Srpska demokratska stranka i ja smatramo da su Pokret Sigurna Srpska i Draško Stanivuković, odgovornom odlukom, koja je isključivo u interesu Republike Srpske, otvorili put za pobjedu opozicije i promjenu vlasti.

Poručio je ovo predsjednik SDS-a Branko Blanuša.

-Prepuštanje kandidatura SDS-u i najavljena snažna podrška kolegi Marinku Božoviću i meni, zaslužuje poštovanje i stvara uslove za najbolje odnose opozicionih partija i lidera u budućnosti.

S obzirom da će, kako kaže, najteži i najodgovorniji posao nakon promjene vlasti biti formiranje i vođenje Vlade Republike Srpske, smatra da je najbolje da mandatar bude Draško Stanivuković.

-To sigurno nije nagrada kada se preuzimete najveću odgovornost u trenutku prezaduženosti, problema u zdravstvu, obrazovanju, javnim preduzećima, energetici, padu opšteg morala, visoke korupcije i privatizacije institucija, ali se nadam da će Stanivuković prihvatiti tu ulogu jer je za posao Predsjednika Vlade potrebna velika energija, apsolutna
posvećenost, odricanje i hrabrost – rekao je on.

Te poručuje da vjerujem da ovaj prijedlog ima najširu podršku javnosti i da će zajedno raditi na razvoju i napretku Republike Srpske.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH kaznila je na današnjoj sjednici SNSD sa ukupno 8.000 KM, SDP sa 3.500 KM, te stranku “Volja naroda Srpske – Dr Vlado Đajić” i DF sa po 3.000 KM zbog preuranjene izborne kampanje. Iz CIK navode da je SNSD kažnjen jer je utvrđeno da su predstavnici ove partije sa konferencije za novinare 17. juna slali političke poruke, čime je vođena preuranjena izborna kampanja.

Na toj konferenciji za novinare, obrazlažu iz CIK-a, date su procjene broja osvojenih mandata, što ne bi bilo sporno da na istom događaju nisu slate političke poruke, zbog čega je SNSD kažnjen sa 4.000 KM.

Ova stranka sa 4.000 KM kažnjena je i u slučaju u kojem je CIK razmatrao prijavu u kojoj je navedeno da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na Instagramu objavio video-zapis sa slanjem političkih poruka i komentarisanjem političkih protivnika.

Protiv ove odluke bili su članovi CIK Željko Bakalar, Vlado Rogić i Vanja Bjelica Prutina koja je navela da u ovom slučaju nisu ispunjeni uslovi za izricanje kazne, jer se između ostalog u videu ne govori o kandidatima, već se samo iznosi negativan odnos prema protivniku, a pozitivan odnos prema stranačkom kolegi. DF je kažnjen sa 3.000 KM za preuranjenu kampanju jer je forum žena ove stranke na humanitarnom bazaru u Sarajevu koji je održan u Specijalnoj školi “Vladimir Nazor” postavio banere sa fotografijama i oznakama stranke.

Većina članova CIK-a tokom rasprave o ovoj tački navela je da se radi o preuranjenoj izbornoj kampanji, ali i o zloupotrebi djece, što nadležna služba CIK-a nije razmatrala uopšte.

Stranka “Volja naroda Srpske – Dr Vlado Đajić” takođe je kažnjena sa 3.000 KM za preuranjenu kampanju jer je predsjednik ove stranke objavio na društevenim mrežama spot u kojem iznosi političke stavove koji se mogu smatrati iznošenjem dijela programa stranke.

SDP je kažnjen sa 3.500 KM za isti prekršaj je su na mrežama objavili video u kojima su slate političke poruke čime je vršena preuranjena kampanja. CIK je donio odluku o izboru najpovoljnijih ponuđača za nabavku oglašavanja u dnevnoj štampi za potrebe sprovođenja izbora ove godine na tri jezika u BiH.
Srpskainfo

Odluka Narodne skupštine Republike Srpske o povećanju plata zaposlenima u javnom sektoru, uključujući i zdravstvene radnike, za skromnih pet odsto, ponovo je u javnosti otvorila pitanje održivosti javnih fondova koji se godinama sistemski prazne. Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO trpe ogromne gubitke jer se ogroman dio ekonomskih tokova svjesno gura u sivu zonu, gdje poslodavci radnike prijavljuju na minimalce, a stvarni novac isplaćuju ilegalno, čime se direktno zakidaju doprinosi za liječenje i penzije građana.

U međuvremenu Srpska se zadužuje za milijarde, dok ispod radara prolazi činjenica da su preduzeća u prošloj godini ostvarila više od 4 milijarde KM dobiti, na koju se plaća porez od samo 10 odsto, čak i kada se dobit podigne u gotovini, što je najmanje u okruženju. Dok vlasti ovaj potez pred same izbore predstavljaju kao uspjeh, sindikati i ekonomska struka upozoravaju na surovu realnost: uprkos povišicama, zdravstveni radnici u RS i dalje imaju drastično manja primanja od svojih kolega u Federaciji BiH, dok u Fondu zdravstva nema realnog novca za ova povećanja.

To je priznala i sama ministarka finansija Srpske Zora Vidović, potvrdivši da će se sredstva izdvojiti direktno iz ministarstva na čijem je čelu, što kritičari vide kao klasičnu predizbornu preraspodjelu i propuštenu priliku da se uvedu sistemske mjere za punjenje fondova, prvenstveno kroz adekvatno oporezivanje bogatih.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, Jovica Mišić, ističe da su zdravstveni radnici u proteklom periodu primili određena povećanja, ali da je to i dalje daleko od onoga što imaju njihove kolege u drugom entitetu. Osnovna plata ljekara opšte prakse u Federaciji BiH i nakon najnovijeg povećanja veća je za oko 1.000 KM nego kod nas. Doktoru u Srpskoj je osnovna plata od januara, uz novo povećanje od pet odsto, povećana za ukupno oko 500 KM. Mišić priznaje da, uprkos nezadovoljstvu, među radnicima trenutno nema kritične mase za radikalnije sindikalne akcije poput štrajka jer su ljudi izgubili volju ili želju kada vide da država ili vlada reaguje na ovakav način.

Ključni izvor iz kojeg se fondovi i plate radnika mogu i moraju puniti jeste oporezivanje podizanja dobiti u gotovini. Finansijska statistika pokazuje da su preduzeća u prošloj godini ostvarila više od četiri milijarde KM dobiti, a zakonodavac im trenutno ide na ruku jer na podizanje tog novca u gotovini plaćaju svega 10 odsto poreza. Kada bi vlast uvela porez na podizanje dobiti u kešu, kao što je i najavljivano, to bi natjeralo vlasnike firmi da više daju radnicima kroz regularne plate, a manje prikazuju kao vještačku dobit.

Ekonomista Milenko Stanić posebno upozorava na ovaj ogroman raskorak u poreznim stopama koji direktno stimuliše sivu zonu. On ističe da su za poslodavce koji hoće da rade legalno ukupni porezi i doprinosi na plate 39 odsto, dok je porez na dobit svega 10 odsto. Ta velika razlika je stimulans svima onima koji hoće da rade kako ne treba – da dio plata isplate na crno na teret dobiti, svjesno birajući niži porez kako bi izbjegli obaveze prema fondovima.

Stanić naglašava da iza pomenute četiri milijarde KM dobiti ostvarene u prošloj godini ne stoji zdrava i konkurentna privreda, već uglavnom preduzeća koja imaju ograničenu konkurenciju, monopolsku poziciju i namještene poslove sa javnim sektorom kroz tendere.

– Kada bi ozbiljna revizorska kuća ušla u javna preduzeća, pokazalo bi se da su mnoga od njih u realnom gubitku i da niska produktivnost opstaje samo dok ih drži trenutna politička i vlasnička struktura – naveo je on.

Povećanja plata pred izbore struka vidi samo kao kratkoročno gašenje požara koje dugoročno gura Srpsku u još dublje dužničko ropstvo kroz nova zaduživanja.

Prema riječima Stanića dugoročno rješenje je samo jačati privrednu osnovu, proizvodnju i jačati i povećavati bruto domaći proizvod, obezbjediti realne izvore prihoda, realne poreze i doprinose.

– Naravno, kad jačate privredu i privredni ambijent, onda zapošljavate veći broj radnika. Nama je ključni problem to što imamo više penzionera nego radnika. Kad imate malo radnika, onda bez obzira da li su njihove plate niske ili visoke, da li su stope niske ili visoke, nemate dovoljno sredstava za Fond zdravstvene zaštite. Onda se moraju tražiti drugi izvori – rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima postoje i kratkoročna rješenja kao što je preusmjeravanje dijela poreza, doprinosa i akciza, ali dugoročno rješenje je samo rast privrede i proizvodnje.

(Srpskainfo)