Connect with us

Društvo

SNIJEG SRUŠIO SISTEM! Padavine razotkrile sve slabosti Srpske – putevi neprohodni, struja nestala!

Snijeg koji je proteklih dana zavejao Republiku Srpsku razotkrio je potpunu nespremnost nadležnih institucija da odgovore na ovakve vremenske uslove.

Putevi su zavejani od Banjaluke, preko Doboja, Teslića, Prnjavora, do Drvara. Probleme sa elekričnom energijom imali su stanovnici bilo koje opštine i grada u kojoj je pao snijeg. Osim lokalnih puteva neprohodni su bili i oni magistralni, a snijeg je iznenadio i one koji su trebali da očiste jedini auto-put koji imamo.

U ovoj situaciji, odgovornosti ima na svim nivoima – od republičkih preduzeća, do lokalne vlasti. Od rukovodstva Banjaluke, Doboja, Prnjavora, preko Elektorprivrde, preduzeća “Putevi RS” ali i Vlade Republike Srpske.

Osim što nam je snijeg “otkrio” da je elektro mreža toliko loša da su pojedini dijelovi Srpske tri dana bili bez struje, da zimske službe nisu spremne za snijeg u decembru i da ni na šetalištima nije sigurno, jer ne znate kada će drvo pasti, ovaj snijeg pokazao je da odgovorni nisu baš spremni preuzeti odgovornost.

Izvinjenje i priznanje da sve nije kako treba stiglo je samo od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je najavio sankcije i obećao da se ovako nešto više ne smije desiti. Da li je dovoljno – nije, ali da li je bilo ko drugi uradio bar to – nije. Šta nam onda poručuje ćutanje nadležnih?

Sistemski kolaps širom Srpske

Novinari koji godinama rade na terenu i izvještavaju u raznim uslovima kažu da je snijeg ponovo pokazao brojne nepravilnosti, ali i one koji rade svoj posao.

– Neprohodni putevi, zameteni trotoari, neočišćeni parkinzi. Zimska služba u Banjaluci je definitivno pala na ispitu. Neko mora odgovarati. Ništa bolje nije ni u ostalim krajiškim opštinama. Prnjavor je u potpunom kolapsu, Kneževo, Čelinac, Kotor Varoš – stanje je kritično. Pa ni autoput ‘9. januar’ dugo nije bio pročišćen. Grtalice su potpuno zakazale – rekao je za Blink novinar Ljubinko Spasojević.

Spasojević postavlja pitanje da li nam to nedostaje radne snage ili mehanizacije?

– Ništa bolji nisu ni električari. Nema struje danima ni tamo gdje je dostupno. Pojedina sela na teritoriji grada Banjaluka, u opštinama Prnjavor, Čelinac, Kneževo, Ribnik, Kotor Varoš ni narednih nekoliko dana neće dobiti struju. Ljudima se kvari hrana u zamrzivačima. I ovdje nedostaje i ljudi i opreme. Zašto? – upitao je on.

Spasojević je pohvalio banjalučke vatrogasce, istakavši da su jedini djelovali efikasno.

– Za protekla dva dana gotovo 140 intervencija. Da nije bilo njih bili bi u potpunoj blokadi. Jedini su koji su svoj posao obavili besprijekorno. Momci su imali pet do šest intervencija u jednom satu. Da su svi bili kao oni, ovaj snijeg se ne bi ni osjetio. Samo bi mu se djeca obradovala – kazao je Spasojević.

Komunikacija – jedinica ko kuća

Dok novinari rade svoj posao, dajući građanima informacije kakve imaju, stručnjake iz oblasti komunikacija pitali smo – kakve su informacije građanima davale nadležne institucije?

Savjetnica za komunikaciju i medijski trener Marija Milić, ocjenjuje da su institucije potpuno zakazale u kriznoj komunikaciji, te da građani zaslužuju objašnjenje.

– Komunikacija je katastrofalna. Svela se na lične političke objave na društvenim mrežama, kritiku druge političke strane, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti. Izvinjenje gradonačelnika Draška Stanivukovića za strašni sud u gradu došlo je kao iznuđeni čin, sa zakašnjenjem od dva dana. Pristojno – da, dovoljno – nikako ne. Pogotovo što smo u proteklom mandatu svjedočili ekspresnim smjenama u Gradskoj upravi, za prestupe koji nemaju čak nikakve posljedice po život građana. A sad je bila u pitanju i bezbjednost. Znači – može i više od izvinjenja. Recimo – objašnjenje. Zašto se haos uopšte dogodio – kazala je Milićeva za Blink.

Milić: Ako je gradonačelnik jedini odgovoran, zašto ne raspustimo Skupštinu?

– Vidjeli smo silne objave njegovih političkih protivnika koji su dobili većinu u gradskoj skupštini, a koji su sa nepristojnim uzvičnicima vikali na narod. Mislili su da viču na njega, ali su se zapravo nepismeno dernjali na narod koji čita. Među političkim protivnicima su i institucije koje na čelu imaju drugu političku stranu. Ako je gradonačelnik jedina odgovorna osoba u Banjaluci, zašto onda čekamo sertifikate iz CIK-a? Zašto ne raspustimo gradsku skupštinu za vijek vijekova? – upitala je ona.

Milićeva ističe da ne vjeruje da je bilo ikakvog plana komunikacije.

– Ukratko – sramota. Jedinica ko kuća za sve aktere. Svi su nam ostavili takav utisak da im je jedino važan bio oktobar i izborni dan. I nova izborna kampanja. I dalje ne znamo ko je kriv za ovo što se desilo i koliko je koštala ova katastrofa u gradu. Mislim na pare koje su dodijeljene preduzećima za čišćenje – zaključila je ona.

Paraliza širom Republike Srpske

Iako je politički fokus bio ponovo na Banjaluci, mnogih problema je bilo i u ostatku Republike Srpske.

Iz preduzeća zaduženog za dobar dio neodrađenog posla čuli smo kratko da problema ima i to u nedostatku opreme i mehanizacije.

– Kad smo ulazili u ovo, napravili smo ugovore sa svim izvođačima da imaju dovoljan broj kamiona, gredera i utovarivača. A ako bude trebalo, angažovaćemo dodatna privatna lica – rekao je direktor JP Putevi RS, Milan Dakić.

Smije li nas snijeg u decembru iznenaditi?

Da je ovo prvi put, građani bi vjerovatno imali razumijevanja, ali nije prvi put da snijeg zimi napravi kolaps skoro čitavog sistema.

Na površinu su ponovo izašli mnogi nedostaci, od toga da zimske službe nisu spremne da rade svoj posao, da struja opet neopravdano poskupljuje, da građani nemaju zimske gume, čime stvaraju dodatne porbleme u saobraćaju, do toga da imamo i nedostatak radnika i mehanizacije.

Iako u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini često čujemo parolu “ništa nas ovdje više ne smije iznenaditi” izgleda da ipak može – snijeg u decembru.

blink.ba

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno