Pod udarom uvezenih i poskupljenja iznutra, mnogo toga što se podrazumijevalo i bilo svakodnevno pristupačno postalo je luksuz za građane BiH.

U periodu od pet godina cijene hljeba su porasle s 2.3 na 4 KM po kilogramu, kilogram teletine u junu 2021. koštao je do 20, a danas je 40-47 KM, cijene putera su sa 21.8 rasle do 30.7 KM, a pažljivo se prati i potrošnja kafe, koja je sa 13.1 poskupila na 28 KM.

Mjere štednje ograničavaju i ljetovanja, posjete restoranima, novčanike nam prazne usluge vodoinstalatera, električara ili keramičara, a zbog rasta cijena energenata grijanje će tokom zime biti usklađeno s upotrebom zimske odjeće i u zatvorenom. Kupovina stana i ranije je bila poduhvat, ali s cijenama kvadrata približavamo se granici na kojoj se pitamo – može li kredit za stan biti otplaćen tokom radnog vijeka njegovog vlasnika.

Hrana je luksuz

“Prehrambeni proizvodi, prije svega meso i mliječni proizvodi, katastrofalno su poskupjeli. Jedino što nije drastično mijenjalo cijenu su odjeća i obuća. Hrana će tek da poskupi zbog ove suše. Energenti su posebna priča. Ovo je strava šta se dešava s peletom i drvetom, a struja će doći na red tek da prođu izbori. Država ne želi da uvede diferenciranu stopu PDV-a, jer nije isto 17 posto na hranu i na luksuz” kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine. Izvršna direktorica Udruženja građana za zaštitu potrošača “DON” iz Prijedora, Murisa Marić podsjeća da se građani BiH već godinama odriču svega što mogu, pa danas kupuju na grame, za ručak.

“Zalihe kakve smo pravili nekad i ostavljali u zamrzivač, danas su misaona imenica. Danas ni piletina nije jeftina, osim kad je na akciji. Onaj ko ima platu na državnim jaslama se ne odriče ničega, a mi obični smrtnici smo se svega odrekli zato što smo na to primorani. Sve veći broj građana isključuje grijanje, jer mu je jeftinije da na struju grije prostoriju u kojoj sjedi. Sve što se može, mi režemo, jer primanja su takva kakva jesu. I djeci, kad ih opremamo u školu, počeli smo govoriti da ćemo patike kupiti sljedeći mjesec” kaže Marić.

Kriza vlasti

Za to vrijeme, dodaje, u vlasti nemamo dobre namjere i struku, imamo nove izbore, a iste ljude, preletače, one koji mijenjaju i vjeru za fotelju.

“Šta od takvih ljudi očekivati? U zadnjih 20 godina nisu pokazali da će nešto promijeniti. Ne možemo ispuniti nijedan korak na putu ka EU, ništa što bi nama značilo za život običnih građana. Pogasili smo sve domaće fabrike i tu nema ništa što bi nam ulilo nadu da ovdje ima opstanka. Više ne znamo koliko je svako od nas zadužen i koje će to generacije vratiti. Mislim da će se nekad proučavati šta se nama dešavalo i kako smo preživljavali od 90-tih naovamo, a posebno zadnjih godina” ističe Marić za Avaz.

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i maksimalnu temperaturu vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Јutro će biti promjenljivo oblačno, na jugu i u brdsko-planinskim predjelima sunčanije.

U nastavku dana najavljeno je smanjenje oblačnosti i pretežno sunčano i toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar na jugu zapadni i jugozapadni, a u ostalim krajevima sjeverni i sjeveroistočni.

Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19, na jugu do 22, a maksimalna od 28 na jugozapadu do 37 na jugoistoku, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Republička uprava za inspekcijske poslove ove godine izvršila je 109 kontrola fizičkih lica koja su putem interneta i društvenih mreža oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 31 slučaju utvrđeno je da su djelatnost obavljala bez registracije, rečeno je Srni u Inspektoratu Srpske.

Ovim licima izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti, te novčane kazne u ukupnom iznosu od 78.000 KM.

Inspektorat Republike Srpske je u prošloj godini izvršio više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti bez registracije, te novčane kazne od 335.000 KM. Neregistrovan rad evidentiran je u različitim djelatnostima, među kojima su frizersko-kozmetičke usluge, prodaja odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnja namještaja, stolarije i betonske galanterije, izdavanje smještaja, popravka i održavanje motornih vozila, te usluge fotografisanja.

Iz Inspektorata su pojasnili da Zakon o trgovini Republike Srpske prepoznaje elektronsku trgovinu kao vid prodaje na daljinu, uključujući i prodaju putem društvenih mreža, ali da takvu trgovinu može organizovati samo registrovani trgovac.

“S obzirom na to da su dosta jednostavne procedure otvaranja naloga na društvenim mrežama, pojedinci su počeli da ih zloupotrebljavaju za neregistrovan rad”, naveli su iz Inspektorata.
Oni su ukazali da se na profilima koji nelegalno nude proizvode najčešće ne mogu pronaći podaci o odgovornom licu, adresi poslovnice i broj JIB-a iz Poreske uprave, jer takvi prodavci nisu registrovani.

“Ovakvom kupovinom građani sebe izlažu velikom potrošačkom riziku. U takvim okolnostima upitni su porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluge, a u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete – potrošači nemaju račun kao materijalni dokaz da je kupljeno od nekog konkretnog lica”, upozorili su iz Inspektorata.

U Inspektoratu su napomenuli i da je dodatni rizik to što lice koje stoji iza određenog profila ne mora ni da boravi u Republici Srpskoj ili BiH, što dodatno otežava njegovo identifikovanje.

Građanima koji kupuju putem interneta preporučuju da biraju provjerene i renomirane prodavce, te da prije kupovine provjere da li su javno istaknuti svi podaci o trgovcu i proizvodu. “Trgovac je dužan da objavi ime i adresu, podatke o proizvodu ili usluzi, njihove glavne karakteristike, konačnu cijenu sa PDV-om, troškove dostave, način plaćanja, te način i rok isporuke”, naveli su iz Inspektorata.

Kontrole neregistrovanog rada organizuju se na osnovu godišnjeg plana, ali i po predstavkama građana, informacijama drugih organa i saznanjima do kojih inspektori dolaze na terenu i direktnim uvidom u oglasne stranice i društvene mreže.

Iz Inspektorata su pojasnili da je Zakonom o inspekcijama inspektorima omogućeno i da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe radi prikupljanja dokaza o neregistrovanom radu.

U Inspektoratu su naveli da je ove godine, zbog aktuelnih okolnosti, fokus više usmjeren na kontrolu formiranja cijena, ali da se kontrole neregistrovanog rada nastavljaju.

“Cilj inspekcije je registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire”, istakli su iz Inspektorata i apelovali na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu proceduru legalizacije rada.

Istovremeno, građane su pozvali da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i da se informišu sa kim dogovaraju usluge ili od koga kupuju proizvode, jer i sami mogu značajno doprinijeti suzbijanju sive ekonomije.