Connect with us

Politika

ŠOK! Ko je sjedio pored Šarovića i Trivićeve u Palama

Među dvjestotinak okupljenih na tribini SDS-a i PDP-a proteklog vikenda u Palama više od samih kandidata pažnju je izazvalo ko sve sjedi u prvim redovima.

Direktno iza leđa Mirka Šarovića i Jelene Trivić nalazi se Jovan Škobo, dok je pored Mirka Šarovića Radomir Kojić, kojem je od 2002. godine zabranjen ulazak u zemlje EU. Obojica su javnosti i policiji poznati po kriminalnim radnjama, tvrdi ATV portal pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Jovan Škobo je penzionisani policajac MUP-a Republike Srpske, koji je bio komandir PS Pale, koji je, poznavajući policijske metode u kriminalnim krugovima, svojevrsni mentor i savjetnik mlađim kriminogenim licima, između ostalih i svom sinu Miroslavu.

Pored svojih kriminalnih aktivnosti Jovan je upoznat sa sinovim kriminogenim aktivnostima savjetujući ga i pružajući mu podršku, a isti i sada ima uporište i prijateljsko-poznaničke veze među njegovim bitnim ranijim kolegama u policiji, tvrde izvori ATV-a.

Kako izvor navodi, Škobo je u ranijem periodu bio organizator svih kriminogenih djelatnosti na području Pala i Jahorine, a radilo se uglavnom o krađi putničkih motornih vozila na području Kantona Sarajevo, rasturanju narkotika, zelenaštva, a ilegalno stečenim sredstvima je napravio skupocjenu kuću na lokaciji zvanoj “Dedinje” na Palama.

On je, zajedno sa Vladimirom Mačarom 2002. godine ukrao Nissan Patrol, koji je bio vlasništvo Danske deminerske organizacije. Njega je u ukradenom autu Mačar ispratio u svom Audiju A4 do Crne Gore. Kada ga je zaustavila policija, on je pokazao službeni legitimaciju MUP-a Republike Srpske.

Takođe, protiv mlađeg Škobe je podnesena krivična prijava zbog krađe Golfa 4 u vlasništvu EUPM, a kasnijom istragom je utvrđeno da je organizator svega bio upravo njegov otac. Ovaj automobil, kako navodi izvor ATV-a, prodan je na teritoriji Bijeljine.

Škobo se pominje i kao jedan od učesnika teškog ubistva Ljubiše Savića „Mauzera“, gdje je najvjerovatnije on dovezao u Bijeljinu Đorđa Ždralu i Vladimira Mačara koji su neposredno izvršili ubistvo.

Ždrale i Škobo

Kako izvor dalje navodi, Jovan Škobo, Milutin Danilović i Miroslav Škobo su uključeni u lanac prebacivanja opojnih droga iz zemalja regiona u BiH uz pomoć saradnika, a kao kurire nerijetko angažuju i maloljetna lica. Narkotička sredstva, nezvanično, nabavljaju i iz Kantona Sarajevo.

Organizatori ove kriminalne grupe držali su kontrolu nad kockarnicama, elektronskim aparatima i salonima za igre na sreću na području opštine Pale.

Gore pomenuti trojac, duži vremenski period se bavi zelenaštvom i iznudom, nedozvoljenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, krađom automoibla, čime su stekli veliku imovinsku korist, kao i udio u vlasništvu većeg broja privatnih firmi i ugostiteljskih objekata.

Kao jedan od vidova pranja prljavo stečenog novca, koriste diskont pića u vlasništvu Danilovića i Škobe, koji se nalazi u naselju Luke.

Izvor ATV-a tvrdi da se poslovanje ovog diskonta pića zasniva na zastrašivanju i ucjenjivanju potencijalnih kupaca, ali i konkurencije.

Poznato je i da je na području Pala više osoba njima dvojici dužno novac, pa ih zbog neisplaćenih kamata koriste za izvršenje određenih kriminalnih aktivnosti.

Za Jovana je poznato da duže vrijeme sarađuje i sa Zoranom Šljivićem, kao i sa mnogim drugim osobama sa područja Pala koji se mogu dovesti u vezu sa kriminalom. Pored ovoga, Škobo je u dobrim odnosima sa Naserom Keljmendijem i Muhamedom Ali Gašijem.

Isti izvor tvrdi da se iza lanca kladionica MaxBet nalazi upravo Škobo, te da drži monopol nad elektronskim igrama na sreću i poker aparatima na području opštine Pale.

Izlaskom na slobodu Đorđa Ždrala, koji je inače bio na čelu organizovane kriminalne grupe kojoj su pripadali Jovan i Miroslav Škobo i Milutin Danilović, dolazi do određenih promjena u smislu da se Ždrali omogućava posao sa otvaranjem podruma pića u Istočnoj Ilidži, te svi ponovo zajedno imaju dobre odnose.

Kako navodi ATV portal, dobro obaviješten izvor tvrdi kako je u jednom periodu “plasirana” priča kako postoje određeni sukobi između Ždrale Đorđa i Jovana Škobe, ali da te informacije nisu tačne.

ATV

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno