Napredak Komisije za saradnju s NATO, čiji su članovi i iz SNSD, na izradi ovog dokumenta, nije se uklapao u scenario haosa koji je SNSD kreirao zbog presude Miloradu Dodiku, koja je u međuvremenu postala pravosnažna i nakon koje je Dodik ostao bez mandata predsjednika RS.

Nacrt dokumenta “Program reformi Bosne i Hercegovine 2025“, koji je pripremila Komisija za saradnju s NATO BiH, upućen je na javne konsultacije i uskoro bi se mogao naći pred Savjetom ministara BiH, saznaje Raport.

Zanimljivo je da je nacrt datiran još na mjesec maj ove godine, ali da je „svjetlost dana“ ugledao tek nakon pet mjeseci otkako je sačinjen.

Izvori Raporta kažu da se ovaj akt vjerovatno „kiselio“ zbog udara SNSD na čelu s Miloradom Dodikom na ustavni poredak BiH.

Prema njihovim tvrdnjama, proteklih mjeseci za njih „nije bio trenutak“ da se u jeku brojnih blokada u zemlji izlazi u javnost s Programom reformi koji se u konačnici, nakon usvajanja u Savjetu ministara BiH šalje u NATO u Brisel, jer se jednostavno napredak Komisije, čiji su članovi i iz SNSD na izradi ovog dokumenta, nije uklapao u scenario haosa koji je SNSD kreirao zbog presude Miloradu Dodiku, koja je u međuvremenu postala pravosnažna i nakon koje je Dodik ostao bez mandata predsjednika RS.

Članstvo u MAP-u
Sada, kada se Dodik pomirio i s presudom i s gubitkom mandata i kada je podržao reformsku agendu, valjda je vrijeme i za podršku  „Programu reformi“ koji se šalje u NATO.

Tako se u ovom dokumentu Komisije za saradnju s NATO, o odnosima s NATO navodi kako je spoljna politika BiH usmjerena ka očuvanju i poboljšanju trajnog mira, bezbjednosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti.

U aktu se podsjeća i da je saradnja BiH sa Savezom počela u decembru 2006. godine da od tada BiH preduzima korake prema dostizanju NATO standarda demokratskih vrijednosti i interoperabilnosti s NATO.

– U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je službeno pozvao BiH da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), ovlašćujući Sjevernoatlantski savez da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine, Sjevernoatlantski savez jasno je dao do znanja da je spreman da prihvati Godišnji državni program iz BiH – stoji između ostalog u Programu reformi, gdje se „između redova“ provlači članstvo BiH u MAP, što SNSD stalno negira.

Iako se u dokumentu navodi da se on „podnosi  bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu“ u NATO , te da će njegovim usvajanjem biti omogućen kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta u realizaciji obaveza BiH koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu “Partnerstvo za mir”, evidentno je da dokument sadrži sve reforme vezane za ispunjavanje NATO standarda neophodnih za članstvo u tom savezu.

Korupcija kao prioritetni problem za rješavanje
Dokument je podijeljen u pet poglavlja i to politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjedonosna pitanja, i pravna pitanja.

Iako se u njemu navodi da se konkretni reformski ciljevi i zadaci i kako ih ispuniti nalaze u uz akt priloženim tabelama, njegovom analizom dolazimo u stvari do zaključka da se u Programu reformi i za 2025. godinu uglavnom ponavljaju postojeće obaveze i načelni ciljevi bez jasnih i mjerljivih planova o konkretnim koracima koje BiH namjerava da preduzme u narednom periodu.

Jer, iako je ‘Program reformi BiH 2025“ obiman i sveobuhvatan dokument koji pokriva širok spektar političkih, bezbjednosnih i društvenih oblasti, suštinska slabost dokumenta leži u njegovom deklarativnom karakteru.

Naime, niti je naveden vremenski okvir i mjerni kriterijum za konkretne reformske ciljeve, niti glavni kočničari reformi. Korupcija i organizovani kriminal prepoznati su kao prioritetni problemi za riješavnje, a dokument se poziva na postojeće strategije i akcione planove za period 2024–2028.

Međutim, ni u ovom segmentu nisu navedeni konkretni pokazatelji uspjeha, rokovi, niti odgovorne institucije koje bi osigurale sprovođenje mjera.

Bez mjerljivih ciljeva i javno dostupnih izvještaja o napretku, ostaje nejasno kako će BiH ostvariti napredak u borbi protiv korupcije, jednom od ključnih prepreka na putu ka EU.

U dijelu koji se tiče saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, dokument ponavlja poznate stavove o važnosti saradnje sa Svjetskom bankom, MMF i EBRD.

Naglašava se potreba za „dobrim upravljanjem“ i „razvojem investicionog okruženja“, ali bez navođenja konkretnih fiskalnih ili strukturnih reformi koje bi obezbjedile održiv rast.

Takav pristup ukazuje na nedostatak jasne razvojne vizije, posebno u kontekstu rastućih ekonomskih izazova i socijalnih potreba unutar zemlje. Program reformi potvrđuje opredjeljenje BiH za zaštitu ljudskih prava, manjina i povratnika, te za jačanje rodne ravnopravnosti.

Preniska potrošnja za odbranu
Ipak, navedene aktivnosti ostaju u okviru načelnih obećanja bez konkretnih planova implementacije, što je posebno vidljivo u segmentima zaštite medijskih sloboda i borbe protiv govora mržnje.

U Programu se navodi i da će kroz planiranje odbrane, BiH stvoriti preduslove da odbrambene institucije i OS BiH budu u mogućnosti da obavljaju zadatke definisane zakonom i podržavati ispunjavanje državnih ciljeva u području bezbjednosti i obrane, obezbjeđujući kontinuiranog razvoja vlastitih odbrambenih sposobnosti primjerenih okolini i omogućavanje ispunjavanja dodijeljenih zadataka.

Prije svega, obezbjeđivanje visokog nivoa saradnje s NATO i EU i ispunjavanje obaveza BiH u vezi s evropskim i evroatlantskim procesima, osiguravanje učinkovitog planiranja i upravljanja raspoloživim nacionalnim odbrambenim resursima, razvoj strukture snaga kompatibilne s NATO u skladu s nacionalnim potrebama i sposobnostima, obezbjeđuje interoperabilnosti sa snagama NATO, razvijanje sposobnosti za raspoređivanje u misijama u inostranstvu, učinkovitog zapovijedanja i kontrole te odgovarajućih sposobnosti za podršku operacijama, kao i podržavanje sposobnosti snaga kroz sistem obuke i doktrine za upotrebu oružanih snaga.

Iako je u dokumentu , očekivano, značajna pažnja posvećena aktivnostima i projektima u Oružanim snagama BiH, ipak se konstatuje da je trenutna potrošnja na odbranu u BiH i dalje preniska da bi omogućila odgovarajući nivo održavanja opreme i infrastrukture i ne podržava programe modernizacije potrebne za razvoj upotrebljivih vojnih sposobnosti, piše Raport.