONOSNA AMERIČKA MISIJA: “Ovo je naš najveći izazov od Drugog svjetskog rata”

Nisu samo trgovački brodovi na meti Huta u Crvenom moru.

Udarna grupa američkih prevoznika koja ih pokušava zaštititi takođe je pod stalnom prijetnjom, piše BBC.

BBC je prvi britanski medij koji je posjetio USS Dwight D. Eisenhower otkako je započeo ovu misiju u novembru.

“Ovo je smrtonosna stvar”, kaže kapetan Dave Wroe, koji je komandant komandant četiri razarača američke mornarice koji pružaju dodatnu zaštitu nosaču.

Stigao je ubrzo nakon što su jemenski Huti počeli gađati trgovačka plovila – kažu kao odgovor na izraelski napad na Gazu.

Kapetan Wroe navodi prijetnje s kojima su se suočavali u posljednja četiri mjeseca: protivbrodske balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, bespilotne površinske letjelice, a sada i bespilotne podvodne letjelice, ili UUV, sve napunjene eksplozivom.

UUV su najnovija prijetnja. On kaže da su mlažnjaci F-18 na nosaču nedavno uništili UUV, prije nego što je mogao biti lansiran.

Kapetan Wroe kaže da Huti predstavljaju najveći izazov američkoj mornarici u novijoj istoriji.

“Ovo je najviše od Drugog svjetskog rata”, kaže.

To je bio posljednji put da su SAD djelovale u području gdje se na njih moglo pucati svaki dan.

Tempo operacija na samom nosaču aviona takođe je neumoljiv – deseci letova koji se izvode 24 sata dnevno.

Gledamo kako posada na palubi usmjerava F-18 sa svjetlećim štapićima, koje koriste za manevrisanje mlažnjacima oko pilotske palube noću.

Gore u tornju kontrole leta nosača, komandant George Zintac, poznat kao Air Boss, mora usklađivati njihovo kretanje – s mlažnjakom koji je lansiran ili slijeće za nešto više od minute. Bio je u američkoj mornarici više od 30 godina, ali kaže “ovo je vjerojatno najviše letova koje sam napravio na nekoj misiji‘.

Na dnevnom svjetlu možete vidjeti što su radili. Sa svake strane kokpita naslikali su siluete bombi koje su bacili, uništenih radarskih stanica i dronova koje su oborili iz vazduha. Već su ispalili više od 300 bombi i projektila. Red za redom municije poredan je u hangaru, spreman za utovar.

S broda USS Eisenhower, ili Ike kako ga zove posada, još uvijek možete vidjeti nekoliko velikih trgovačkih brodova – tankera i brodova za rasuti teret kako plove u daljini. Ali ih je sve manje. Inače, Crveno more nosi oko 20% svjetske pomorske trgovine. To je ključna ruta za Evropu kroz Suecki kanal. Americi je to manje bitno, ali oni se najviše trude vratiti slobodu plovidbe. Ali čak i uz prisutnost američke udarne grupe na nosaču, Crveno more ostaje izuzetno opasno područje.

Dok smo na brodu, rečeno nam je da su Huti ispalili još jedan balistički projektil, putujući brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka. Posade američkih razarača imaju samo nekoliko minuta da ih prate i obore. Ovom prilikom daleko je izvan dometa i projektil pada u vodu.

Drugi su, međutim, uspješno pogađali trgovačke brodove. Već su pogodili nekoliko, potopili jedan – Rubymar – i ubili troje članova posade na brodu za rasuti teret True Confidence.

Kontraadmiral Marc Miguez, komandant udarne grupe nosača, vidi znakove nastavka pomorske trgovine kao dokaz da je njihova prisutnost imala određenog uspjeha.

On vjeruje da su udari koje predvodi SAD, uz pomoć Britanije, već degradirali neke od vojnih sposobnosti Huta. Ali to ih sigurno nije odvratilo niti zaustavilo.

Kontraadmiral Miguez vjeruje da Huti ne djeluju sami.

“Iran podupire Hute, ne samo oružjem i tehnologijom, već i pružanjem obavještajnih informacija i podrške ciljanju”, kaže on.

Pitam se zašto onda SAD ne cilja i na Iran? “To je politička odluka”, kaže on, “ali korijeni ovoga počinju s Iranom.”

U stvarnosti, američki predsjednik Joe Biden ne želi potaknuti širi bliskoistočni sukob, posebno u izbornoj godini. Admiral Miguez kaže da će ostati “koliko god bude potrebno”. Ali, postoje ograničenja za održavanje ovog nivoa vojne prisutnosti.

Za razliku od Huta, oni su daleko od kuće s malo udobnosti. Svaki obrok na brodu doslovno hrani pet hiljada. Samo račun za hranu na nosaču iznosi dva miliona dolara.

Kapetan Chris Hill, komandant Ikea, kaže da “ljudi trebaju odmor, moraju ići kući”.

Ali kaže da još nemaju datume kada će se to dogoditi. Stoga je jedan od njegovih zadataka održavati moral i otpornost posade.

Ima čak i psa na brodu koji mu pomaže. Demo, kućni pas koji je obučen za život na nosaču, šeće po palubama kako bi pomogao podići raspoloženje posade.

Ali što se tiče glavne misije USS Dwight D Eisenhowera, još je prerano za procijeniti kakav će dugotrajni učinak postići.

Kapetan Hill kaže: “Teško je definisati pobjedu i poraz u ovoj vrsti sukoba.”

“U idealnom slučaju, želimo zaustaviti svaki napad Huta.”

Na pitanje je li to moguće, on odgovara da je “teško reći”.

Sugeriše da će to takođe zahtijevati šire vladine i međunarodne napore. Ukratko, trebaće više od moćne američke udarne grupe da se riješi ova kriza, piše BBC, a prenosi Jutarnji.

Svijet

NOVI NAPAD U ŠKOLI U POLJSKOJ: Jedna osoba ubijena, dvije povrijeđene

Jedna osoba je ubijena, a dvije povrijeđene u napadu oštrim predmetom u školi u poljskom gradu Leščiodol-Novinama, a petnaestogodišnji napadač je uhapšen, saopštila je policija.

Ubijena je žena (37), koja je bila radnik škole, dok su povrijeđeni direktor škole, koji je savladao napadača, i domar.

Napadač je bivši učenik škole.

Ministar unutrašnjih poslova Marčin Kjervinjski rekao je da je u odvojenom incidentu u Serpcu policija privela sedamnaestogodišnjaka koji je planirao napad, a kod koga su u rancu pronađena dva noža.

U školi u poljskom gradu Ostrolenka juče je povrijeđeno deset ljudi u napadu devetnaestogodišnjaka.

Policija je ubrzo nakon incidenta privela osumnjičenog, koji je sam sebe povrijedio.

Nastavi čitati

Svijet

CIJENE NAFTE ĆE NAGLO PASTI, uskoro kraj sukoba sa Iranom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će sukob sa Iranom uskoro biti završen, nakon čega bi globalne cijene nafte trebalo naglo da padnu.

“Ono što će se dogoditi jeste da će, čim se sve to završi, a to će biti uskoro, cijene nafte naglo pasti”, rekao je Tramp u intervjuu za televiziju “Si-Bi-Es”.

Američki lider je naglasio da više ne postoji prijetnja od nuklearnog oružja u Iranu, što je bio prvobitni cilj američke intervencije.

Nastavi čitati

Svijet

KRISTA PAJK PROGOVORILA POSLIJE NEUSPJELE EGZEKUCIJE: Probudila se bijesna i vezana, čeka se odluka o novom datumu

Nakon što je preživjela pogubljenje u Tenesiju, Krista Pajk se probudila u bolničkom krevetu bijesna, u okovima i sa teškim zdravstvenim komplikacijama.

Krista Pajk (50) probudila se u bolnici “bijesna i zbunjena” nakon što je prošle nedjelje preživjela pokušaj pogubljenja, izjavili su njeni advokati. Prisjetili su se da su joj prve riječi bile: “Gdje sam?” i “Ko ste vi?”.

Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemervijam 1995. godine, preživjela je 30. septembra u Tenesiju dvije smrtonosne injekcije. Stručnjaci i njen pravni tim tvrde da je ovaj oporavak bez presedana i da nijedan drugi zatvorenik u SAD nije preživio izvršenje kazne smrtonosnom injekcijom.

“Ruke su joj strašno natečene”
Pajkova (50) je i dalje na intenzivnoj njezi, a ruke i noge su joj vezane za bolnički krevet, rekli su advokati na konferenciji za novinare. Njen advokat Rendi Spivej rekao je da je pravni tim danima vjerovao da je moždano mrtva i da su očekivali da će je svaki čas isključiti sa aparata.

Međutim, na opšte iznenađenje, u utorak je počela da govori, iako se sjeća samo dijelova samog pokušaja pogubljenja. Spivej je ispričao da je Pajk pomogla timu za izvršenje kazne da pronađe venu na ruci, kao i da je bila ljubazna i pristojna dok su joj davali injekciju.

Nakon toga se probudila u bolnici sa cijevi u grlu, okružena nepoznatim ljudima. Obe ruke su joj sada, prema riječima advokata, “strašno natečene”.

“Ne znamo kakve će posljedice sve ovo ostaviti na njeno mentalno zdravlje”, rekao je Spivej.

Dodao je da je zbog traume ostala “bijesna i zbunjena”. Naveo je i da Pajk ima krvni ugrušak u ruci, upalu pluća i ne može da guta.

Sud naložio čuvanje dokaza
Sud je u srijedu naložio državi Tenesi da sačuva sve dokaze povezane sa neuspjelim pogubljenjem. Nakon što je postalo jasno da Pajk neće umrijeti od dvije doze pentobarbitala, prevezena je u bolnicu, gdje je danima bila u nesvijesti dok su ljekari čistili organizam od hemikalija.

Na hitnom ročištu u srijedu, advokati su zatražili da se sačuvaju svi dokazi koji bi mogli poslužiti kao temelj za buduću tužbu protiv države. Luk Inen, jedan od advokata Kriste Pajk, opisao je sudiji I’Aši Majls “prepreke” u komunikaciji sa klijentkinjom.

“Sve do juče naša klijentkinja je bila u nesvijesti i nije mogla da komunicira”, rekao je i dodao da Pajk sada “govori u ograničenoj mjeri”.

Pomoćnik državnog tužioca Tenesija Vil Ajers upozorio je na “neobičnu proceduralnu situaciju”, sa čim se sudija saglasila. Tvrdio je da hitan zahtjev nije potreban jer je država svakako obavezna da čuva dokaze.

Sudija Majls ipak je naložila da se “mora sačuvati sve što je bilo u samoj prostoriji”, uključujući infuzije, špriceve, otpad poput ambalaže, uputstava i naljepnica. Zatražila je i dokumentaciju o psihičkom stanju Kriste Pajk prije, tokom i nakon pokušaja pogubljenja 30. septembra. Savjetovala je državi da “posebno pazi” kako ne bi izgubila ili slučajno izbrisala bilo koju informaciju važnu za slučaj.

Obustava pogubljenja
Na pitanje sudije da li država planira da odredi novi datum pogubljenja, Ajers je odgovorio da ne zna. Guverner Tenesija Bil Li naredio je obustavu svih pogubljenja u državi do kraja godine i zatražio odgovore o tome šta je pošlo po zlu. Šef državnih zatvora najavio je ostavku nakon neuspjele egzekucije.

Inen je zatražio od sudije da se Pajkovoj omogući pristup telefonu za pozive advokatima, kao i da oni imaju “slobodan i stalan pristup klijentkinji”. Rekao je da su ih tokom nedavnog pokušaja posjete u bolnici držali na čekanju više od dva sata.

Dodao je da je zatvorski službenici drže “u okovima” na bolničkom krevetu, uprkos zahtjevima medicinskog osoblja da joj se skinu lisice. Njeni advokati zatražili su i da ih Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Tenesija obavijesti 48 sati prije nego što Pajkovu premjeste iz bolnice u bilo koju drugu državnu ustanovu.

Krista Pajk imala je 18 godina kada su ona i njen tadašnji dečko, Tadaril Šip, pretukli, mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemervijam. Upoznali su je u kampu za osposobljavanje problematičnih tinejdžera. Šip je tada imao 17 godina, pa je zbog svoje uloge u napadu izbjegao smrtnu kaznu jer nije bio punoljetan. On se i dalje nalazi u zatvoru

Nastavi čitati

Aktuelno